‘Stolaboratorija’ – prostor istraživačkog i rubnog u teatarskom jeziku

U zemlji u kojoj je kultura na samim marginama, a institucije kulture od državnog značaja se decenijama bore za opstanak, jasno je da se umjetnici nalaze u krajnje nezavidnom položaju. Uz golemi birokratski aparat i sve manji budžet, mladim umjetnicima je – čak i uz neupitni talent – sve teže pronaći svoje mjesto na bh. kulturnoj sceni. Upravo zbog toga svaka prilika koja im omogućava umjetnički razvoj i prezentaciju njihovih umijeća ima neupitan značaj.

U želji da obogate bh. kulturnu scenu i mladim umjetnicima pruže priliku, nedavno je svoja vrata za njih otvorilo Narodno pozorište Sarajevo, koje im je u sklopu novog projekta – koji je simbolično nazvan “Stolaboratorija” – ustupilo prostor takozvane “Stolarije” (zgrade u ulici Terezije, gdje se nalaze radionički prostor i kompletna fabrika scenografije).

Prva u nizu planiranih predstava koje će publika imati priliku gledati u sklopu “Stolaboratorije” je Umjetnik u gladovanju koju, prema motivima i fragmentima iz života, djela, pisama i dnevnika Franza Kafke, režira Alen Šimić.

“Još kao student sam htio raditi ovu priču, ali nisam jer, kao što umjetnik nije našao nikakvo jelo koje ga hrani, tako ja nisam našao način da to postavim. Sada sam pronašao način i razlog da to uradim, stvari su se jednostavno poklopile”, kaže Šimić.

Ova metaforična Kafkina priča o razlozima zbog kojih se umjetnik bavi umjetnošću itekako je aktuelna jer, dodaje Šimić, korespondira sa stvarnošću koju živimo.

“Kafkijansko iskustvo je nešto što mi manje-više živimo”, ističe Šimić, dodajući da je kod Kafke izražena birokratska mašinerija koja vlada ne samo u Bosni i Hercegovini, već generalno svuda.

Prilika za nezaposlene umjetnike

Glumačku ekipu predstave čine Ida Keškić, Tamara Miličević-Stilić, Ivona Baković, Dino Sarija, Dino Bajrović i Domagoj Nižić.

“Njih šest su nezaposleni freelance glumci i super je što imaju priliku da se pokažu, dokažu i da na ovoj alternativnoj sceni koja se zove ‘Stolaboratorija’ rade na način koji njima više odgovara”, kaže Šimić.

“Ovo bi trebao biti prostor gdje bi nezaposleni mladi umjetnici mogli raditi”, dodaje.

Oni već duže od mjesec dana intenzivno rade na predstavi Umjetnik u gladovanju koja će premijerno biti izvedena 25. maja.

“Probe su intenzivne, istraživačke, zanimljive… Proces rada je vrlo maštovit i opušten, dok s druge strane stvaramo jedan ozbiljan rad i ostavljamo nešto iza sebe”, kaže Domagoj Nižić.

“Ekipa je sastavljena od mladih ljudi i na probama uvijek vlada pozitivna energija. Zaista mnogo radimo, mnogo smo istraživali jedni o drugima, svijetu oko nas, o Kafki i sve smo to sastavili u jednu cjelinu”, dodaje Tamara Miličević-Stilić.

Za dramaturgiju i dramatizaciju predstave zadužen je Benjamin Hasić, scenski pokret Ena Kurtalić, muziku Mirza Rahmanović-Indigo, a scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka. Asistenti režije su Ajla Bešić, Ena Kurtalić i Benjamin Hasić, asistent dramaturgije je Armin Behrem, a inspicijent Mustafa Zrnić.

Primjer dobre prakse

Ističući nezavidan položaj dramskih umjetnika, koji je dodatno usložnjen pandemijom COVID-19, Miličević-Stilić nam priča kako je, prije nego je uopće izašla obavijest za kasting, bila presretna zbog same činjenice da je osmišljen koncept kojim se daje prilika nezaposlenim glumcima.

“Sretna sam što imam priliku da radim, da sam okružena umjetnicima, svojim kolegama i što sam tu jer smo bili u jednom neizvjesnom periodu u kojem nismo znali šta će se uopće desiti s nama i do kada će ovo sve trajati. Ovo nam je pružilo priliku da zaboravimo malo na taj period i da se ponovo vratimo u radne pobjede”, kaže Miličević-Stilić.

“Činjenica da je neko otvorio svoja vrata nezaposlenim umjetnicima je nešto predivno i mislim da bi se takve stvari češće trebale dešavati jer je mnogo talentovanih, vrijednih i stvarno dobrih glumaca i umjetnika koji trebaju imati više prilika”, dodaje.

Njeno mišljenje dijeli i Nižić, koji ističe da je najvažnije da se mladim ljudima otvaraju vrata.

“Važno je da nam se pruža prilika da radimo i da pomaknemo ljestvicu u nekom drugom smjeru – možda ne onom na koji je publika navikla ili na koji smo mi glumci navikli, već da ponudimo nešto drugačije, nešto avangardno, nešto novo”, ističe Nižić.

Osim novog, dobrog iskustva, kaže nam da je dobio nadu da je ovo samo početak jedne dobre prakse.

“Nadam se da ovo neće biti jedini takav projekt jer bih volio iz ovog projekta opet ući u isti ovakav u smislu materijala i ideje”, iskren je Nižić.

‘Radikalno, hrabro, originalno’

Da njegove nade imaju snažno uporište u stvarnosti i da bavljenje umjetnošću nije izgubilo svoju svrhu potvrdili su nam iz najstarije pozorišne kuće u Bosni i Hercegovini.

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić ističe da ova pozorišna kuća ima sjajan potencijal u umjetnicima, pojašnjavajući da je jasno da oni ne mogu biti neki izdvojeni mehanizam koji generira nostalgična historijska sjećanja, nego živ organizam koji se, registrirajući promjene u društvu, mijenja.

“Kroz Narodno pozorište Sarajevo, kao centralnu pozorišnu instituciju, prelamali su se tokom proteklih sezona znakovi ovoga vremena i ovoga prostora te je ono svojim istraživačkim dometima u iznalaženju novih umjetničkih formi, autentičnih u nacionalnom iskazu, bilo i putokazom bh. teatru koji još traga za novim formama, ali i sadržajima koji teatru mogu osigurati opstojnost na turbulentnom početku 21. vijeka”, kaže.

“S tom idejom pokrećemo Stolaboratoriju kao scenski prostor istraživačkog i rubnog u teatarskom jeziku. Biće to platforma za mlade autore/ice da subverzivno i kritički protresu našu stvarnost i mainstream kulturu. To će biti svojevrsna alternativa i našem repertoaru. Dakle, radikalno, hrabro, originalno i drugačije”, zaključuje Mustafić.