Republikanska ucjena: Vojna pomoć Ukrajini u zamjenu za oštriju politiku azila

Vojna pomoć Ukrajini u zamjenu za strožu politiku migracije i azila – to je ucjena koju su iznijeli republikanci u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država dok pregovaraju s demokratama o državnoj potrošnji.

Međutim, izgledi za stroža granična pravila potaknuli su zabrinutost među advokatima, posebno jer se čini da su neki vodeći demokrati spremni na kompromis.

Demonstranti iz desetak organizacija i grupa za ljudska prava okupili su se prije nekoliko dana u blizini Kapitola u kampanji “Spasimo azil”, gdje su uputili apel zakonodavcima da ne žrtvuju zaštitu azilanata kao dio bilo kakvog dogovora o troškovima.

“Zahtijevamo, dižemo svoj glas i nastavljamo borbu kako bismo osigurali da nekoliko senatora ne provode iza zatvorenih vrata stvari koje će utjecati na našu zajednicu”, rekla je Lydia Walther-Rodriguez, organizatorica iz nacionalne imigracijske grupe CASA. “Podići ćemo svoj glas ujedinjeni kako bismo osigurali da na nas ne gledaju samo kao na statistiku za igranje političkih igara. Životi su u pitanju.”

Vodeći demokrati i Bijela kuća već su signalizirali da su voljni učiniti ustupke po pitanju imigracije u zamjenu za dugo traženi paket pomoći od 110 milijardi dolara. Taj bi dogovor uključivao vojnu pomoć za Izrael, Ukrajinu i Tajvan, kao i druge sigurnosne troškove.

Republikanski i demokratski senatori, međutim, nisu u razgovorima uspjeli postići pomak prije nego što je Kongres odgodio zasjedanje krajem prošle godine zbog praznika.

S obzirom na to da se zakonodavci ove sedmice vraćaju na posao, pobornici prava na azil obećali su burno zagovaranje kako bi podigli svijest o tekućim pregovorima – i ulozima koje oni nose.

Na nedavnom skupu, održanom u Reformacijskoj luteranskoj crkvi u Washingtonu, okupilo se 200-ak demonstranata, od kojih su neki držali natpise “Spasite azil” i “Nemojte deportirati naše porodice”.

“Senatore Schumer, mi vas vidimo, ali čini se da vi ne vidite nas”, rekao je Murad Awawdeh iz imigracijskog vijeća New Yorka, govoreći kao da se lično obraća vođi većine u Senatu. “Činite dobro za nas ili ćemo vas i sve ostale smatrati odgovornima”.

‘Trumpov granični plan, jasan i jednostavan’

Obraćajući se okupljenima, senator Alex Padilla, demokrat iz Kalifornije, priznao je da još nije bilo “ništa u pisanom obliku” u smislu službenih prijedloga iz pregovora. Ipak, dodao je, ono što je proizašlo iz razgovora iza zatvorenih vrata dalo mu je razloga za uzbunu.

“Republikanci u Kongresu nastoje udvostručiti propalu Trumpovu politiku”, rekao je, misleći na bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. “Ovaj dogovor zvuči kao stranica iz Trumpovog graničnog plana, jasno i jednostavno.”

Novinska agencija Associated Press (AP), pozivajući se na ljude upoznate s pregovorima, objavila je da je humanitarno uvjetno puštanje na slobodu bilo sporna tačka na dvostranačkim sastancima. Humanitarni uvjetni otpust mehanizam je koji američkim službama za državljanstvo i imigraciju omogućuje odobrenje privremenog zakonitog ulaska u SAD.

Prošle godine, Bijela kuća je najavila da će proširiti svoj humanitarni program uvjetnog otpusta kako bi prihvatila do 30.000 podnositelja zahtjeva mjesečno iz Venecuele, Nikaragve, Kube i Haitija.

Taj je plan bio dio šire strategije za koju je Bidenova administracija rekla da će povećati legalne puteve za ulazak u SAD, dok će pooštriti kazne za neregularne prelaske na južnoj granici.

Međutim, dok je Bidenova administracija isprva nakon te objave zabilježila pad neregularnih prelazaka granice, ukupni broj od tada je skočio.

