Desetine stranaka desnice u Hrvatskoj, a izborni rezultati tanki

Hrvatska stranka prava, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska stranka prava 1861, Desno, Hrvatski suverenisti, Domovinski pokret, Most…

Ovo su samo neke od političkih stranaka u Hrvatskoj koje se predstavljaju kao stranke desnice među više od 150 aktivnih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Međutim, unatoč tolikom broju stranaka desnice u Hrvatskoj, ali i njihovom potencijali koji nitko ne dovodi u pitanje, njihov politički utjecaj u Hrvatskoj je osjetno manji. Vidjelo se to i na prošlim parlamentarnim izborima kada su u Hrvatski sabor od stranaka desnice ušli samo Domovinski pokret, Most i Hrvatski suverenisti. Rezultati svih drugih desničarskih stranaka su u domeni statističke greške.

Veliki potencijal

S obzirom na potencijal među biračima postavlja se pitanje kako je to moguće i zašto stranke desnice u Hrvatskoj nikada nisu ostvarile neki zapaženiji izborni rezultat. Kada se gleda trenutno stanje DP čini većinu i ima tri ministra u Vladi RH ali mnogi su mišljenja kako je njihov utjecaj gotovo nikakav i da će ih HDZ udaviti. U isto vrijeme Most i Hrvatski suverenisti su u oporbi i u svojim istupima niti malo ne štede svjetonazorski slični DP. U isto vrijeme na izbore su, ali samostalno, izašli HSP kao i stranka Karoline Vidović Krišto.

Kada na tu temu govore hrvatski desničari oni uvijek spominju nekakvu nepoznatu kletvu koja ne dopušta ujedinjenje hrvatske desnice što ih u konačnici sprječava da ostvare bolji izborni rezultat i možda preuzmu vlast u Hrvatskoj.

Komentirajući desnicu u Hrvatskoj predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček ironično je rekao kako se već godinama unazad događa da stranke desnice u Hrvatskoj brže nestanu s političke scene nego što traju.

„Glavni razlog razjedinjene desnice u Hrvatskoj je preveliki ego pojedinaca koji njega postavljaju ispred nekih viših i zajedničkih interesa. Radi toga ega mnogi od čelnika desnice ne dozvoljavaju nikome da budu ispred njih ne razmišljajući o posljedicama takvog djelovanja i razmišljanja. To je problem desnice od negdje 1999. ili 2000. godine“, kaže Pavliček.

Dodaje kako se uz to unutar desnice u Hrvatskoj pojavljuje i dio ubačenih osoba koji su do jučer bili u HDZ-u, a sada se predstavljaju kao desničari te, kako je rekao, prave pomutnju u njihovim redovima. Spomenuo je tu, primjera radi, i Ivana Penavu koji je predsjednik DP-a a koji je do nedavno bio istaknuti član HDZ-a. Zbog svega toga, po riječima Pavličeka, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi gdje nacionalna suverena desnica nema takav utjecaj kakav primjera radi u Njemačkoj ima desničarski AFD koji je u nekim dijelovima Njemačke dosegao do 30 posto potpore.

Bez promjena

Smatra kako desnica u Hrvatskoj ima veliki potencijal što se moglo vidjeti i na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj kada je u prvom krugu Miroslav Škoro, kao kandidat desnice, ostvario 24 posto podrške birača. Smatra da je na tim izborima Škoro ušao u drugi krug kako bi Hrvatska po prvi put sigurno dobila predsjednika koji dolazi s desnog političkog spektra. Tvrdi kako u Hrvatskoj 70-ak posto birača pripada centru ili desnici ali i da se to ne vidi po rezultatima desnice.

„Taj rezultat Škore nam je pokazao što i koliko možemo kada se ujedinimo. Iz toga se zaključuje da kada bi na parlamentarnim izborima došlo do ujedinjena desnice u Hrvatskoj kako bi imali i 30 i više zastupnika u Hrvatskom saboru što onda znatno mijenja stvar u svemu. Mislim kako je ta brojka maksimalan doseg desnice u Hrvatskoj“, rekao je Pavliček.

Dodaje i kako trenutna politička situacija u Hrvatskoj ne pokazuje kako se uskoro nešto može promijeniti na bolje kada je riječ o hrvatskoj desnici. Podsjeća i kako je on kao deklarirani desničar prošao puno lomova na desnici ali i da je jedini koji je uspio ujediniti nekoliko desnih političkih opcija u jednu. Tako su Hrvatska konzervativna stranka, Neovisni za Hrvatsku, HRAST i Generacija obnove se ujedinili u jednu političku stranku – Hrvatske suvereniste.

