Je li Izrael sposoban za kopneni upad u Liban?

Izraelska vojska objavila je da je mobilizirala dvije rezervne brigade, dok je komandant Sjeverne komande izjavio da je Izrael ušao u drugu fazu kampanje protiv Hezbollaha, te da se moraju “snažno pripremiti za ulazak u kopnene manevre”.

Ovakve izjave dolaze paralelno s eskalacijom bombardiranja između Izraela i Hezbollaha, koje traje već tri dana. Napadi su do sada odnijeli više od 600 života, a najmanje 2.000 Libanaca je ranjeno, navodi se u objavama libanskog Ministarstva zdravstva. Pored toga, bombardirano je više ciljeva povezanih s Hezbollahom, prema onome što je objavila izraelska vojska.

Hezbollah je u međuvremenu izveo raketne napade na sjedište Mossada sjeverno od Tel Aviva, kao i na vojne položaje. Također je dodao da je bombardirao tvornicu eksplozivnih materijala u području Zikhron, južno od Haife, kao i brojna doseljenička naselja u Galileji.

Pozivanje rezervnih snaga

Ono što je indikativno u pozivu izraelske vojske na mobilizaciju dvije rezervne brigade jeste da time pokušava prebaciti težište vojne snage na front s Hezbollahom. Znači li to da postoji mogućnost izbijanja totalnog rata s Hezbollahom ili njegovog daljeg širenja kako bi obuhvatio i druga područja unutar tzv. fronta podrške?

Odgovarajući na ovo pitanje, Osama Khaled, sigurnosni i vojni stručnjak, kaže da je izraelska vojska pretvorila front s Libanom u glavnu arenu sukoba, a glavnina njenih snaga više nije prisutna na frontu u Pojasu Gaze, pogotovo u kontekstu razgovora o mogućnosti ulaska u rat širokih razmjera. Također, postoje predviđanja da će se nastojanja posrednika za izbjegavanje eskalacije pokazati kao neuspješna s obzirom na to da nijedna strana ne odustaje od svojih stavova.

Khaled je dodao, govoreći za Al Jazeeru, da pozivanje rezervnih snaga u vojnom smislu znači da postoji jasno insistiranje političkih krugova, u dogovoru s vojnim establišmentom, na nužnoj realizaciji plana za uspostavljanje sigurnosnog pojasa na granici s Libanom. Cilj ovog plana je vratiti snage Hezbollaha iza rijeke Litani, te stvaranje nove političke stvarnost i sigurnosti na tom području.

Sigurnosno-vojni stručnjak istakao je da se sistem pozivanja rezervnih snaga u Izraelu za jedinice i pojedince temelji na odrednicama i propisima koji kontroliraju taj proces prilikom proglašenja vanrednog stanja ili prema potrebi. Dodao je i kako je “izraelsko društvo uvjereno da je vođenje rata protiv Libana nužnost kako bi se oslobodili od prijetnji Hezbollaha. Posebno zbog njihovog osjećaja da su izloženi egzistencijalnoj prijetnji nakon operacije Potop Al-Aksa, koja je predstavljala veliki šok za Izraelce”.

Kopnena ofanziva

Sve intenzivnije bombardiranje i pozivanje rezervnih snaga dolazi uporedo s izraelskim izjavama u kojima se zagovara uspostava “sigurne zone” na granici s Libanom. Ovakve izjave upućuju na već ranije obznanjen cilj Izraela, a to je potreba da se pruži siguran život doseljeničkima naseljima na sjeveru. Međutim, jedini način da se taj cilj ostvari vojnim putem jeste kopneni prodor u južni Liban.

