Lekcije o modernom ratovanju: ‘Cijela Ukrajina je ratište’

O lekcijama iz ukrajinskog rata još uvijek se raspravlja i procjenjuje.

Uostalom, službenog pobjednika u sukobu još uvijek nema.

No, rat je očito ubrzao određene vojne trendove, kažu stručnjaci, koji procjenjuju kako će se budući ratovi voditi

Informacijski rat

Društveni mediji su možda najveća inovacija u ovom ratu.

Internet je prepun video snimaka ruskih oklopnih snaga koje su uništili ukrajinski borci, što je uobičajen narativ ukrajinskih kanala.

U jednom videu ukrajinski dron s bombom na sebi, vezanom komadom užeta, lebdi iznad ruskog tenka, dok je operater nije spustio kroz otvor, nakon čega je ona detonirala.

Drugi snimak pokazuju kako dronovi ispuštaju granate u rovove u kojima su ruske trupe.

“Naučili smo kako pričvrstiti male granate i bombe [na dronove]. Sada možemo poslati mali ‘Mavik 3’ od 3.000 dolara s granatom od 30 dolara. Ako je savršeno bacite na T-90, možete uništiti tenk koji košta milione”, rekao je nedavno ukrajinski vojnik zapadnom novinaru.

Psihološki učinak pokazivanja Rusima šta će im se dogoditi ako se prijave u oružane snage aspekt je onoga što vojni oficiri nazivaju hibridnim ratom; očito je imao učinka.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin krenuo s mobilizacijom 300.000 novih vojnika prošlog septembra, izazvao je egzodus tri puta veće brojke Rusa.

Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je saopćilo da je prošle godine izdalo 5,4 miliona pasoša, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu te da obustavlja nove zahtjeve jer je ostalo bez elektroničkih čipova koji se ugrađuju u pasoše.

“Kremlj ne mora tražiti dalje od statistike o pasošima kako bi istražio želju ruskog stanovništva da se bori u Putinovom ratu”, tvrdi Institut za studije rata.

Takve statistike, zajedno s ukrajinskim videozapisima, u suprotnosti su s ruskim službenim narativom da će pobijediti, ili da rusko društvo podržava rat.

Marš oružja

No, videozapisi s dronovima također govore o razvoju vojne taktike.

“Umjesto da šaljete ljude u izviđanje, sada šaljete bespilotne letjelice [UAV] i imate savršenu svijest o situaciji”, rekao je Dale Buckner, bivši komandant američkih specijalnih snaga, koji iza sebe ima mnogo izvidničkih patrola.

Sada vodi Global Guardian, multinacionalnu sigurnosnu konsultantsku firmu.

“Onda fiksirate [cilj], a s projektilima dugog dometa i modernim [artiljerijskim raketnim sistemima velike  mobilnosti] ne trebate vod, bataljon ili brigadu da biste izvršili prepade i ofanzivne napade na način na koji se to radilo u prošlosti”, kazao je on za Al Jazeeru.

Ova ekonomija ljudske snage pogodovala je slabijoj strani, Ukrajini, i pokazala sve veću moć preciznog oružja.

Prošlog jula je ukrajinsko Ministarstvo digitalne transformacije počelo obuku civilnih operatera bespilotnih letjelica.

Ta vojska dronova, u kojoj bi bili i oni koje je donirao SAD, rasporedila bi se na prve linije fronta kako bi pojačala izviđanje i ciljanje ruskih meta.

Ove godine ukrajinski štab otišao je dalje, rekavši da formira prve udarne čete UAV-a u svijetu.

Čini se da je i Francuska shvatila tu lekciju.

Prošlog mjeseca najavila je skoru reorganizaciju svojih oružanih snaga, kako bi smanjila broj tenkova i pješadije i ojačala jedinice dronova sposobnosti cyber ratovanja.

Također, protutenkovski projektil Javelin je pokazao moć relativno jeftinog oružja za promjenu ravnoteže na ratištu u korist slabije strane.

A u julu, kada je Ukrajina postavila artiljerijske raketne sisteme visoke mobilnosti (HIMARS), GPS-omn navođene rakete visoke preciznosti s dometom od 80 kilometara desetkovale su ruska skladišta.

“Naš strah na početku rata bio je da će se Putinova vojska u željeznim oklopima kotrljati kroz Ukrajinu, ali to se nije dogodilo”, rekao je Andreas Iliopoulos, nedavno penzionirani general grčke vojske, u kojoj je bio zamjenik komandanta.

“Javelin i drugo slično oružje uništilo je tenkove. To je nova vrsta rata. Nismo to mogli predvidjeti”, kazao je on za Al Jazeeru.

Podaci o gubicima tenkova nakon godinu pokazuju koliko se to oružje pokazalo smrtonosnim.

U vrijeme pisanja teksta dokumentirani broj uništenih oklopnih vozila iznosi 5.924, od čega je 1.038 tenkova.

Ukrajina je izgubila 1.895, od čega 279 tenkova.

Iliopoulos vjeruje da je ovo početak novog trenda u ratovanju.

