Zajedničkom borbom protiv ovisnosti za zdraviju budućnost

Borba protiv ovisnosti u Bosni i Hercegovini, kao i drugdje, zahtijeva cjelovit pristup, koji uključuje edukaciju, prevenciju, medicinsku i psihološku podršku, te podršku porodice i prijatelja.

Marihuana, Droga
Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, suočava se s ozbiljnim pitanjem ovisnosti (EPA)

Međunarodni Mjesec borbe protiv bolesti ovisnosti svake godine u svijetu obilježava se u periodu od 15. novembra do 15. decembra. Taj period je posvećen podizanju svijesti o problemu ovisnosti i promoviranju zdravog načina života, kako bi se zajedno suočili s izazovima koje ovisnosti donose.

Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, suočava se s ozbiljnim pitanjem ovisnosti. Ovisnost o drogama, alkoholu, kockanju, internetu i drugim supstancama ili ponašanjima sve više utječe na mlade i zajednicu u cjelini. Vlasti, zajedno sa nevladinim organizacijama i zdravstvenim ustanovama, poduzimaju aktivne korake u borbi protiv ovisnosti. Organiziraju se razni programi prevencije, edukacije i rehabilitacije kako bi se smanjio broj ljudi koji pate od ovisnosti i pružila podrška onima koji su već pogođeni.

„Sa ciljem sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga, a posebno nedozvoljene proizvodnje i nedozvoljenog prometa opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga te tvari koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari (prekursora), na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH usvojen je Zakon o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga“, ističu iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Prevencija ključni element

Dodaju kako su ovim Zakonom osnovani i posebni organi za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, izvršeno razvrstavanje tvari i biljaka kao opojnih droga te donesene okvirne mjere za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga.

„U skladu sa zakonom donosi se i Državna strategija kontrole nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini kao osnovu za djelovanje organa vlasti, ustanova, društava i drugih pravnih i fizičkih lica, kao i Državni akcioni plan borbe protiv zloupotrebe opojnih droga.“

Prevencija je ključni element u borbi protiv ovisnosti, zbog toga nadležne institucije provode edukativne programe u školama i javnim ustanovama kako bi mlade ljude informirali o štetnim učincima ovisnosti i važnosti zdravih stilova života. Ovi programi obuhvataju informisanje o rizicima, razvijanje vještina suočavanja s pritiscima vršnjaka, promicanje mentalnog zdravlja i podršku socijalne integracije, u čemu učestvuje i policija.

„Preventivne aktivnosti se ogledaju u kontinuiranoj vidljivosti Federalne uprave policije kroz provedene operativne akcije te saradnje sa drugim obrazovnim institucijama u smislu edukacije i upoznavanja sa navedenom problematikom. S obzirom da se zloupotreba opojnih droga može dovesti u vezu sa ozbiljnim narušavanjem zdravlja, kako konzumenata tako i trećih lica koji eventualno dođu u poziciju da profesionalno postupaju, nerijetko dođu u kontakt sa osobom koja je zaražena određenim krvnozaraznim bolestima, pa u tom smislu kontinuirano se radi na edukaciji na koji način se zaštiti prilikom profesionalnog rada“, ističu iz Federalne uprave policije.

U periodu od 1. januara 2022. godine do 21. decembra 2022. godine na području Federacije BiH, policijske agencije su na osnovu člana 238. Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i člana 239. Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga Krivičnog zakona Federacije BiH podnijeli ukupno 1.826 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv 1.905 počinitelja pomenutih krivičnih djela.

„Analizirajući stanje na području Federacije BiH opojna droga amfetamin je identifikovana kao najčešće zaplijenjena opojna droga te se smatra da je ova vrsta sintetičke droge u porastu, a registrovane su zapljene i drugih vrsta opojnih droga i to: cannabis, heroin i kokain“, kažu u Federalnoj upravi policije.

Najviše droge u Tuzli i Sarajevu

Podaci za januar-septembar 2023. godine govore da je u Federaciji BiH ukupno evidentirano 1.280 krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga i to na području Tuzlanskog kantona najviše, ukupno prijavljenih 339 krivičnih djela, zatim slijedi Kanton Sarajevo sa 263, Zeničko-dobojski sa 245, Srednjobosanski sa 147, Unsko-sanski 66, Hercegovačko-neretvanski 58, Zapadno-hercegovački 45, Bosansko-podrinjski 22, Kanton Livno 20 i Posavski kanton sa šest krivičnih djela.

Federalna uprava policije postupa u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima FBiH, Zakonom o unutrašnjim poslovima FBiH, Zakonom o krivičnom postupku FBiH i BiH, Krivični zakon FBiH i BiH kao i drugim podzakonskim aktima i pravilnicima.

„U sistematizaciji Federalne uprave policije je i Odjeljenje za borbu protiv zloupotrebe droga koje je nadležno da radi na sprečavanju, otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela nelegalne proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga na prostoru FBiH, da sarađuje sa nadležnim tužilaštvima te organizuje i provodi akcije pretresa objekata i prostora gdje se osnovano sumnja na nelegalnu proizvodnju, promet i zloupotrebu droga“, pojašnjavaju iz Federalne uprave policije.

Dodaju, kako Odjeljenje za borbu protiv zloupotrebe droga organizuje obavljanje poslova na stručnom, zakonitom i pravovremenom izvršavanju, predlaže i inicira organizacione i druge mjere od interesa efikasnog preventivnog djelovanja, sprečavanja i otkrivanja kriminala u oblasti zloupotrebe droga.