No Ehab Jabareen, kolumnista i stručnjak za izraelska pitanja, smatra da to zavisi od nekoliko stvari:

• Prvo: Izrael dobro pamti lekcije iz rata 2006. godine. Pobjedu može postići upotrebom zračnih snaga, a njegov poraz leži u kopnenom upadu.
• Drugo: Izrael neće uspjeti u kopnenom upadu u Liban, osim ako nema nove informacije koje mu nisu bile dostupne u ratu 2006. godine, što bi mu pružilo prednost u tom slučaju.
• Treće: Jesu li mogućnosti Hezbollaha još uvijek iste kao što su bile 2006. godine ili je uveo neke nove parametre kao rezultat akcija i reakcija na poteze izraelske okupacije tokom ovog perioda?

Jabareen dodaje da Izrael trenutno osjeća višak snage, što ga tjera da poduzima korake u pravcu dalje eskalacije, popraćene euforijom koja postoji na vojnom i političkom nivou. To je nešto što se ne može u potpunosti poreći, dodaje, ali trenutna strategija Izraela temelji se na procjeni rezultata napada, a zatim i na ispitivanju Hezbollahove spremnosti, budući da ta spremnost nije testirana još od rata 2006. godine.

Loš scenarij

Objašnjavajući zašto je došlo do pozivanja dvije izraelske rezervne brigade, vojni i strateški stručnjak, Elias Hanna kaže da se vojske, kada pribjegnu ideji pozivanja ovih snaga, pripremaju za loš scenarij, jer prave planove da nadoknade bilo kakav nedostatak u svojim redovima.

Hanna je u razgovoru za Al Jazeeru dodao da pozivanje rezervnih snaga predstavlja poruku Izraela Hezbollahu koja glasi: “Spremamo se za još”. To bi moglo navesti Hezbollah da pristane na pregovore, pogotovo nakon što je generalni sekretar stranke, Hassan Nasrallah odbacio uvjete koje Izrael postavio.

Vojni stručnjak zaključuje da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće upuštati u kopnenu bitku, jer će tako dati prednost Hezbollahu, budući da njegova snaga počiva u odbrani s tla.

No, Osama Khaled se ne slaže s takvim razmišljanjem, te smatra da će pozivanje 98. padobranske brigade i drugih rezervnih snaga na front učiniti manevriranje trupa na zemlji mogućim u svakom trenutku. Također, nastavit će se provoditi politika spaljene zemlje iz zraka protiv libanskih civilnih i vojnih meta kako bi se omogućio siguran i nesmetan ulazak izraelskim vojnim trupama.

Hezbollahovi kapaciteti

Što se tiče kapaciteta s kojima raspolaže Hezbollah, u srijedu je objavljeno da je ta grupa balističkim projektilom Qader 1 gađala sjedište Mossada, prvi put otakao je počelo uzajamno granatiranje s obje strane granice 8. oktobra prošle godine. Također, nastavljeni su i napadi na doseljeničko naselje Kiryat Motzkin sa serijom raketa Fadi 1 te “suočavanje s dva neprijateljska aviona”.

Heiko Wimmen, direktor Projekta Međunarodne krizne grupe za Irak, Siriju i Liban, kaže da, uprkos ozbiljnoj šteti koja je nanesena Hezbollahovim komandnim i kontrolnim strukturama kao posljedica izraelskih napada, njihov učinak još uvijek nije opipljiv.

Wimmen je dodao da Hezbollah još nije upotrijebio svoje najefikasnije projektile. Nije jasno da li je to zbog toga što ih je Izrael uništio ili zbog taktičkih kalkulacija kako bi doveo do daljnje eskalacije sukoba.

Na posljednju tačku skrenuo je pažnju i predsjednik Centra za bliskoistočne studije, brigadni general dr. Hisham Jaber, koji smatra da Hezbollah za sad ne želi biti uvučen u totalni rat. “Ipak, ako neprijatelj nastavi svoje zlo i zločine bez granica i ne bude ničega što bi ga u tome spriječilo, vjerujem da će Hezbollah, prema mojim saznanjima, pripremiti iznenađenje kroz bolne i obimne napade”.

Jaber je istakao da je “ovaj rat snažan rat iscrpljivanja, a Hezbollah se sve do sada provodi strategiju pokazivanja strpljenja i ne koristi oružje koje posjeduje”.