Piljak: Regiji je potrebna finansijska integracija

„Zemlje regiona Zapadnog Balkana su veoma male po veličini finansijskih tržišta, i kao takve su često zanemarene od strane međunarodnih investitora. Pored zanemarljive veličine, ove zemlje karakteriše niži stepen privrednog i finansijskog razvoja u odnosu na razvijena tržišta. Jedna od mogućih smjernica za unapređenje budućeg razvoja finansijskih tržišta regiona Zapadnog Balkana je povećanje finansijske integracije zemalja u regionu i pružanje podsticaja kompanijama da postanu javno kotirane i da se njima trguje na berzama“, kaže dr. Vanja Piljak, vanredna profesorica finansija na Univerzitetu u Vaasi i vanredna profesorica međunarodnih finansija na Univerzitetu Jyväskylä u Finskoj.

Kako njeni istraživački interesi uključuju međunarodne finansije, finansijska tržišta, finansije tržišta u razvoju, zelene finansije, finansijsku integraciju, i politički rizik, dodaje da zemlje u regionu Zapadnog Balkana pripadaju svijetu tržišta u razvoju.

„Mnogi pružatelji indeksa (na primjer, Morgan Stanley Capital International – MSCI) ih i dalje klasifikuju kao granična finansijska tržišta, odnosno mala tržišta koja karakteriše kratka historija, slaba trgovačka aktivnost, visoki nivoi rizika i niži nivo pristupačnosti“, kaže sagovornica.

‘Investitori prate indikator političkog rizika’

Prema njenim riječima, političke tenzije koje su tradicionalno prisutne u regionu Zapadnog Balkana u posljednjih 30 godina nakon raspada bivše Jugoslavije stalna su prijetnja i prepreka ekonomskom rastu i razvoju.

„Međunarodni investitori uvijek prate indikator političkog rizika kao važan pokazatelj kada razmišljaju o ulaganju na tržišta u razvoju. Konkretno, Međunarodni vodič za rizik zemlje (ICRG) služi kao vodeći pružalac procjene političkog rizika za 141 razvijeno, tržište u razvoju i granično tržište kao i offshore finansijske centre.“

Potom nam je kazala šta je neophodno i ključno za finansiranje tržišta u razvoju.

„Ključni elementi za uspješno poslovanje finansijskih tržišta u razvoju odnose se na finansijsku liberalizaciju, makroekonomske reforme, tržišnu integraciju, finansijsku stabilnost, zaštitu investitora i vladavinu prava. Kako bi privukla međunarodne tokove kapitala, tržišta u razvoju moraju otvoriti svoja finansijska tržišta stranim investitorima, te obezbijediti pouzdan pravni sistem i zaštitu investitora“, kaže dr. Vanja Piljak.

Postizanje održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta

Zatim se osvrnula i na sve češće zaduživanje zemalja regiona emisijom obveznica.

„Države Zapadnog Balkana nisu izuzetak od svjetskih trendova u pogledu povećanja državnog duga. Region Zapadnog Balkana zaostaje za evropskim zemljama u ekonomskom i finansijskom razvoju, pa vlade ovih zemalja pokušavaju da podrže svoje ekonomije sve većim izdavanjem državnog duga“, kaže sagovornica.

Nastavlja da se prema Svjetskoj banci (Redovni ekonomski izvještaj Zapadnog Balkana), očekuje da će se ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno ubrzati 2024. godine i dostići tri posto.

„Razlozi za umjereno ubrzanje odnose se na jačanje tržišta rada u regiji u 2023. godini i ublažavanje inflatornog pritiska. Moj lični stav je da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale raditi na povećanju regionalne finansijske integracije kako bi se stavile na plan međunarodnih investitora i kako bi unaprijedile ekonomsku konvergenciju sa Evropskom unijom i Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-om).“

Nadalje, govori da prema OECD-ovom izvještaju „Rezultati ekonomske konvergencije za Zapadni Balkan 2023.“ postoji pet klastera koji su ključni za postizanje održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta.

„Tu spadaju: poslovno okruženje, vještine, povezanost i infrastruktura, ozelenjavanje i digitalizacija. Vjerujem da su zemlje Zapadnog Balkana na pozitivnoj putanji za postizanje održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta u budućnosti, ali vlade ovih zemalja moraju povećati napore da poboljšaju svoje rezultate u svih pet klastera. Pozitivni razvoj događaja u svim klasterima bi olakšao konkurentnost i otpornost ekonomija Zapadnog Balkana“, kaže dr. Vanja Piljak.

‘Razvijene ekonomije imaju visok nivo duga’

Ne krije da je povećani geopolitički rizik koji je očigledan iz nedavnih međunarodnih sukoba, kao što su sukob Rusije i Ukrajine te Izraela i Palestine, povezan sa većom vjerovatnoćom ekonomskog pada i sa većim negativnim rizicima za međunarodna finansijska tržišta.

„Geopolitičke prijetnje imaju negativne efekte na međunarodna finansijska tržišta i međunarodne tokove kapitala, posebno za određene regije i zemlje na tržištima u razvoju koje su zbog svoje nestabilnosti i slabijeg finansijskog razvoja osjetljive na takve geopolitičke šokove“, kaže sagovornica.

Na kraju zaključuje da visok nivo državnog duga ukazuje na potencijalne poteškoće sa stabilnošću državnih finansija.

„Ako pogledamo pokazatelj bruto duga opće države (izražen u procentima bruto domaćeg proizvoda – BDP) za 2023. godinu, koji je obezbijedio Međunarodni monetarni fond, velike razvijene ekonomije (G7) imaju visok nivo duga koji iznosi 128 posto. Na vrhu svjetske liste je Japan, sa rekordno visokim nivoom duga od 255 posto, a slijede Grčka i Singapur sa 168 posto te Italija sa 144 posto.“