Riđić: Ekonomsko usporavanje Njemačke značajan je rizik za Centralnu i Istočnu Evropu

„Njemačka ekonomska kriza 2024. proizlazi iz kombinacije faktora, uključujući smanjenu industrijsku proizvodnju, visoke troškove energije zbog posljedica energetske krize i slabu potražnju potrošača. Usporavanje u Njemačkoj, koja je najveća evropska ekonomija, predstavlja značajne rizike za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE), koja je u velikoj mjeri integrirana s Njemačkom kroz trgovinske i investicione veze“, rekao je prof. dr. Goran Riđić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Mannheimu.

Prema njegovim riječima, zemlje Centralne i Istočne Evrope su ranjive zbog oslanjanja na njemački izvoz i šire tržište Evropske unije.

„Ako se njemačka ekonomska kriza produbi, mogla bi se proširiti na susjedne ekonomije, što bi dovelo do smanjenja investicija i slabijeg rasta. Međutim, obim širenja zavisit će od otpornosti svake zemlje i njihove sposobnosti da diverzifikuju ekonomska partnerstva“, kaže sagovornik.

Snižavanje kamatnih stopa

Dodaje kako globalne ekonomske trendove u 2024. godini obilježava nekoliko ključnih dinamika: spor rast, visoka inflacija u pojedinim regijama, a da centralne banke postepeno smanjuju kamatne stope nakon agresivnih povećanja u periodu 2022/23.

„Globalna ekonomija suočava se s preprekama zbog geopolitičkih sukoba, poremećaja u trgovini, nestabilnosti cijena energije i problema u lancu snabdijevanja. Dok neke ekonomije, poput Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju otpornost, druge poput Evropske unije i Kine bore se sa sporim rastom. Globalne stope rasta ostaju niže od nivoa prije pandemije, uz ekonomsku neizvjesnost.“

Nastavlja da je u 2024. godini inflacija počela da opada sa svog vrhunca 2022/23. godine u mnogim regionima kako se problemi u lancu snabdijevanja olakšavaju i cijene energije stabilizuju.

„Centralne banke, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, oprezno smanjuju kamatne stope nakon agresivnih povećanja u cilju kontrole inflacije. Snižavanje kamatnih stopa pomaže u stimulaciji ekonomske aktivnosti, ali nosi rizik od ponovnog rasplamsavanja inflacije. Međutim, izgledi za inflaciju ostaju neizvjesni“, rekao je Riđić.

Mišljenja je da se Evropska unija suočila sa različitim uspjehom u svojoj ekonomskoj politici.

„Evropska unija je uspjela održati jedinstvo oko nekoliko ključnih izazova, uključujući sankcije i pružanje finansijske podrške. Njene fiskalne politike, poput Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF), pomogle su mnogim državama članicama da se oporave od pandemije. Međutim, ekonomski rast je i dalje neujednačen u cijelom bloku, a zemlje Južne i Istočne Evrope zaostaju. Pored toga, Evropska unija se bori sa dugoročnim izazovima kao što su demografski pad, strukturna nezaposlenost i konkurentnost u poređenju sa drugim globalnim regionima“, kaže sagovornik.

Etničke tenzije i politički zastoj

Ne krije da se Zapadni Balkan suočava sa nekoliko finansijskih izazova, uključujući visok javni dug, fiskalni deficit i ograničen pristup međunarodnim tržištima kapitala.

„Mnoge zemlje u regionu se u velikoj mjeri oslanjaju na doznake, pomoć Evropske unije i strane investicije, ali su također podložne eksternim šokovima. Inflacija i nezaposlenost ostaju ključni problemi, iako su neke zemlje doživjele skromna poboljšanja u ekonomskom rastu. Sve u svemu, finansije regiona su krhke i usko povezane sa ekonomskim učinkom Evropske unije i procesima integracije.“

Stava je da etnička politika na Balkanu i dalje predstavlja značajnu prepreku ekonomskom rastu i razvoju.

„Dugotrajne etničke podjele i politička nestabilnost odložile su ključne reforme, otežale regionalnu saradnju i odvratile strane investicije. U zemljama poput Bosne i Hercegovine, politički zastoj je pogoršao ekonomsku stagnaciju. Iako je bilo perioda napretka, etničke tenzije često potkopavaju napore za stvaranje stabilnog i inkluzivnog ekonomskog okruženja“, rekao je Riđić.

Zatim se osvrnuo i na efikasnost ekonomskih sankcija za one koji destabiliziraju Zapadni Balkan.

„Ekonomske sankcije mogu biti efikasne u vršenju pritiska na ciljne vlade, ali njihov uspjeh zavisi od različitih faktora, kao što su obim sankcija i otpornost ciljane ekonomije. Dugoročno gledano, same sankcije možda neće biti dovoljne za postizanje političkih ciljeva bez komplementarnih diplomatskih napora“, kaže sagovornik.

Geopolitički rizici izvor neizvjesnosti

Nagovještava da u bliskoj budućnosti možemo očekivati skroman globalni ekonomski rast kako inflacija nastavlja da se smanjuje, a centralne banke oprezno prilagođavaju kamatne stope.

„Napredne ekonomije mogu se suočiti sa sporijim rastom zbog demografskih izazova. Tržišta u razvoju mogu imati veće stope rasta potaknute domaćom potražnjom i ulaganjem u infrastrukturu. Geopolitički rizici, posebno u Evropi i istočnoj Aziji, ostat će izvor neizvjesnosti. Sektori vođeni tehnologijom, kao što su umjetna inteligencija i obnovljiva energija, vjerovatno će doživjeti snažan rast, dok bi se tradicionalne industrije mogle suočiti s poremećajem.“

Predviđa da će na Zapadnom Balkanu ekonomski rast ostati vezan za tempo integracije u Evropsku uniju, regionalnu stabilnost i strane investicije.

„Moja predviđanja za naredni period uključuju nastavak postepenog oporavka u globalnim lancima nabavke, omekšavanje tržišta rada u naprednim ekonomijama i povećan fokus na zelene investicije i politike održivog razvoja na globalnom nivou. Međutim, ukupni izgledi će i dalje zavisiti od rješavanja ključnih geopolitičkih sukoba i putanje inflacije“, zaključuje Riđić.