Sprema li Rusija novo ratno žarište: ‘Moldavija ne bi imala nikakve šanse’

Nove tenzije u Moldaviji služe ruskom odvraćanju pažnje Kijeva uoči velike ofanzive, ali i mogućem uvlačenju Pridnjestrovlja u rat, upozoravaju analitičari.

Rusija želi uvjeriti Pridnjestovlje da se samo uključi u rat u Ukrajini, tvrdi Mark Beissinger (Reuters)

Nešto se opasno kuha u Moldaviji, a nije isključeno da ta zemlja uskoro upadne u kandže oružanih sukoba u režiji Moskve, u kojima ta zemlja ne bi imala nikakve šanse da sačuva svoju nezavisnost.

Ovo je ocjena stručnjaka koji su za Al Jazeeru govorili o rastućim tenzijama u bivšoj sovjetskoj republici koja je još od proglašenja nezavisnosti 1990. godine praktično podijeljena na međunarodno priznatu vladu okrenutu ka Zapadu, i proruski istočni dio Pridnjestrovlje, samoproglašenu republiku istočno od Dnjestra koju gotovo niko ne priznaje, a u kojoj se nalaze značajne ruske snage sa sjedištem u Tiraspolu, koje sprečavaju vlasti iz glavnog grada Chisinau da uspostave kontrolu nad njom.

U tom dijelu Moldavije, prema granici s Ukrajinom, nalaze se ruske baze još iz perioda Hladnog rata.

Prije početka ruske invazije na Ukrajinu, u Moldaviji nije bilo sukoba, niti su tenzije značajnije rasle, no otkako je Kremlj poslao stotine hiljada vojnika na Ukrajinu, rizik od konflikta uselio je i u ovu zemlju, koju su mnogi nazvali mogućim poprištem novog sukoba koji bi služio interesima Rusije, između ostalog, i zato što graniči sa jednom članicom NATO-a, Rumunijom, i jer bi proširio ukrajinski rat.

Ruska zavjera ili ukrajinska provokacija?

Na početku invazije, spominjala se mogućnost da Rusija u brzoj ofanzivi pokori jug Ukrajine i kopnenim putem se poveže sa svojim satelitom u Pridnjestrovlju, ali i mogućnost da ruske snage smještene u tom dijelu Moldavije pokušaju otvoriti novi, zapadni front u Ukrajini. Od aprila prošle godine, Moldavija je u nekoliko navrata bila ugrožena upadom ruskih projektila u njen zračni prostor, dok je u Pridnjestovlju u aprilu prošle godine odjeknulo nekoliko eksplozija. No, kako ruska invazija nije išla planiranim tokom, kopnene opasnosti po zemlju nije bilo, makar ne od ruskih trupa iz Ukrajine.

Sada se nametnuo novi rizik, koji je proteklih dana izazvao strah od mogućnosti sukoba unutar Moldavije.

Moldavska vlada objavila je da ima informacije da Moskva kuje zavjeru da pokuša zbaciti proevropsku vladu iz Kišnjeva. Moskva, pak, tvrdi da Zapad raspiruje tenzije u toj regiji, te navodi da ima naznaka da bi Ukrajina, ili evropske zemlje, mogle isprovocirati sukob. Lider otcijepljene regije Vadim Krasnoselski tvrdi da u regiji ne postoji stvarna opasnost, ali da je situacija oko nje napeta.

Prošlog mjeseca, šef moldavske sigurnosne službe upozorio je da postoji „veoma visok“ rizik da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, nezadovoljan razvojem situacije u Ukrajini, u ovoj godini mogao pokušati novu ofanzivu kojom bi ugrozio Moldaviju.

S obzirom na sve informacije koje dolaze iz Moldavije, Andrej Korobkov, profesor sa Univerziteta Tennesee iz SAD-a, sa ekspertizom na bivšem SSSR-u i istočnoj Evropi, tvrdi da je ta zemlja očigledno suočena sa velikom prijetnjom.

„Moldavska vlada tvrdi da Rusija nešto sprema, Ukrajina upozorava da postoji pojačana ruska vojna aktivnost u regiji, dok ruska vojna komanda navodi da Ukrajina priprema provokaciju da optuži rusku stranu. Dakle, brojni su pokazatelji koji nam govore da se nešto kuha oko Moldavije. To je jedna od tri najsiromašnije zemlje Evrope. Ta država već nosi velik teret rata, ima slabu infrastrukturu i pod teškim je socijalnim i ekonomskim pritiskom. No, sada im očito prijeti nešto mnogo ozbiljnije“, kaže Korobkov Al Jazeeri.

Ruska intervencija u Pridnjestrovlju

Ako pogledamo historiju, jasno je zbog čega je ova zemlja važna Rusiji. Moldavija se formalno-pravno počela odvajati od SSSR-a još i prije njegovog raspada. Nezavisnost je proglasila 27. augusta 1991. godine, četiri mjeseca prije nestanka SSSR-a. Poput mnogih drugih novonastalih nezavisnih država na tlu bivše zemlje, potpisala je pristupanje Zajednici nezavisnih država, no proglasivši se neutralnom, odbila je vojno učešće u novoj zajednici, već je najavila okretanje ka Zapadu.

