Iranska vojna podrška ruskom ratu u Ukrajini ‘na novom nivou’

Rusija prilično efikasno raspoređuje iranske bespilotne letjelice u Ukrajini, upozoravaju stručnjaci, dok ukrajinsko-ruski sukob traje već treću godinu.

Ukrajinske snage brzo su naučile obarati dronove Shahed (Evgeniy Maloletka / AP)

Rus koji je snimio tešku bespilotnu letjelicu koja se srušila u polju pored zapadnog ruskog sela Širinka likovao je.

Na snimku, objavljenom na internetu 26. maja, neidentificirani muškarac je rekao da bijeli dron pripada Ukrajini i da nosi “projektile”. No, njemački vojni analitičar Julian Roepke rekao je da je riječ o neispravnom teškom dronu “Mohajer-6” iranske proizvodnje.

“Iranska podrška Rusiji oružjem na novom nivou”, objavio je Roepke na platformi X.

Prinudno slijetanje izazvalo je neugodno iznenađenje za Ukrajinu.

“Navodni ‘projektili’ pričvršćeni na srušeni dron bili su visokoprecizne zračne bombe koje su trebale biti bačene na sjevernu ukrajinsku regiju Sumi”, rekao je analitičar Roepke.

Teheran ih isporučuje Moskvi, zajedno s jeftinijim i sporijim samoubilačkim bespilotnim letjelicama “Shahed”, artiljerijskim granatama i, navodno, balističkim projektilima. Posmatrači kažu da su poslani u zamjenu za međunarodnu podršku Kremlja i daleko naprednije rusko oružje koje može zaštititi Iran od potencijalnih napada Izraela i SAD-a.

‘Mislila sam da sam vidjela svoju smrt’

Od 2022. “Shahedi” su postali “krstareće rakete” koje Moskvi omogućuju masovne i česte napade na energetsku infrastrukturu i civilne mete, prema riječima ukrajinskog vojnog analitičara Mihajla Žirokova.

“Ujesen 2022. Rusi su gotovo uspjeli cijelu zemlju baciti u mrak pomoću takvih dronova”, rekao je Žirokov za Al Jazeeru.

Pojava i zvuk “Shaheda” užasnuli su Ukrajince, a razaranje koje su prouzrokovali dovelo je rat do kućnih pragova miliona ljudi.

“Mislila sam da sam vidjela svoju smrt”, rekla je penzionisana medicinska sestra Oleksandra Kozodub za Al Jazeeru, prisjećajući se bijelog, trokutastog “Shaheda” koji je vidjela u centru Kijeva tokom prvog teškog napada dronovima u oktobru 2022. godine.

“Samo sam sjedila na asfaltu i gledala kako prolazi”, rekla je o napadu u kojem je ubijeno šestero ljudi, uključujući i trudnicu.

U desecima naknadnih napada rojevi bespilotnih letjelica ubili su stotine ljudi, uništili energetske i oštetili stambene zgrade.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da oružje Teherana stavlja “Iran na mjesto gdje bi potencijalno mogao pridonijeti raširenim ratnim zločinima”.

Kijev je optužio Teheran da je poslao pripadnike Islamske revolucionarne garde u ukrajinske regije koje je okupirala Rusija kako bi obučili ruske trupe da lansiraju “Shahede”.

“Odlučno poričemo tu vijest”, rekao je Nasser Kanani, glasnogovornik Iranskog ministarstva vanjskih poslova, kako ga je 24. oktobra 2022. citirao AFP.

Ipak, sedmicama kasnije su ukrajinski obavještajci tvrdili da su ubili deset takvih instruktora na anektiranom Krimu.

Dronovi ‘Shahed’ i ‘Gerans’ nadjačavaju PVO-sisteme

Ukrajinci su brzo naučili kako oboriti “Shahede” jurišnim puškama i naprednim zapadnim sistemima protivzračne odbrane. Zbog sporosti i zvuka koji ispuštaju prozvali su ih “mopedi”.

Ipak, Rusija je počela mjesečno sastavljati stotine modificiranih “Shaheda”, koje naziva “Gerans”, u blizini zapadnog ruskog grada Jelabuga. Obojeni su u crno radi manje vidljivosti i imaju ruske “Kometa-M” antene za suzbijanje elektronskih ometanja.

U aprilu je Ukrajina napala tvornicu Jelabuga bespilotnim letjelicama velike udaljenosti.

Protokol, nezavisni ruski medij, izvijestio je u julu 2023. da su ruski studenti prisiljeni sastavljati dronove u tvornici, radeći duge smjene bez pauze zajedno sa desecima mladih žena angažiranih iz Ugande, Etiopije i Tanzanije.

