SAD nagovijestio da će dopustiti Ukrajini udare duboko u Rusiju

Ako Washington proširi ovlaštenje za oružje, NATO će biti direktno uključen u rat, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Američki državni sekretar Blinken rukuje se s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u prisustvu britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja (Leon Neal via Reuters)

Javio se slabašan tračak nade tokom ove sedmice za Ukrajinu da bi nakon mjeseci preklinjanja Washingtona možda počela pomicati strateška vaga u korist odobrenja dubokih udara unutar Rusije oružjem proizvedenim u Sjedinjenim Američkim Državama. Do sada je SAD dopuštao Kijevu da koristi njegovo  oružje za protivartiljerijsku vatru na kratkim udaljenostima preko granice.

Upitan hoće li ukinuti geografska ograničenja, američki predsjednik Joe Biden u utorak je novinarima rekao: “Upravo to rješavamo”.

Istog dana, njegov državni sekretar Antony Blinken kazao je novinarima u Londonu da će on i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy “vrlo pažljivo slušati o tome i izvještavati o tome”, tokom zajedničke posjete Kijevu ove sedmice.

Promjena tona u Washingtonu

Biden i britanski premijer Keir Starmer trebali su o tome razgovarati u petak.

“Kontinuirano smo se prilagođavali i adaptirali na osnovu uvjeta na frontu”, rekao je Blinken.

Predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michael McCaul otišao je dalje. On je izrazio vjerovanje kako će Blinken zapravo dostaviti vijest Ukrajini da su ograničenja ukinuta.

“Ono što sam vidio i o čemu sam obaviješten, čini se da je to poruka koju će im dat, da ih mogu koristiti preko granice”, rekao je McCaul. “Zvučalo mi je obećavajuće.”

Ove su izjave dovele do promjene tona iz Washingtona, nakon mjeseci insistiranja da neće biti promjene u politici – nešto što je američki ministar odbrane Lloyd Austin ponovio u petak, rekavši da ukrajinska vojska korištenjem taktičke rakete dometa od 300 km unutar Rusije ne bi promijenila tok rata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da bi države NATO-a, ako dopuste napade duboko u Rusiji, bile uključene u rat.

“Ovdje nije pitanje dopustiti ukrajinskom režimu da udari Rusiju ovim oružjem ili ne. Pitanje je odluke jesu li države NATO-a direktno uključene u vojni sukob”, izjavio je on za rusku državnu TV. “Ako se ova odluka donese, to će značiti ništa manje nego direktno uključivanje država NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država u rat u Ukrajini. To će biti njihovo direktno učešće i to će, naravno, značajno promijeniti samu bit, samu prirodu sukoba.”

Zapadno oružje korišteno je od početka rata za potapanje ruskih brodova, udare na rusku artiljeriju, obaranje ruskih aviona i uništavanje ruskih tenkova. Države NATO-a također su ukrajinskim oružanim snagama dale koordinate ciljeva, no Putin je rekao da će osoblje NATO-a sada programirati putanje leta projektila koje je izradio NATO, a to je označio kao eskalaciju.

Hoće li Rusija koristiti nuklearno oružje?

Zapadno samoograničavanje ojačavao je strah da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje. Ali u nedjelju je direktor CIA-e William Burns “ohladio” prijetnje Moskve.

“Putin je nasilnik. Nastavit će s vremena na vrijeme zveckati oružjem”, rekao je Burns, sjedeći pokraj šefa britanske službe MI6 u Londonu tokom medijskog događaja. “Ne možemo dopustiti da nas zastraši to zveckanje oružjem.”

Dodao je kako je Rusija već prošla momenat u ratu kada je korisnost taktičkog nuklearnog oružja procijenjena i odbačena.

“Postojao je trenutak u jesen 2022. kada sam mislio da postoji stvarni rizik od potencijalne upotrebe taktičkog nuklearnog oružja”, istakao je Burns. “Nikada nisam mislio… da bismo se time trebali nepotrebno zastrašivati.”

Uspješna ukrajinska kontraofanziva povratila je najmanje 8.000 kvadratnih kilometara od ruskih okupatora u sjevernoj regiji Harkiv krajem avgusta i početkom septembra 2022. godine.

Dana 9. novembra te godine, dok je Ukrajina brzo napredovala uz rijeku Dnjepar, prijeteći da odsječe 30.000 ruskih vojnika na desnoj obali, Rusija se povukla sa 1.170 kvadratnih kilometara u južnoj regiji Herson. Rusija je također izgubila više od 700 kvadratnih kilometara u istočnoj regiji Donjecka.

General Ben Hodges, bivši komandant američkih snaga u Evropi, složio se s Burnsovom ocjenom. Ukrajinska kontrainvazija na Rusiju prošlog mjeseca mogla je legitimno izazvati nuklearni odgovor u skladu s ruskom vojnom doktrinom, ali nije, rekao je on za Al Jazeeru.

“Evo nas sada, dvije i pol godine od otvorene invazije [na Ukrajinu] i 10 godina od prvobitne invazije Rusije, a prešli smo više crvenih linija. Ukrajina je unutar Rusije i Rusija ne može ništa učiniti po tom pitanju”, kazao je Hodges. “Zato se nadam da će ovo početi nagrizati dio pretjeranog straha u Bijeloj kući i nekim drugim prijestolnicama.”

Hodges je naveo kako ne postoji mjesto duž linije fronta gdje bi nuklearno oružje stvorilo značajnu vojnu prednost Rusiji i rekao je da Rusi “nemaju trupe koje su obučene i pravilno opremljene da pravilno iskoriste kontaminirani front”.