„Čelnici i članovi desnice u Hrvatskoj trebaju sami sebi postavit pitanje zašto je to tako i zašto je desnica u Hrvatskoj tu gdje jeste, a ne prebacivati sve na HDZ. HDZ je u Hrvatskoj konstanta i onda ljudi, koji su desničari, radi čestih lomova na desnici se okreću HDZ-u. U isto vrijeme treba reći i kako su stranački programi na desnici slični ili identični te da onda pojedinci zastrane previše u odnosu na svoju realnu političku snagu“, navodi Pavliček.

Smatra i kako DP, kao stranka desnice koja je dio Vlade, neće uspjeti ostvariti svoje predizborna politička obećanja te da i to pokazuje da je na vlasti Vlada kontinuiteta gdje uopće nije važno je li tu netko drugi ili ne.

Ima li desnice u Hrvatskoj?

Zanimljivo je mišljenje i Milana Vrkljana, koji je bio jedan od osnivača DP-a, a koji je danas predsjednik političke stranke Pravedna Hrvatska. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj zapravo nema desnice i ona nije autentična. Smatra kako niti u Europi pa i u svijetu nema desnice nego samo podjela na ljude koji podržavaju NATO, EU, Schengen, poštivanje ljudskih prava, uređene zemlje i slične vrijednosti i na ljude koji se protive tome.

„To nisu autentični ljudi. Hrvatska do danas nije napravila jasan odmah od komunističkog sustava i dok se to ne dogodi i ne riješi kako treba nema napretka. Dodatni problem je i što su na sceni vrlo često potkapacitirani ljudi s kojima se ne može ozbiljno razgovarati i koji jednostavno neke stvari ne shvaćaju. Za razliku od zapada, koji je se oslobodio fašizma i diktature, istok Europe se još uvijek nije toga oslobodio i to se svako malo vidi“, rekao je Vrkljan.

Govoreći o desnici u Hrvatskoj politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako je uvjeren da su u izbornom tijelu, u normalnim okolnostima, stranke desnice u većini ali i kako su u Hrvatskoj stranke desnice uglavnom invalidne „gdje se sve svodi na post jugoslovensko, komunističko i srpsko pripovijedanje“. Ističe kako stranke desnice u Hrvatskoj zapravo nemaju desnog programa nego da se vrlo često sve svodi na parole tako da birači ne vide razlike između desnih stranaka.

Isti programi

„U tim njihovim programima su cijeli dijelovi programa isti da ne kažem prepisani. Nema tu jasne ideje, a posebno ne kako nešto napraviti i na koji način. Primjera radi DP se zalagao za postavljanje vojske na granici, a onda se vidi kako HV nema tog potencijala i da ne može to napraviti kao i da je policija bolje opremljena za te poslove. Kritiziraju i uvoz radnika ne navodeći kako bi riješili problem funkcioniranja gospodarstva da njih nema. Kod stranaka hrvatske desnice nove stranke nastaju tako što se dio članstva pobuni protiv starog vodstva i gdje se novi vođa predstavi kao desniji“, pojašnjava Puhovski.

I on smatra kako su čelnici desnih političkih stranaka u Hrvatskoj vrlo često potkapacitirani ali i da se u više navrata pokazalo i da su korumpirani tako da dodatno štete ne samo sebi i svojim članovima nego i cijelom desnom političkom spektru. Posebno je pri tome ukazao na događanja u DP-u tijekom proteklih unutarstranačkih izbora gdje se, kako je rekao, išlo na osobne stvari i pri čemu se nisu birala sredstva niti riječi.

„Mogli smo tih dana čuti svega od toga da Ivan Penava govori srpski pa do toga da nema veze što je Stipo Mlinarić uzeo 500 eura jer je on hrvatski branitelj i logoraš. Poslije svih tih riječi i sukoba veliki broj pristaša DP-a i desnice je ostao razočaran. Oni više ne samo da neće glasati za DP nego neće glasati niti za stranke desnice te će prije ostati kući u vrijeme glasanja. To je primjer i način kako se gube članovi, a da toga oni nisu uopće svjesni niti ih je radi nekih svojih osobnih interesa uopće briga za to. To je desnica u Hrvatskoj“, zaključio je Puhovski.