Grčki ‘drastični’ program ponovnog naoružavanja od 27 milijardi dolara

Grčka je u srijedu postala prva članica Evropske unije koja je iskoristila blaža pravila potrošnje za odbranu, najavivši višegodišnji program ponovnog naoružavanja vrijedan 25 milijardi eura.

Centralni dio programa je višeslojni odbrambeni sistem nazvan “Ahilov štit”, za koji je premijer Kyriakos Mitsotakis rekao Parlamentu kako je “u suštini kupola koja kombinira postojeću protivzračnu odbranu (PZO) sa novim sistemima, nudeći zaštitu u nekoliko segmenata – protivraketnom, protivbalističkom, protivzračnom, protivbrodskom, protivpodmorničkom i protiv dronova”.

Ovo je prvo višegodišnje, sveobuhvatno ponovno naoružavanje Grčke i dio je šireg remonta oružanih snaga nazvanog Agenda 2030.

Mitsotakis je opisao promjenu kao “najdrastičniju transformaciju u historiji oružanih snaga države”.

Pošto se svijet mijenja “nepredvidivim tempom”, rekao je šef grčke Vlade, “sada smo suočeni s drugačijom vrstom rata od one na koju smo navikli – barem onakvom za kakvu su naše oružane snage bile pripremljene.”

Grčka ima konstantno velike troškove za odbranu zbog rivalskog odnosa s Turskom, te bi ove godine trebala potrošiti tri posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu. To je znatno iznad evropskog prosjeka od 1,9 posto, prema procjeni Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Potreba za evropskim fondom

Usred ruskog rata u Evropi i poljuljane odanosti Sjedinjenih Američkih Država NATO-u, EU je prošlog mjeseca odlučila prikupiti do 650 milijardi eura u dodatnim troškovima za odbranu izvan postojećih planova. Ukupna odbrambena potrošnja Evrope u 2023. iznosila je 569 milijardi dolara.

Unija je također ponudila državama članicama 150 milijardi eura zajmova sa ​​niskim kamatama za jačanje evropske odbrambene industrije. Države na prvoj liniji Grčka i Poljska žestoko su se borile za labavija fiskalna pravila, a Mitsotakis je napravio korak dalje u Parlamentu.

“Vlada Grčke vjeruje kako u jednom trenutku Evropa mora stvoriti fond usmjeren na zajedničke [odbrambene] koristi kao što je evropski protivraketni štit koji će pokrivati ​​sve evropske države i koji se može finansirati evropskim bespovratnim sredstvima država članicama, a ne zajmovima. Ali još nismo u toj poziciji”.

Mitsotakisovo obrazloženje bilo je da Brisel može doći do sredstava jeftinije od većine pojedinačnih država članica, tako da bi preuzimanje zajedničkog duga bilo isplativije od pojedinačnog zaduživanja. Evropska unija je izdala svoj prvi uzajamni dug tokom pandemije COVID-19 2020. godine, stvarajući poticajni fond od 730 milijardi eura.

Fond EU-a za ponovno naoružavanje vrijedan 150 milijardi eura, nazvan Sigurnosna akcija za Evropu (SAFE), sastoji se od novca koji je preostao u tom fondu.

Američka mušterija do bankrota

Grčka je tradicionalno kupovala uglavnom američko oružje, ali je njen bankrot u globalnoj finansijskoj krizi nakon 2008. definisao proevropskiju putanju. Godine štednje prepolovile su budžet za odbranu na 4,6 milijardi dolara između 2010. i 2014. U međuvremenu su turska ekonomija i odbrambeni budžeti rasli.

Dok se ponovo naoružavala na pažljivo uravnoteženim budžetima, Grčka je odlučila zamijeniti kvantitetu, gdje se više nije mogla takmičiti sa Turskom, kvalitetom i tražila je sofisticiranije sisteme naoružanja.