„Federalna uprava policije je nadležna za navedene mjere na području Federacije BiH, ali isto tako nerijetko postupa i u međunarodnim operacijama sa policijskim agencijama iz susjednih zemalja“.

Porast zloupotrebe droga

Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske radom na otkrivanju i rasvjetljavanju krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga u prvih devet mjeseci 2023. godine otkrili su 2.161 slučaj i to 298 krivičnih djela i 1.863 prekršaja, što je za 43,3 posto više u odnosu na uporedni period.

„Policijski službenici su na licu mjestu izvršenja kaznenih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga zatekli i lišili slobode 27 lica. Otkriveno je pet laboratorija za proizvodnju droge, od kojih dvije na području Policijske uprave Banja Luka i po jedna na području Policijskih uprava Gradiška, Prijedor i Bijeljina. U navedenom razdoblju zaplijenjene su sljedeće količine opojnih droga: heroin 95 grama, kokaina 2.275 grama, marihuana 102.027 grama i 164 komada, hašiš 30 grama, speed 3.646 grama, kanabis 554 stabljike, sjemenke indijske konoplje 11 grama i 6.039 komada, ecstasy. 100 komada i 33 grama, 332 komada i jedan mililitar lijekova, LSD 24 komada i jedan gram i ostalih droga 1.543 grama i 105 komada“, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

U prethodnoj 2022. godini otkriveno je 2.005 slučajeva od čega 319 kaznenih djela i 1.686 prekršaja, zloupotrebe droga. Policijski službenici su na licu mjesta izvršenja krivičnog djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga zatekli i lišili slobode 31 izvršioca. Otkrivene su četiri laboratorije za proizvodnju droge na području policijskih uprava Banja Luka, Doboj, Istočno Sarajevo i Foča.

„U navedenom periodu zaplijenjene su sljedeće količine droga: heroin 53 grama, kokain 74.227 grama, marihuana 131.014 grama i 64 komada, hašiš 791 gram, amfetamin 2.665 grama i pet mililitara, kanabis 763 stabljike, kanabis – sjemenke pet grama i 12.028 komada, ekstazija 25 grama i 473 komada, medicinske droge pet grama, 532 komada i 139 mililitara, MDMA 156 grama, ostale droge 81.304 grama“, kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Podrška porodice najvažnija

Drugi ključni aspekt u borbi protiv ovisnosti u Bosni i Hercegovini je pružanje adekvatne medicinske i psihološke pomoći. Postoje centri za rehabilitaciju i savjetovališta koja pružaju podršku i terapiju osobama koje pate od ovisnosti. Ovi centri nude stručnu pomoć, individualne terapije, grupne terapije, obiteljsko savjetovanje i pomoć pri resocijalizaciji.

„Proces liječenja podrazumijeva hospitalni tretman do 30 dana, u smislu detoksifikacije ili stabilizacije i pripreme za nastavak vanbolničkog tretmana koji traje mnogo duže. Upravo je preodgoj pacijenata-štićenika ključni i dugotrajni proces koji zahtijeva motivaciju pacijenta, aktivno sudjelovanje članova porodice, redovite kontrole i praćenja od strane stručnih multidisciplinarnih timova: psihijatar, psiholog, socijalni radnik, okupacioni terapeut, individualni i grupni oblici rada: okupaciona terapija, grupe sa psihologom i socijalnim radnikom“, pojašnjava dr. Rasema Okić, specijalista neuropsihijatar i subspecijalista za bolesti ovisnosti Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Dodaje kako je uobičajeno redovno testiranje na psihoaktivne tvari u urinu i salivi, kao i alkotestiranje. Neki pacijenti se u hospitalnim prilikama pripremaju za terapijske zajednice s kojima Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo blisko sarađuje, što predstavlja najbolji način preobrazbe pacijenta. Dakle, rad na sebi, promjene ponašanja i razmišljanja, radni angažman i novi obrasci ponašanja su načini liječenja od ovisnosti.

„Pacijenti koji se odluče na detoksifikaciju (skidanje s droge u bolničkim prilikama op.a.) na supstitucionu terapiju, ostaju intenzivno  praćeni kroz naš Centar za opijatsku terapiju, gdje redovito dolaze po supstituciju (metadon, subokson i buprenorfin), bivaju testirani i uključeni u socioterapijske oblike rada. Naprimjer, grupa nestabilnih pacijenata, grupa saradnika u liječenju, grupa za prevenciju recidiva, suportivna grupa itd“, kaže Okić.

Podrška porodice i prijatelja je vrlo značajan za osobe koje pate od ovisnosti. Porodična podrška i razumijevanje mogu biti ključni faktori u uspješnoj rehabilitaciji. Ovisnost je složena bolest, ali uz pravilan tretman, podršku i ustrajnost, pacijenti mogu prevladati svoje ovisnosti i vratiti se zdravom načinu života.

„Važno je naglasiti da je većina ovih pacijenata radno aktivna i porodična, te im je u našem Centru omogućena terapija, testiranje i psihosocijalni tretman u zajednici“, dodaje doktorica Okić.

Borba protiv ovisnosti u Bosni i Hercegovini zahtijeva cjelovit pristup, koji uključuje edukaciju, prevenciju, medicinsku i psihološku podršku, te podršku porodice i prijatelja. Međunarodni mjesec borbe protiv bolesti dobra je prilika da se podigne svijest o ovom problemu i potakne zajednička akcija institucija i društva u rješavanju ove ozbiljne zdravstvene krize. Samo zajedno možemo postići napredak u borbi protiv ovisnosti i stvoriti sigurniju, zdraviju budućnost za sve građane ove zemlje.

Izvor: Al Jazeera