Osim toga, dodao je, to bi diplomatski i ekonomski izoliralo Rusiju.

“Kinezi i Indijci su im rekli da to ne rade. Američki predsjednik je rekao ‘katastrofalne posljedice’ ako to učine.”

“Mislim da bi Rusi upotrijebili nuklearno oružje kada bi izgledalo da će domovina biti uništena. Kao da postoji velika invazija ili prijetnja velike invazije od strane NATO-a. To je bila njihova doktrina najduže vrijeme. Za Ruse, korist je nastavak korištenja prijetnje… sve je to namijenjeno zapadnim donositeljima odluka.”

Ruske diplomate su posljednjih sedmica izdali upozorenja da SAD preispituje svoju restriktivnu dozvolu za američko oružje.

“Zapad traži probleme”, nedavno je izjavio Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Zašto bi se SAD preispitivao?

Ukrajinske trupe nastavile su se braniti od intenziviranih ruskih napada u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, dok izgleda kako Rusija protivnapadom u Kursku u srijedu vraća dio od 1.300 kvadratnih kilometara za koje je Ukrajina saopćila da ih je osvojila u svojoj kontrainvaziji 6. avgusta.

Geolocirani snimci sugeriraju da su profesionalne ruske snage 51. zračno-desantne regimente ponovo zauzele položaje u blizini Žuravlija i Snagosta u napadu mehanizacije.

Ukrajinski gradovi, kao i trupe, i dalje su ranjivi na valove ruskih napada bespilotnim letjelicama i kliznim bombama lansirane iz ruskih borbenih aviona. Od 5. do 10. septembra, na primjer, Rusija je lansirala 266 bespilotnih letjelica i desetak projektila na područja Ukrajine daleko od prve crte fronta.

Čak i u regiji Sumi, koja je uživala u kratkom periodu bez zračnih napada nakon ukrajinske kontranapada, noćni raketni napad na grad Sumi u nedjelju ubio je dvije osobe i ranio četiri. Dva dana ranije, Rusija je bacila tri klizne bombe na selo Krasnopilja u regiji Sumi, ubivši jednu ženu.

Smatra se da vrijeme nije na strani Ukrajine, budući da Rusija ima veće ljudske resurse i kapacitete za proizvodnju oružja.

I dok traje, rat jača veze Rusije sa njenim saveznicima, Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom koji znatno pridonose njenim ratnim naporima, a zauzvrat dobijaju osjetljivu vojnu podmorničku, svemirsku i balističku tehnologiju.

Blinken o ruskom korištenju iranskih raketa

Times je u subotu objavio da je Iran isporučio 200 balističkih projektila kratkog dometa Fateh-360 u Rusiju preko Kaspijskog mora, pozivajući se na izvor iz ukrajinske obavještajne službe.

Blinken je to potvrdio u utorak, rekavši da je Rusija koristila iranske projektile za mete približno 100 km od mjesta lansiranja, čuvajući vlastite projektile većeg dometa za dublje napade na Ukrajinu.

“Rusija je sada primila pošiljke ovih balističkih projektila i vjerovatno će ih koristiti za nekoliko sedmici protiv Ukrajinaca”, rekao je on.

Iran je pristao isporučiti Rusiji projektile krajem 2022. godine, a nedavne satelitske fotografije pokazale su da je proširio svoje proizvodne kapacitete na dva mjesta.

Ukrajinske oružane snage također su mjesecima javljale o korištenju sjevernokorejskih balističkih projektila u Ukrajini.

Kina je također pojačala direktnu vojnu tehnološku pomoć Rusiji, navode iz SAD-a, što je velika promjena u odnosu na ono što je bila prodaja višenamjenskih tehnologija koje su mogle imati civilne svrhe.

Obraćajući se novinarima u utorak, Kurt Campbell, zamjenik američkog državnog sekretara, rekao je da Kina sada nedvosmisleno prodaje vojne komponente Rusiji.

“Ovo su sastavni dijelovi vrlo značajnih napora Kine da pomogne održati, izgraditi i diversificirati razne elemente ruskog ratnog stroja”, citirao ga je Politico.

“Ovo nisu mogućnosti dvostruke namjene”, rekao je Campbell. “Oni se u osnovi primjenjuju direktno na ruski ratni stroj.”

Zauzvrat, Rusija pruža vrhunsku vojnu tehnologiju, rekao je Campbell. “To ima veze s podmorničkim operacijama, aktivnostima aeronautičkog dizajna, uključujući “stealth”; to također uključuje kapacitete za raketne sposobnosti.”

Sjeverna Koreja i Iran također su zatražili rusko znanje i iskustvo u tehnologiji balističkih projektila i svemirskim tehnologijama.

“Rusija dijeli tehnologiju koju Iran želi … uključujući nuklearna pitanja kao i neke svemirske informacije”, rekao je Blinken. Sjeverna Koreja zatražila je pomoć u lansiranju satelita u svemir.

Rusija je postala nervozna zbog optužbi da je u dogovoru s Kinom za ratni materijal.

“Gradimo odnose s Kinom na obostrano koristan način, u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i nećemo polagati račune Sjedinjenim  Američkim Državama”, rekla je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova za RTVI.

“Čujemo mnoge optužbe u vezi sa nekom vrstom isporuke neke vrste oružja Rusiji, ali one su neutemeljene”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Izvor: Al Jazeera

Reklama