“Borbeni tenk je gotov u smislu utjecaja koji je imao. Ogromne bitke u kojima sudjeluju tenkovske formacije više se neće ponoviti”, rekao je Iliopoulos.

Čini se da je Ukrajina ubrzala trend koji je bio vidljiv ranije.

Masa je i dalje važna

No, drugi upozoravaju da ne treba zanemariti tenkove, pripisujući ruske propuste lošoj komandi.

“Tenkovi kao koncept moraju biti dio operacija kombiniranog naoružanja, što znači da moraju raditi u kombinaciji s artiljerijom i zračnom podrškom, izviđanjem i artiljerijom”, kazao je Chris Yates, penzionirani komandant tenka koji se borio u Drugom zaljevskom ratu.

“Rusi apsolutno nisu uspjeli upotrijebiti taktiku kombiniranog naoružanja. Svi ti grupirani konvoji na cestama i svi ti tenkovi koji se voze uokolo bez ikakve odgovarajuće podrške – mislim da je to razlog zašto nisu uspjeli u početku”, rekao je Yates za Al Jazeeru.

Analiza prvih dana invazije koju je proveo Kraljevski institut jedinstvenih snaga otkrila je da je glavni udar ruskih snaga sa sjevera prema Kijevu bio “zamišljen kao demonstracija moći” te da se “nisu predviđale teške borbe”.

“Mnogi ruski vojnici stigli su u gradove bez napunjenog oružja… [i] počeli bi pokušavati komunicirati s civilnim stanovništvom kako bi shvatili gdje se nalaze. Njihov bi položaj bio otkriven, a ruska jedinica bi bila meta artiljerije”, piše u izvještaju RUSI-ja.

Ne očekujući otpor, ruske snage nisu ponijele dovoljno goriva ili zaliha te su morale napustiti mnoge svoje tenkove.

“Mislim da niko ne bi trebao predviđati kraj tenkova. Ono što se događa je to da ratište postaje sve smrtonosnije za sve sisteme naoružanja, uključujući tenkove”, kazao je Panayotis Gartzonikas, bivši komandant oklopne divizije u grčkoj vojsci i predavač na Grčkom koledžu za nacionalnu odbranu.

“Kretanje je postalo teže. Sve što se kreće bude pogođeno. Ratište je postalo transparentno”, rekao je Gartzonikas za Al Jazeeru, ali insistira da je tenk nezamjenjiv.

“Brzina, sposobnost manevriranja, zaštita i vatrena moć tenka ne mogu se porediti niti s jednim drugim sistemom “, rekao je.

‘Cijela Ukrajina je postala ratište’

Gartzonikas također vjeruje da je rat u Ukrajini cijelo društvo uveo u konflikt.

“Ratište nije linearno. Ne možete reći: ‘Ovo su naši prijatelji s jedne strane, a ovo su naši neprijatelji s druge'”, kazao je.

“Nedefinirano je. Ustvari, cijela Ukrajina je postala ratište. Razlika između civila i vojske više ne postoji. Taj trend je postojao prije, ali u ovom ratu je dostigao nove visine.”

Gađanje civilnog stanovništva je možda veća značajka ovog rata nego bilo kojeg drugog.

Prošlog novembra je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao da je Rusija ispalila više od 16.000 projektila na Ukrajinu, od kojih je 97 posto palo na civile.

Samo oko 500 ih je palo na isključivo vojne ciljeve, tvrdi on.

Otprilike 220 ih je palo na energetsku infrastrukturu, ali one su očito imale najveći utjecaj na zemlju.

Ukrajina je učila, i to brzo.

Prošlog decembra je zamjenik šefa vojne obavještajne službe Vadim Skibitskji kazao da ukrajinska protuzračna odbrana sada ima 75 do 80 posto uspješnosti u obaranju ruskih krstarećih i balističkih projektila, koje je teško presresti, a ponekad i 100 posto uspjeha protiv samoubilačkih dronova.

Također, Ukrajina je nesreće koristila za informativne kampanje.

Slike stradanja civila mediji i društvene mreže prenosile su na Zapad, što je polučilo dovlačenje stotina generatora za vraćanje vode i struje u ukrajinske gradove.

Još važnije, donijeli su najsofisticiranije sisteme protuzračne odbrane Zapada i inicirali raspravu o tome treba li poslati ofanzivne projektile većeg dometa ili borbene avione s kojima bi Ukrajina mogla uzvratiti Rusiji napade.

Možda je jedna od najvrijednijih lekcija koje je Ukrajina naučila svijet o ratu, ona stara – vrijednost savezništva.

“Iako Ukrajina nije članica NATO-a, koji nije rasporedio snage u Ukrajini, Alijansa je pokazala odlučnost koje do sada nije bilo”, napisao je penzionirani general Mick Ryan.

Rusija je napala Ukrajinu kako bi je, kako je navela, spriječila da postane članica NATO-a.

“Ukrajina je već sastavni dio euroatlantske sigurnosti”, napisao je prošlog oktobra ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.