Kako Izrael pomjera isprekidane ‘crvene linije’ da bi ostvario svoj naum u Rafahu

Izraelski tenkovi ušli su u centar grada Rafaha i izraelska vojska je objavila da ona sada kontroliše cijeli Filadelfijski koridor, mali komad zemlje koji se proteže duž egipatske granice s pokrajinom Rafah u Gazi.

Izrael ovime krši odredbe ugovora s Egiptom, koje kažu da je pomenuti pojas poznat i kao osovina Salah al-Din, tampon-zona koju Egipat nadzire sa svoje strane granice.

Izrael mjesecima prijeti kopnenom invazijom „punog obima“ na Rafah, uznemirujući međunarodnu zajednicu koja je upozorila da bi takav napad bio „crvena linija“.

Potom je, prije nešto više od tri sedmice, 6. maja, Izrael izjavio da želi izvesti „ograničenu operaciju“ protiv meta Hamasa u istočnom Rafahu.

Izrael je intenzivirao zračne napade na to područje. Naredio je da se 100.000 raseljenih Palestinaca, nakrcanih tamo, evakuiše u Al-Mawasi koji, kako su rekle užasnute humanitarne organizacije, ne može idržati njihov priliv niti pružiti spas.

Narednog dana, preuzeo je kontrolu nad kopnenim prijelazom Rafah, što je označilo kraj za dostavu humanitarne pomoći u opkoljeni i razoreni Pojas Gaze i njegov izgladnjeli narod. Otad se situacija samo pogoršavala za 1,4 miliona ljudi koji su potražili utočište u Rafahu.

Čija je linija?

Izgleda da je Izrael prešao sve zapadne „crvene linije“ bez snošenja ikakvih očitih posljedica ili kajanja zbog palestinskih žrtava, kazali su stručnjaci Al Jazeeri.

U februaru su sve članice Evropske unije – osim Mađarske – uprozorile Izrael da ne pokreće vojnu operaciju punog obima na Rafah i na velike ljudske žrtve koje bi takva operacija izazvala.

U martu je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden izjavio da će velika izraelska invazija na Rafah prekršiti njegovu samoproglašenu „crvenu liniju“, ako se ne zaštite i ne evakuišu civili.

Dok je Izrael pojačavao zračne napade i kopneni napad na Rafah, njegovi advokati su govorili Međunarodnom sudu pravde (ICJ) 17. maja da će to biti „lokalizirana“ operacija.

Izrael je potom zauzeo dio Filadelfijskog koridora između Gaze i Egipta koji taj potez vidi kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti i sporazumu između njih.

Dok su se kopnene izraelske snage uvlačile dublje u Rafah iz pravca istoka, Izrael je nastavio i s napadima na zapadno krilo pokrajine.

Dvadeset i šestog maja pogodio je kamp za raseljene osobe u Tal as-Sultanu zapadno od Rafaha. Medijski ured u Gazi je izvijestio da je Izrael bacio bombu tešku 900 kg na kamp.

Izrael je izjavio da je ispalio precizni projektil na metu udaljenu više od kilometar, navodno da bi ubio dva borca Hamasa i mora da je štetu kampu uzrokovala eksplozija cisterne s gorivom.

Najmanje 45 civila – od čega su polovina bila djeca – spaljeno je, obezglavljeno ili na drugi način ubijeno usljed eksplozije.

„Izvještavajući o ovom sukobu tokom proteklih osam mjeseci, naučila sam da nema crvenih linija kada je riječ o ovom pitanju“, izjavila je Mairav Zonszein, viša izraelska analitičarka u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG), neprofitnoj organizaciji posvećenoj okončavanju sukoba širom svijeta.

„Crvene linije se stalno pomjeraju i to je nešto što treba imati na umu. [Zapadne] ‘crvene linije’ nisu stvarne“, kazala je ona Al Jazeeri.

Je li na pomolu značajna promjena?

Izraelsko stravično bombardovanje kampa za raseljene pokrenulo je promjenu politike među tradicionalnim saveznicima, prema riječima Hugha Lovatta, stručnjaka za pitanje Izraela i Palestine u ekspertskoj organizaciji Evropsko vijeće za međunarodne odnose.

On smatra da su neke evropske prijestolnice bile zabezeknute kako je drsko Izrael prekršio privremenu naredbu koju je ICJ izdao 24. maja.