Dronovi “Shahed” i “Gerans” nadjačavaju sisteme protivzračne odbrane, koje isporučuje Zapad, prisiljavajući Kijev da troši skupe projektile na njih – a onda Rusi lansiraju brže i mnogo razornije krstareće projektile.

“Nažalost za nas, [Shahedi] su opasnost s kojom se borimo – prilično učinkovito”, rekao je za Al Jazeeru general pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Ukrajinskih oružanih snaga. “No, oni i dalje prolaze, napadaju i ubijaju ljude”.

Uporedio je rojeve “Shaheda” s “mesnim marševima”, frontalnim napadima stotina ruskih vojnika kako bi identificirali slabe tačke na ukrajinskim položajima.

Iranski kvantitet za ruski kvalitet

Ruska upotreba bespilotnih letjelica “Mohajer” uglavnom je bila ograničena na zračne patrole i korekciju napada iznad Crnog mora.

Opremljene infracrvenom potragom ciljeva i ekranskim sistemom navođenja “Qaem-5” bombe koje teže do 25 kilograma se mogu spuštati prema svojoj meti do 40 kilometara, koristeći šest malenih krila oko tijela. No, stručnjaci sumnjaju da će oni promijeniti stvari.

Rusija već koristi znatno teže bombe domaće proizvodnje, koje uništavaju najutvrđenije ukrajinske odbrambene instalacije. Takvo oružje nedavno je doprinijelo nizu preuzimanja nekoliko gradova u istočnoj Ukrajini.

Korištenje manjih iranskih bombi moglo bi biti ograničeno na napade na tenkove, rekao je vojni analitičar s Univerziteta u Bremenu.

“Koje su [bombe] bolje, znat će se po rezultatima njihove upotrebe na prvoj liniji”, rekao je Nikolaj Mitrohin za Al Jazeeru.

Ostaci modificiranog iranskog drona ‘Shahed’, nazvanog ‘Geranj’ u Ukrajini (Ukrainian military's Strategic Communications Directorate via AP)

Iran je, također, isporučio ruskoj vojsci ograničene količine artiljerijskih granata od 152 milimetra i minobacačkih od 120 mm, rekao je Žirokov.

“Međutim, prema povratnim informacijama ruske vojske, kvalitet te municije bio je neadekvatan”, rekao je.

Ukrajinska vojska dijeli ovo mišljenje nakon što je od SAD-a primila presretnutu municiju iranske proizvodnje, namijenjenu jemenskim pobunjenicima Husima, rekao je.

Reuters je u februaru izvijestio, pozivajući se na izvore u iranskoj vojsci, da je Teheran Rusiji isporučio oko 400 projektila zemlja-zemlja dometa do 700 kilometara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podržao je nedavno tvrdnju, rekavši da Iran isporučuje, “ne samo bespilotne letjelice već i projektile”.

Nekim posmatračima se čini da Teheran mijenja kvantitet za kvalitet. Iran dobija napredne ruske borbene avione Su-35, helikoptere i sofisticirane sisteme protuzračne odbrane za koje se nada da mogu presresti potencijalne izraelske ili čak američke projektile.

Iran bi mogao dobiti sisteme S-400

Tel Aviv je dugo upućivao apele Moskvi da Iranu ne prodaje protivzračne odbrambene sisteme S-300.

Godine 2009. tadašnji predsjednik Izraela Shimon Peres rekao je ovom novinaru da je stigao u Rusiju kako bi uvjerio Kremlj da zaustavi snabdijevanje koje bi moglo utjecati na “delikatnu ravnotežu koja postoji na Bliskom Istoku”.

Teheran je dobio S-300 tek nakon što se dogovorio s Washingtonom da ograniči svoj nuklearni program 2015. godine.

Ovih dana Iran bi mogao dobiti daleko naprednije sisteme S-400, koji mogu napadati avione ili projektile na udaljenosti do 250 kilometara i biti reprogramirani da pogađaju ciljeve na zemlji. Međutim, aura nepobjedivosti S-400 je narušena jer nisu bili zaštićeni.

Ukrajinski obavještajci tvrde da je od maja 2023. do maja 2024. Kijev uništio ili oštetio šest sistema S-400 na Krimu, okupiranim dijelovima Ukrajine i zapadne Rusije raketama ATACMS američke proizvodnje i ukrajinskim raketama Neptun.

U međuvremenu, Iran je postao bitan dio rusko-kineskog saveza – i trgovačkih ruta Pekinga preko Euroazije, rekao je kijevski analitičar Aleksej Kušč za Al Jazeeru. “Iran je nacija osovine koja spaja novu rutu sjever-jug i novu verziju Velikog puta svile iz Kine”.

Izvor: Al Jazeera