Historijski izbori: Stanovnici Grenlanda između nezavisnosti i Trumpa

Najpopularnija influenserica na Grenlandu najavila je svoju političku kandidaturu samo nekoliko sedmica prije izbora koji se održavaju u utorak, kada je osjetila da prostranim arktičkim otokom puše vjetar koji donosi promjene.

„Ovo je uistinu historijski trenutak. Osjećam kao da konačno glasamo za nezavisnost. To se desilo prvenstveno zato što SAD pokazuje veće zanimanje za Grenland“, Al Jazeeri je kazala Qupanuk Olsen, 39-godišnjakinja koja je na parlamentarnim izborima kandidatkinja opozicijske stranke Naleraq, koja se zalaže za nezavisnost.

Vrijeme provodi upoznajući svoje stotine hiljada pratitelja na društvenim mrežama sa svakodnevnim životom na Grenlandu, pružajući informacije poput cijene Sketchers patika u tržnom centru u Nuuku, glavnom gradu ili o tome koja se vrsta morskih plodova jede za praznike.

Za Olsen i mnoge druge Grenlanđane, izbori u utorak djeluju kao najvažniji u novijoj historiji ove teritorije.

Veliki interes za grenlandsku politiku

Grenland se našao u centru pažnje nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump dodatno naglasio svoje namjere da pripoji ovaj otok – neugodan prijedlog koji je obnovio dugogodišnju debatu o nezavisnosti od Danske.

Iako se nivo samouprave povećao tokom godina, puni suverenitet ostaje daleka, ali snažna težnja mnogih Grenlanđana – i to pitanje je u središtu vanrednih izbora koji su sazvani nakon što je Trump jasno istakao svoje ambicije.

Uoči glasanja, Nuuk je preplavljen stranim novinarima koji pokazuju neuobičajeno veliki interes za grenlandsku politiku.

Među pitanjima koja se stalno postavljaju je i sljedeće: hoće li Grenland poduzeti konkretne korake prema odvajanju od Danske ili će ga ekonomska stvarnost zadržati vezanog za Kopenhagen?

„Ne mislim da će puna nezavisnost uskoro biti ostvarena – ona je oduvijek faktor na izborima na Grenlandu. Međutim, ne vidim da će se to dogoditi brzo, iako neke političke stranke forsiraju tu ideju. Možda za 20 do 30 godina“, Al Jazeeri je kazala Maria Ackren, profesorica političkih nauka na Grenlandskom univerzitetu. „Gotovo svaka stranka na Grenlandu podržava nezavisnost. Međutim, vremenski okvir, uvjeti i dinamika procesa variraju.“

Bivša danska kolonija

Grenland, ogromni arktički otok na kojem živi samo 56.000 stanovnika, poluautonomna je teritorija unutar Kraljevine Danske od 1979. Do 1953. godine bio je danska kolonija.

Prema sporazumu o samoupravi iz 2009. godine, Grenland ima punu kontrolu nad unutrašnjim pitanjima, ali i dalje se umnogome oslanja na Dansku, koja zadržava autoritet nad vanjskom politikom i odbranom.

Danska isplaćuje Grenlandu godišnju subvenciju u iznosu od gotovo 570 miliona dolara, pokrivajući gotovo trećinu otočnog budžeta.

„Krajnje je vrijeme da načinimo iskorak i oblikujemo vlastitu budućnost, uključujući i pitanja s kim blisko sarađujemo i s kim ćemo imati trgovačke veze. Naš odnos s drugim državama ne može se dešavati samo preko Danske“, kazao je Mute B. Egede, premijer Grenlanda i čelnik stranke demokratskih socijalista Inuit Ataqatigiit (IA), koja se zalaže za nezavisnost.

Neke stranke pozivaju Grenland da održi referendum o specifičnom članu u zakonu o samoupravi u naredne četiri godine. Ako većina bude za, onda će početi pregovori o nezavisnosti i državnosti s Danskom.