ICJ je naredio – 13 sudija naprema dva – Izraelu da ne nastavlja s operacijom u Rafahu, koja krši prava Palestinaca zagarantovana Konvencijom o genocidu.

Pravni stručnjaci su ranije kazali Al Jazeeri da bilo kakva veća operacija u Rafahu krši naredbu ICJ-a.

Lovatt se slaže.

„Teško je protumačiti najnoviju izraelsku operaciju u Rafahu kao nešto više od izraelskog prkošenja međunarodnoj zajednici“, izjavio je.

Nemarenje za odredbe ICJ-a navelo je neke od izraelskih saveznika da razmotre opcije koje im ne bi bile zamislive prije godinu dana, dodao je Lovatt.

Skrenuo je pažnju na izvještaje da bi Evropska unija mogla obustaviti svoj Sporazum o pridruživanju, koji daje Izraelu povlašteni pristup tržištima Evropske unije.

„Bit će snažnog protivljenja … od nekih država, posebno Mađarske“, kazao je. „Ali manjak jedinstva možda neće biti problem u zavisnosti od mehanizma koji EU koristi da obustavi svoj sporazum [s Izraelom].“

Potez Washingtona

Biden je 8. maja zaprijetio da će obustaviti prodaju američkog oružja Izraelu, ako on nastavi s invazijom na Rafah, pojasnivši da nikada ne bi zaustavio „sve“ oružje jer je odbrana Izraela „ključna“.

Nakon što je Izrael napao kamp za raseljenje Tal as-Sultan, Bidenova administracija je zasjedala i zaključila da izraelska postepena invazija na Rafah i bombardovanje „sigurnih zona“ – u koje je rekao opkoljenim civilima da idu – ne predstavljaju „veliku ofanzivu“ koja bi podstakla na odgovor.

Omar Rahman, izraelsko-palestinski stručnjak iz Bliskoistočnog vijeća za vanjskopolitička pitanja, vjeruje da SAD nikada neće uvesti kaznene mjere Izraelu.

Kazao je da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojeg je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda optužo za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uspješno „prozivao Bidena da blefira“ tokom rata.

„Netanyahu je znao da je crvena linija koja dolazi od SAD-a beznačajna jer Washington nije u stanju pozvati Izrael na odgovornost za njegove postupke“, objasnio je Al Jazeeri.

Rahman je dodao da je kroz svaku Bidenovu osudu njegova administracija „ponovo prošla“, signalizirajući Izraelu da nisu frustrirani koliko tvrde da jesu.

„SAD i dalje podržava rat kao rat … pa ne mislim da je Izrael zabrinut da će SAD učiniti bilo šta odlučno jer imaju iste interese na umu“, kazala je Al Jazeeri Zonszein iz ICG-a.

Ona smatra da se izraelski i američki interesi podudaraju u Gazi jer oboje žele „zadržati pritisak“ na Hamasu, iako ovaj rat nije uspio ostvariti izraelski navedeni cilj da „iskorijeni“ tu grupu.

Simbolične mjere

U utorak su Irska, Norveška i Španija priznale Palestinu kao državu nakon što su osudile izraleski napad na još jedan kamp za raseljene na sjeverozapadu Rafaha.

Međutim, stručnjaci kažu da je taj potez simboličke prirode i da neće učiniti mnogo da zaštiti palestinske civile.

„Priznavanjem Palestine ne mijenja se situacija na terenu“, kazala je Zonszein. „To je  prejednostavno rješenje koje nije na nivou onoga što je sada potrebno.“

Rahman je kazao da nikakva priča o „crvenim linijama“ neće odvratiti Izrael od njegovog cilja sve dok ta država ne bude pretrpjela kaznene mjere zbog kršenja međunarodnog prava.

Dodao je da zapadne države omogućavaju Izraelu da ide ka ostvarenju onoga za što smatra da je njihov pravi cilj: uništenje Rafaha koji je najveće utočište za civile iz cijelog Pojasa Gaze.

„Izrael je ušao u Rafah uprkos upozorenjima i veoma predvidivim rezultatima u pogledu ljudskih žrtava jer zatvaranje konačnog užeta za spas civilne populacije i uništavanje njihovog posljednjeg utočišta je ključno za [izraelski] cilj likvidacije Gaze“, kazao je Al Jazeeri.

„Kada ljudi poput mene upotrijebe riječ ‘genocidan’ da opišu izraelsku kampanju u Gazi, to nije pretjerivanje.“