Zašto Izrael napada Liban?

Tokom posljednja 24 sata Izrael je izveo mnogo zračnih napada širom Libana.

Stotine Libanaca su ubijene, mnogi ranjeni, a hiljade su raseljene dok pokušavaju pronaći sigurna područja na koja mogu odvesti svoje porodice.

Nazivajući ovaj dijelom “nove faze” rata u Gazi, izraelska vojska je rekla da je pogodila više od hiljadu ciljeva u Libanu – tvrdeći da su to bila uporišta Hezbollaha ili vojni objekti smješteni u kućama ljudi.

Šta se dogodilo i kada?

Izrael je ubio najmanje 558 Libanaca.

Među njima je 50 djece i 94 žene, dok je oko dvije hiljade ljudi ranjeno, saopćilo je libansko ministarstvo javnog zdravstva.

Više od 10.000 ljudi protjerano je iz domova u najžešćem napadu koji je Liban doživio od građanskog rata od 1975. do 1990. godine.

Prvi izraelski udari na Liban zabilježeni su u ponedjeljak u 6:30 ujutro, a pogođeno je nenaseljeno područje u blizini Byblosa, sjeverno od Bejruta.

Uslijedilo je više od 1.300 napada na, kako Izrael tvrdi, vojne ciljeve Hezbollaha. Napadi još traju.

Gdje u Libanu Izrael napada?

Satelitska mapa napada koju je napravila Al Jazeera pokazuje napade širom Libana, sa najvećom koncentracijom na jugu i dolini Bekaa, gdje se Hezbollahov uticaj smatra najjačim.

Prije napada, zabilježeno je oko 80.000 telefonskih poziva izraelske vojske Libancima, uglavnom na jugu, pozivajući ih da napuste svoje domove i potraže “sigurnost”.

Rezultat su bili panika, haos i uska grla, sa glavnom obalnom cestom prema glavnom gradu Bejrutu koja je bila blokirana nekoliko kilometara dok su stanovnici pokušavali pobjeći od napada koji slijedi.

Zašto Izrael napada Liban?

Izrael kaže da napada Hezbollah kako bi mogao vratiti svoje raseljene građane na sjever zemlje.

U srijedu je izraelski ministar odbrane Yoav Gallant najavio preraspođivanje “snaga, resursa i energije” prema sjeveru i Hezbollahu dok je rat ušao u “novu fazu”, čime se nagovještava da rat u Gazi jenjava.

Prema Gallantu, ovo je dio pokušaja da se vrati 65.000 Izraelaca kojima je naređeno da se evakuiraju u ranim danima sukoba, u iščekivanju napada Hezbollaha na njihove domove blizu granice sa Libanom.

Taj veliki napad Hezbollaha nikad se nije dogodio, ali Izrael i Hezbollah od oktobra 2023. konstantno razmjenjuju vatre preko južne granice Libana.

Hezbollah je obećao da će nastaviti sa napadima dok Izrael ne postigne sporazum o prekidu vatre sa Hamasom, njegovim saveznikom u Gazi.

Na konferenciji za medije u ponedjeljak navečer, glasnogovornik izraelske vojske nije isključio kopnenu invaziju na Liban, rekavši: “Učinit ćemo sve što je potrebno da vratimo kući sve naše građane na sigurnu sjevernu granicu“.

Je li ovo povezano sa napadima na pejdžere?

Tako se čini. Dana 17. septembra, dan prije Gallantove najave “nove faze”, stotine pendžera koji su pripadali članovima Hezbollaha detonirani su u napadu za koji se vjeruje da je izveo Izrael.

Izrael nije komentirao.

Sljedećeg dana, još jedan napad pogodio je Hezbollahove tokivoki uređaje. U dva napada ubijeno je 37 ljudi, uključujući dvoje djece, a hiljade su ranjene i osakaćene.

Napadi su ugrozili komunikaciju grupe i, prema analitičarima, njen moral.

Razmjena između Izraela i Hezbollaha je od tada eskalirala, sa razornim izraelskim udarom na južni Bejrut u subotu, u kojem je ubijeno 45 ljudi i ranjeno mnogo više.

Koliko je ovo opasno?

Veoma, jer bi sukob mogao privući druge zemlje.

Izraelski saveznik, SAD, objavio je da raspoređuju dodatne trupe u to područje, ne navodeći koliko i u koju svrhu. SAD trenutno ima oko 40.000 vojnika u regiji.

Hezbollah i Iran sarađuju od osnivanja libanske grupe, što je bio odgovor na izraelsku invaziju na Liban 1982.

Izrael je pokrenuo bitke sa grupama kao što su Hamas i Hezbollah, kao dio šire borbe protiv Irana.

Iako nikada nije priznao da ima nuklearno oružje, procjenjuje se da Izrael ima arsenal od 90 nuklearnih bojevih glava.

Smatra se da je Iran, iako još nije nuklearno naoružan, blizu da to bude, nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. raskinuo sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.

Bez obzira na to, Iran ima jednu od najvećih i najmoćnijih vojski u regiji, kao i mrežu savezništva sa grupama, uključujući jemenske Huse i Hamas iz Gaze.

Šta bi bilo potrebno da se uključe druge države?

I SAD i Iran pokazali su da su svjesni rizika koji svaka eskalacija može predstavljati.

Uprkos izraelskim provokacijama – kao što je zračni napad na iranski konzulat u Damasku u Siriji u aprilu 2024. i ubistvo političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu u julu – iranski odgovor Izraelu do sada je bio mlak.

Odmazda na napad u aprilu bila je najavljena unaprijed i uglavnom presretnuta. Na Haniyehovo ubistvo nema odgovora.

SAD je, uprkos nepokolebljivoj podršci Izraelu, također pokazao da je svjestan rizika eskalacije.

Američke diplomate nastavljaju olakšavati indirektne pregovore između Hamasa i Izraela kako bi se postigao prekid vatre, a Biden je čak najavio sporazum o prekidu vatre u maju, što je tada pripisao Izraelu.

Međutim, naknadno je odbijen.

Šta želi Izrael?

Za mnoge u Izraelu, nakon decenija napetosti, rat sa Hezbollahom je neizbježan.

Dok rat u Gazi bjesni, a broj ubijenih prelazi 41.455, mnogi optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za produženje i eskalaciju sukoba za sopstvene političke ciljeve.

Grupe koje zastupaju porodice onih koje je Hamas zarobio 7. oktobra optužile su premijera da je izbacio iz kolosijeka pregovore o prekidu vatre, što je u junu ponovio čak i Biden.

“Trenutno se u cijeloj regiji odvija najskuplja igra na svijetu”, rekao je politički analitičar Ori Goldberg iz Tel Aviva, govoreći prije najnovijeg napada.

“To se uvijek predstavlja kao neka vrsta neizbježnosti, za koju se izraelsko vodstvo ne treba smatrati odgovornim. Oni stvaraju vlastito proročanstvo koje ispunjavaju.”