Nedavne ankete ukazuju na to da velika većina Grenlanđana ne želi da se Grenland pripoji SAD-u te da većina podržava ideju o nezavisnosti.

Jedno istraživanje je pokazalo da 70 posto Danaca vjeruje da bi, ako Grenland napusti Dansko kraljevstvo, godišnja subvencija, takozvana „bespovratna sredstva“, trebala biti ukinuta.

MAGA kačket iz prve Trumpove kampanje

Probijajući se kroz snijegom prekrivene ulice Nuuka, Grenlanđanin koji podržava Trumpa divio se crvenom MAGA kačketu koji je stavio na kontrolnu tablu svog automobila.

„Originalni je, iz 2016. U mom je automobilu devet godina“, Al Jazeeri je s ponosom kazao Jorgen Boassen.

On radi u organizaciji American Daybreak, povezanoj s republikancima, koja pokušava povećati američki utjecaj na Grenlandu.

Trump je ranije odbio isključiti vojnu ili ekonomsku prisilu kako bi pripojio Grenland. No, posljednjih dana američki čelnik je ponovio svoju želju da prigrabi otok.

„Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način“, kazao je Trump u obraćanju Kongresu.

Dan poslije, premijer Egede je napisao na Facebooku: „Ne želimo biti Amerikanci, niti Danci – mi smo Grenlanđani. Amerikanci i njihov vođa to moraju shvatiti.“

Kada je Trump 2019. godine, u to vrijeme predsjednik, predložio da SAD kupi Grenland od Danske, nazvao je to „strateškim sporazumom iz oblasti nekretnina“, što je razljutilo i Kopenhagen i Nuuk.

Geografski dio Sjeverne Amerike, ali vezan uz Evropu

Grenland je geografski dio sjevernoameričkog kontinenta, ali je stoljećima kulturološki povezan s Evropom.

„Grenlandske stranke tek trebaju predstaviti jasnu i konkretnu viziju za nezavisnost. Ostaje nejasno šta tačno misle pod tim. No, jasno je da im je zanimanje Donalda Trumpa za Grenland dalo osjećaj pogodnog trenutka koji koriste da izvrše pritisak na danske političare“, kazala je Ackren, univerzitetska profesorica.

Trump je od Božića u više navrata tvrdio da bi SAD trebao tražiti veću kontrolu nad otočnim resursima i povećati vojno prisustvo na Arktiku. Na Grenlandu se već nalazi velika američka baza.

Predsjednikov sin Donald Trump Jr. u januaru je posjetio Grenland. Iako je opisana kao privatna posjeta, odavala je utisak pomno planiranog trika za društvene mreže s ciljem vršenja pritiska na Grenland i Dansku.

Boassen je kazao da je pomogao u organizaciji kontroverzne posjete. Na snimcima se vide neki Grenlanđani koji nose MAGA kačkete. Danski mediji su kasnije tvrdili da su neki od ljudi koji su nosili crvene kačkete potplaćeni.

„Ne želim da Grenland postane američka država“, kazao je Boassen. „No, želim veće američko prisustvo ovdje. Danska nije ispunila obećanje kada je riječ o jačanju vojnog prisustva, a mi se ne možemo više oslanjati samo na Evropu.“

Analitičari smatraju da Trumpova administracija posmatra Grenland, koji ima ogromne neiskorištene resurse kao što su rijetki zemni minerali, nafta i plin, kao strateški izvor – ključnu arktičku teritoriju dok geopolitičke tenzije između Kine, Rusije i SAD-a rastu.

Iako lokalni političari insistiraju na tome da je Grenland otvoren za poslovanje, Grenlanđani nisu zainteresovani za novog kolonijalnog vladara.

Što se tiče danske premijerke Mette Frederiksen, ona je u više navrata izjavila da o budućnosti Grenlanda trebaju odlučivati isključivo Grenlanđani.