No, da proevropski put Moldavije neće biti posut ružama bilo je jasno i prije nego što je proglasila nezavisnost, jer je istočni dio zemlje Pridnjestrovlje (još poznato kao Transnistrija), uski pojas na granici sa Ukrajinom površine od nekih 4.000 kilometara kvadratnih, još u augustu 1990. proglasio otcjepljenje od Moldavije i formiranje takozvane Pridnjestrovske moldavske sovjetske socijalističke republike. Za razlog je naveden strah od rasta moldavskog nacionalizma među tamošnjim ruskim i ukrajinskim stanovništvom. Naravno, uslijedile su tenzije.

U zimu 1991. i 1992. godine, zabilježeni su sukobi moldavskih i separatističih snaga, prilikom čega je uslijedila ruska vojna intervencija. Sukob je završio prekidom vatre i formiranjem sigurnosne zone. Rusija je u Transnistriju poslala snage, koje je nazvala mirovnim, kao podršku tamošnjim separatistima. I danas su tamo, njih 1.500, tako da vlasti iz Kišnjeva, de facto nemaju nikakav uticaj na dešavanja u samoproglašenoj državi koju su priznale samo njoj slične regije – Abhazija, Nagorno-Karabah i Južna Osetija.

Na pitanje postoji li rizik da Rusija pokuša potpaliti sukob u Moldaviji, na šta upozoravaju vlasti iz Kišnjeva, ali i mnogi zapadni zvaničnici, Korobkov odgovara kratko i jasno.

„Da. Ne samo zato što je Transnistrija domaćin ruskoj vojsci, već i zato što sadrži velike arsenale ruskog oružja koje je tamo još od Hladnog rata. Ako pogledamo oružje, Transnistrija ima veliki potencijal za snabdijevanje vojske“, kaže Korobkov.

Pokušaj ulaska ‘srpskih i drugih plaćenika’

U javnosti kruži mnogo oprečnih informacija o tome šta se dešava sa Moldavijom. Uz opasku da je teško procijeniti šta se zaista zbiva tamo, Korobkov je stava da nije isključeno da Rusija ponovo pokuša sa planom koji joj je prethodno propao – da kopnenim putem dođe do Transnistrije.

„Moldavija je posljednjih mjeseci konstantno pod prijetnjom. Pretpostavlja se da je jedna od strategija ruske invazije odsijecanje Ukrajine od obale. Ruske snage već kontrolišu teritoriju do lijeve obale Dnjepra. Ako bi počeli napredovati, bilo bi logično očekivati da pokušaju doći do granice Moldavije, čime bi, između ostalog, odsjekli ukrajinske trupe u Odesi od ostatka zemlje i spojili se sa Trasnistrijom“, dodaje.

Zastave otcijepljene pridnjestrovske republike i Rusije u Tiraspolu (Reuters)

Mark Beissinger, profesor sa Odjela za politiku Univerziteta Princeton, koji između ostalog proučava i bivši SSSR i države koje su nastale njegovim raspadom, kaže da je jasno da je Rusija u proteklom periodu imala planove za Moldaviju, te navodi „napore srpskih i drugih plaćenika da uđu u zemlju“.

„Bili su tu i protesti u koje su se uključili ruski sateliti u Moldaviji, sa pozivima na intervenciju Rusije. Međutim, mislim da se tu prije svega radi o odvraćanju pažnje Kijeva uoči velike ofanzive na jugu i istoku Ukrajine, kao i o mogućem uvlačenju Pridnjestrovlja u rat. Ne mislim da Rusija ima za cilj otvoriti još jedan front u ratu na Zapadu koristeći vlastite snage, budući da već imaju dovoljno problema sa snabdijevanjem svojih snaga i snažnim otporom na drugim područjima Ukrajine, ali željeli su uvjeriti Pridnjestrovlje da se samo uključi, a lokalne vlasti to nisu voljne učiniti. Miješanje moldavskog lonca također omogućuje odvraćanje pažnje od onoga čime se bave u Ukrajini i onoga čime će se tek baviti“, stava je Beissinger.

‘Zapad se ne bi miješao’

Tvrdnje Rusije da Ukrajina sprema invaziju na Pridnjestrovlje američki profesor naziva „apsurdnim“.

„Ukrajina nema potrebe za invazijom na Pridnjestrovlje, nije signalizirala nikakvu namjeru da to učini i ne bi željela preusmjeriti čak niti najmanju količinu oružja i vojnika na takav poduhvat“, dodao je.

Ukoliko se ipak desi scenarij da Moskva isprovocira sukob u Moldaviji, Korobkov je stava da se lokalne vlasti neće moći oduprijeti Rusima.

„Moldavija ne bi mogla ništa ako se desi neka ruska akcija. A ako govorimo o zapadnoj pomoći, možda bi se ona svela na nešto oružja i dobrovoljaca. No, Zapad se ne bi miješao. Moldavija nema nikakve garancije od Zapada, koji ne želi nikakvu eskalaciju na tom području. Indirektne podrške bi bilo, ali ne i značajnije vojne pomoći“, mišljenja je.

Trenutni rizik od širenju ruskog rata potiče iz činjenice da Moldavija nije riješila problem Pridnjestrovlja duže od tri decenije. Korobkov je stava da vlasti iz Kišnjeva to neće moći niti u budućnosti.

„Ne vjerujem da ga mogu riješiti. Teoretski, Ukrajina i Moldavija mogu sklopiti dogovor i blokirati Transnistriju, ali tu nema garancije da se rat neće proširiti na Moldaviju. Hipotetički, moldavska vlada ima tu mogućnost, ali neće se usuditi da to učini, jer bi vodilo ka najgorem scenariju. Ratu“, kaže Korobkov.

Izvor: Al Jazeera