Zašto je ulazak Finske u NATO opasniji za Moskvu nego ulazak Ukrajine?

Finska smatra da je njena teritorija najpodložnija ruskom napadu zbog svog geografskog položaja i vrlo razvijenih odnosa sa Zapadom.

Nova istraživanja javnog mnijenja u Finskoj pokazuju podršku javnosti za ulazak u NATO (Reuters)

Piše: Ayoub al-Rimi

Uprkos svim ruskim upozorenjima, Finska je službeno objavila svoju namjeru pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu (NATO), nakon godina politike neutralnosti i distanciranja od sukoba između Zapada i Rusije.

Odluka finske vlade posljedica je ruskog rata protiv Ukrajine, jer ova evropska država, koja s Rusijom dijeli najdužu kopnenu granicu, uopće, od gotovo 1.300 kilometara, osjeća opasnost da bi eventualno mogla postati poprište ruskih vojnih operacija u bilo koje vrijeme.

Finsko-ruski odnosi prepuni su brojnih napetih trenutaka, što je dovelo i do izbijanja pravog rata koji je trajao mjesecima. Finska vojska je, uprkos njenoj maloj veličini i nedostatku opreme i vojnika, uspjela da se odupre Crvenoj armiji Sovjetskog saveza, što je zabilježila i historija.

Ulazak Finske u NATO znači da je ovaj savez sada na ruskim granicama, a to je Moskva zapravo i htjela izbjeći svojim ratom protiv Ukrajine. Zašto je onda Finska donijela ovu odluku?

Je li Rusija već ratovala protiv Finske?

U periodu između 1939. i 1940. godine izbio je rat poznat kao “zimski” ili rusko-finski, u kojem se mala finska vojska suočila s ogromnom Crvenom armijom.

Rat je izbio zbog razloga koji su gotovo slični trenutnim uvjetima u regiji, jer se Moskva bojala da će Finska postati baza za pokretanje neprijateljskih vojnih operacija. Suprotno tome, planovi Sovjetskog saveza su bili da se Finska pripoji i stavi pod njegovu zastavu.

Iako je Finska u Drugom svjetskom ratu proglasila svoju neutralnost, to nije bilo dovoljno sa stajališta Sovjetskog saveza koji je tražio neke ustupke na finskoj teritoriji.

Pred finskim odugovlačenjem, Sovjetski savez je 30. novembra 1939. izmislio incident na granici kako bi najavio vojnu operaciju protiv Finske. Na početku bitke, Crvena armija je pretrpjela značajne i ogromne ljudske i materijalne gubitke zbog potcjenjivanja spremnosti finske vojske imajući u vidu njeno manje brojčano stanje.

Crvena armija je isprva slala staru opremu i neobučene timove u teškim vremenskim uvjetima tokom zime, zbog čega je finska vojska izdržala više od tri mjeseca, prije nego što se Crvena armija obrušila svom snagom.

Do februara 1940. godine finska vojska je bila iscrpljena, a nije imala ni dovoljno opreme i zaliha, što ju je navelo na potpisivanje sporazuma sa Sovjetskim savezom mjesec kasnije prema kojem je 11 posto teritorije Finske ustupljeno Sovjetskom savezu.

Sovjetski savez je natjerao Finsku 1948. godine da potpiše sporazum o prijateljstvu između dvije zemlje, a taj sporazum je Finsku poštedio mnogih problema s ruskim susjedom.

Zašto Finska želi u NATO?

Postoje tri razloga koji objašnjavaju žurbu Finske da podnese zahtjev za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Prvi je ruski rat protiv Ukrajine. Finska smatra da je najpodložnija onome što se dogodilo Ukrajini zbog svog geografskog položaja i svojih vrlo razvijenih odnosa sa Zapadom.

Drugi razlog je velika promjena raspoloženja finske javnosti nakon rata u Ukrajini, koja je odustala od ideje protivljenja ulasku u NATO i počela izražavati veliku podršku takvom potezu.

Prema anketi koju je provela nacionalna televizija Yle, 76 posto Finaca sada podržava pridruživanje NATO-u, u odnosu na 12 posto koji su protiv.

Treći razlog je želja da se iskoristi članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da se svaka agresija na bilo koju članicu NATO-a smatra napadom na sve njih.

Vojne sposobnosti Finske

Finske vojne sposobnosti ne mogu se ni uporediti sa sposobnostima njihovih ruskih kolega zbog ogromnih razlika u svim aspektima, s tim da Finska ulaže ogromne napore kako bi se pripremila za scenarij rata.

Finska, koja ima 5,5 miliona stanovnika, raspolaže vojskom od 257.000 vojnika, među kojima je 19.250 redovnih i 238.000 rezervnih vojnika, sa 100 borbenih tenkova, 107 borbenih aviona, 19 helikoptera, 613 oklopnih transportera i 672 komada teške artiljerije.

Očekuje se da će Finska dopremiti američke avione F-35 u svoje baze ako se pridruži NATO-u, pored toga da je finska vojska iskusna u borbama u smrznutim područjima.

Kako može pristupiti NATO-u?

Nakon decenija politike neutralnosti između Rusije i zapadnog tabora, Finska je odlučila da se potpuno okrene zapadnom taboru i uđe u NATO nakon godina rasprava i debate na domaćoj sceni.

Procedure za ulazak u NATO mogu potrajati oko godinu dana ili više prije nego što se prihvati članstvo, ali su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija saopćile da će pružiti potrebnu vojnu podršku Finskoj u slučaju da bude napadnuta u periodu u kojem se razmatra njena prijava za članstvo.

Jedan od uvjeta za pristupanje NATO-u jeste da država bude demokratska, da se pravedno odnosi prema manjinama i da bude predana rješavanju sporova i sukoba mirnim putem, što su uvjeti koje Finska ispunjava.

Među uvjetima je i da država izdvaja dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za vojnu potrošnju, a taj uvjet je također ispunjen u Finskoj, koja je povećala svoja vojna izdvajanja za 70 posto za naredne četiri godine.

Reakcija Rusije

Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je oštrim tonom na posljedice Finske najave da se namjerava priključiti NATO-u, što je bilo i očekivano s obzirom na godine ruskih prijetnji Finskoj u slučaju da pomisli na ulazak u NATO.

Moskva nema mnogo aduta za pritisak na Finsku, jer se Finska u ograničenoj mjeri oslanja na ruski plin i naftu, a od rata u Ukrajini se pripremila za mogućnost da Rusija donese odluku da joj isključi naftu i plin.

Finsku je također zabrinjavalo i to da bi Rusija mogla izvesti cyber napade na vitalne objekte što bi poremetilo živote građana i natjeralo ih da odustanu od ideje ulaska u NATO, s tim da su se Financial Times i Washington Post složili da Finska ima siguran elektronički sistem u velikoj mjeri.

Izvor: Al Jazeera