Washington se nije obavezivao, želeći održati ravnotežu između svoja dva istočnomediteranska saveznika, pa se Grčka okrenula ka evropskim sistemima koje Turska nije imala. To joj je pomoglo da se rano preobrati na kurs evropske strateške autonomije koju je zagovarao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

U septembru 2019. Grčka je objavila kako će kupiti 18 francuskih lovaca-bombardera Rafale za 2,5 milijardi dolara, a godinu dana kasnije taj broj povećala na 24. Atina je 2021. sklopila strateški odbrambeni ugovor sa Parizom, naručivši tri najsuvremenije fregate Belharra od francuske Grupe Naval za 2,26 milijardi eura, s opcijom za kupovinu četvrte.

Premijer Mitsotakis pozdravio je sporazum u Parlamentu kao kamen temeljac nezavisne evropske odbrambene politike.

“Odbrana evropskih interesa u Sredozemlju sada dobija novi sadržaj”, rekao je zastupnicima prije četiri godine. “Ako bude napadnuta, naša će država uz sebe imati najmoćniju vojsku na kontinentu, jedinu evropsku nuklearnu silu.”

Saradnja sa Francuskom

Sva 24 Rafala isporučena su u rekordnom roku, a prva fregata, prvobitno predviđena za francusku mornaricu, trebala bi biti isporučena ove godine.

Belharra nosi oružje francuske proizvodnje i radare proizvođača MBDA, Thales i Dassault. To uključuje hipersonične rakete zemlja-zrak Aster-30 koje mogu putovati četiri i po puta brže od zvuka i napadati avione, dronove i navođene balističke rakete, potom torpeda MU90, najnovije protivbrodske rakete Exocet dometa od 200 km i radar Thales Sea Fire.

Rafale također nose francusko oružje, uključujući projektile zrak-zrak Meteor dometa od 100 km i projektile zrak-zemlja Scalp EG dometa od 500 km.

Prošlog septembra je grčki ministar nacionalne odbrane Nikos Dendias rekao kako će druga, treća i četvrta fregata Belharra također nositi stratešku raketu SCALP Naval, sa dometom većim od 1.000 km. Nijedno od ovih oružja nije prodano Turskoj, iako Velika Britanija, dio konzorcija MBDA, sada želi prodati projektil Meteor Ankari.

“Nakon 1976. imali smo pravilo 7:10”, rekao je Angelos Syrigos, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Panteion u Atini, misleći na američko obećanje da će opskrbljivati ​​Grčku i Tursku fiksnim omjerom.

“To se odnosilo na sve sisteme. Posljednjih godina to se promijenilo. Ne tražimo proporcionalnost, već kvalitativnu prednost. Projektili SCALP i Meteor kvalitativne su prednosti na grčkoj strani”, kazao je on za Al Jazeeru.

Izgradnja vlastite industrijske baze

Glavni prioritet za Grčku je izgradnja vlastite vojne industrijske baze, a 12 posto ugovora u Belharri ide grčkim firmama. Dendias je naveo kako namjerava uključiti grčke kompanije u konzorcij koji će također raditi na novoj klasi broda – evropskoj patrolnoj korveti.

No, Grčka ne okreće leđa SAD-u. Ona je 2018. sklopila ugovor od 1,3 milijarde dolara s američkim Lockheed Martinom za nadogradnju 85 svojih borbenih aviona F-16 na nivo Viper, instaliranjem naprednog radara i sistema naoružanja. Prošle godine naručila je 20 aviona pete generacije F-35 od Lockheed Martina i želi da grčke firme učestvuju u razvoju američke fregate nove generacije Constellation.

“Grčka je dužna balansirati između SAD-a i Evrope u odbrani, jer to bolje konsolidira njenu poziciju”, rekao je za Al Jazeeru Konstantinos Filis, profesor međunarodnih odnosa na Američkom koledžu u Grčkoj. “Ne može biti jednosmjerna. A EU i SAD također trebaju Grčku, jer je u području od strateškog interesa za obje strane.”