Agencija za carinu i zaštitu granica SAD-a dokumentirala je rekordnih 2.475.669 neregularnih “susreta” tokom 2023. godine, a službenici u zajednicama poput Eagle Passa u Teksasu objavili su da se bore s priljevom dolazaka.

Republikanski dužnosnici, kao i neki demokrati, iskoristili su povećane brojke kako bi potakli saveznu vladu na više akcije.

Kongresni pregovarači su se navodno složili da intervjue za azil učine restriktivnijim i da vlastima omoguće brzo protjerivanje onih koji prelaze granicu bez humanitarnih provjera u periodu povećanog broja prelazaka. Međutim, nisu se uspjeli dogovoriti o broju prelazaka koji bi pokrenuli takvu politiku, navodi AP.

Novinska agencija je prethodno objavila da drugi prijedlozi uključuju olakšavanje deportacije migranata koji su u SAD-u manje od dvije godine, čak i ako žive daleko od granice, te pritvaranje i elektronski nadzor porodica koje prelaze granicu. Obje bi taktike, strahuju kritičari, predstavljale povratak tvrdolinijaškim praksama iz Trumpove ere.

Govoreći na spomenutom skupu, zagovornici ljudskih prava i izabrani dužnosnici upozorili su da je situacija posebno teška jer bi stroge mjere koje su članovi Kongresa razmatrali mogle završiti kodificirane u zakonu. Zbog toga bi ih bilo teže osporiti nego politike koje provodi isključivo izvršna vlast.

Senatorica Mazie Hirono rekla je da republikanci drže američke saveznike kao “taoce” kako bi zahtijevali “negativne, stvarno loše promjene koje žele napraviti u imigracijskom sistemu”.

“A mene brine to što oni stvarno pripremaju scenu za dobivanje onoga što žele”, rekla je.

‘Azil spašava živote’

Predsjednički i izbori za Kongres u novembru prijetnja su u velikoj mjeri zbog imigrantske borbe u Kongresu.

Nedavno su republikanci u Zastupničkom domu pokrenuli postupak opoziva ministra za domovinsku sigurnost Alejandra Mayorkasa, optužujući ga da nije proveo zakone na granici.

Govoreći u Teksasu ove sedmice, Mayorkas je branio svoj izvještaj. Od juna do jula prošle godine, rekao je, njegova agencija je “uklonila ili vratila više stranih državljana bez osnove za ostanak u Sjedinjenim Američkim Državama nego u bilo kojem drugom petomjesečnom periodu u posljednjih 10 godina”.

Ipak, dok republikanci i neki demokrati žele stroža granična ograničenja, neki političari, posebno na ljevici, zaziru od oštrije politike.

Biden se već suočio s kritikama unutar svoje Demokratske stranke zbog niza mjera koje su imale za cilj ograničiti prelazak južne granice ograničavanjem onih koji imaju pravo na podnošenje zahtjeva za azil.

Jedno je pravilo općenito diskvalificiralo ljude od traženja azila u SAD-u ako su prešli treću zemlju u kojoj su mogli tražiti azil ili na drugi način “zaobići dostupne, utvrđene puteve do zakonite migracije”.

Zagovornici prava izbjeglica nazvali su tu politiku “zabranom azila”, rekavši da Bidenova administracija nije ispunila obećanje iz predizborne kampanje da će donijeti “humanije” granične politike. Politika se osporava na sudu.

Govoreći na skupu, progresivna kongresnica Ayanna Pressley rekla je da predsjednik ostaje odgovoran ljudima koji su pomogli da bude izabran 2020.

“Zato kažem reciprocitet”, rekla je Pressley. Pozvala je Bidena da ne samo unaprijedi politiku koja “prava imigranata uokviruje kao ljudska prava”, već i da se “odupre svim štetnim prijedlozima koji uskraćuju porodicama saosjećanje, dostojanstvo i poštenje koje zaslužuju”.

Uzevši mikrofon u ruke, Andres Garcias, tražitelj azila iz Salvadora, obećao je da njegova borba neće prestati.

“Bježao sam od nasilja i diskriminacije jer sam homoseksualac”, rekao je. “Ja sam živi dokaz da azil spašava živote.”