Staru jezgru Mostara narušavaju nedovoljna briga i rascjepkanost nadležnosti

UNESCO konstantno razgovara sa nadležnim institucijama, posebno o problemu ilegalne gradnje ili gradnje bez zakonom utvrđene dokumentacije i odobrenja, poručuju iz te organizacije.

Stara gradska jezgra Mostara, kao i simbol tog grada - Stari most, uvršteni su na Listu svjetske baštine UNESCO-a 2005. godine. (EPA)

Da je stanje u staroj gradskoj jezgri Mostara nezadovoljavajuće, vidljivo je svakom prolazniku, turisti ili posjetiocu tog dijela grada na Neretvi. Ilegalna gradnja, klima uređaji i satelitske antene na objektima starim stotinama godina, PVC otvori, nepostojanje jednoobraznih reklama, pravopisne greške na postavljenim tendama, tvrde tende različitih oblika, boja i materijala, nedovoljno održavanje čistoće…

Jedan od mogućih razloga ovakvog stanja leži i u činjenici da su stara gradska jezgra i pripadajuća područja u nadležnosti nekoliko nivoa: UNESCO, Grad Mostar, Agencija Stari grad, Federalna uprava inspekcijskih poslova, te resorna ministarstva na kantonalnom, federalnom i državnom nivou.

Stanovnici Mostara se žale na visoko postavljenu kaldrmu u starom dijelu grada, a vidljive su brojne pukotine i mjesta na kojima nedostaje kamenih oblutaka. Među njima je i mostarska likovna umjetnica Zarifa Velić.

„Boraveći u svom ateljeu svakodnevno vidim kako se ljudi muče prolazeći kroz Stari grad. Radovi na postavljanju kaldrme su jako loše izvedeni. Potpuno je onemogućeno kretanje svima koji koriste kolica. A ja se jako dobro sjećam one kaldrme prije ‘90-ih, kada je bilo sasvim drugačije. Danas turisti ne mogu proći od štandova koji su postavljeni kako ko želi, neki i na dva metra oko radnji u staroj gradskoj jezgri. Ovdje radi ko šta hoće. Već godinama je tako. Bez odgovornosti. Bez nadzora“, govori Velić.

Arhitektica Maja Popovac, profesorica na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“, koja je učestvovala u obnovi Starog mosta, kaže da žalbe „nisu od jučer“ i da je stanje u Starom gradu loše već dugo vremena.

„Već 2004. godine, odmah nakon što je kaldrma postavljena, bilo je evidentno da je posao loše odrađen. Odmah su poslane žalbe nadležnim općinskim i kantonalnim institucijama, pošto u to vrijeme nije bilo agencije nadležne za ovo područje. Tokom godina koje su uslijedile reagovalo je i udruženja arhitekata, udruženja umjetnika Mostara, upućivane su zamjerke preko područnih mjesnih zajednica, no, niko nije reagovao, niti naložio ponovno postavljanje kaldrme“, ističe Popovac.

UNESCO: Nismo razgovarali o Mostaru

Iz UNESCO-a kažu da se 18 godina poslije ugradnje kaldrme ne može govoriti o lošem postavljanju, nego o manjku održavanja.

„UNESCO je u više navrata razgovarao sa nadležnim institucijama vezano za probleme koje pominjete, kao i direktno prosljeđivao nadležnim institucijama i Inspektoratu upite i žalbe građana“, navode iz bh. ureda Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

Iako je postavljena prije 18 godina kaldrma u Starom gradu je u lošem stanju (Ustupljeno Al Jazeeri)

Profesorica Popovac tvrdi da je stanje stare gradske jezgre Mostara toliko loše da postoji mogućnost njegovog skidanja s UNESCO-ve Liste svjetske baštine.

„Narušeno je sve ono kako bi stara gradska jezgra trebala izgledati. Evidentan je izostanak bilo kakvih pravila. Struka je isključena iz svih procesa i faza obnove i održavanja. Nastavi li se ovaj trend zapuštenosti i nebrige, sigurna sam da će biti ugrožen status Starog grada u Mostaru na UNESCO listi“, govori arhitektica Popovac.

U UNESCO-u pak tvrde da u toj organizaciji, odnosno Centru za svjetsku baštinu, u posljednje vrijeme nije bilo razgovora niti rasprava na Komitetu za svjetsku baštinu, vezano za status Mostara kao područja upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

„Kao i mnoga druga područja svjetske baštine, i Mostar se susreće sa mnogim problemima i izazovima. UNESCO konstantno razgovara sa nadležnim institucijama, posebno o problemu ilegalne gradnje ili gradnje bez zakonom utvrđene dokumentacije i odobrenja. Sa gradonačelnikom Mostara je dogovorena organizacija sastanka sa svim nadležnim gradskim službama kao i nadležnim institucijama na državnom i entitetskom nivou kako bi se zajednički i koordinirano djelovalo u Mostaru, a sve u svrhu jačanja mehanizama zaštite područja svjetske baštine“, navodi u svom odgovoru Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini.

„U slučajevima svih dobara upisanih na Listu svjetske baštine, procedure za upis dobara na Listu svjetske baštine u opasnosti ili za skidanje sa Liste svjetske baštine su definisane Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije o zaštiti svjetske baštine. UNESCO će u svakom slučaju nastaviti skretati pažnju na postojeće probleme i činiti sve što je u njegovoj moći, kako bi se što prije osigurala koordinacija svih nadležnih institucija, a sa ciljem rješavanja eventualnih problema“, dodaje Šešum.

Više nadležnosti – slaba realizacija

Da je Stari grad u Mostaru pod ingerencijama različitih nivoa, uprava i službi, potvrđuju i iz Agencije „Stari grad“. Navode da je saradnja Agencije sa kancelarijom UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu stalna i datira još od kraja 2005. godine.

„Posljednji projekt na kojem smo zajednički radili – Grad Mostar i Agencija ‘Stari grad’ sa UNESCO-om – bila je izrada i postavljanje nadstrešnica-tendi u Starom gradu. Naglašavamo da je Federalna uprava za inspekcijske poslove nadležna za donošenje rješenja o utvrđivanju ilegalne gradnje. Kako oko Starog mosta postoje registrovani obrti ili radnje za obavljanje djelatnosti suvenirnica, a za koja rješenja izdaje Služba za poduzetništvo Grada Mostara u kojima je navedena djelatnost, kontrolu obavljanja u skladu sa registrovanom djelatnošću vrši Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara“, navode u Agenciji.

U toku je rješavanje problema sa tendama u staroj gradskoj jezgri (Ustupljeno Al Jazeeri)

Podsjećaju i kako postoji menadžment plan za upravljanje Starom gradskom jezgrom koji obuhvata četiri poglavlja: upravljanje, finansije, planiranje i implementaciju projekata.

Iz Federalne uprave inspekcijskih poslova Ejub Salkić, glavni federalni urbanistički inspektor, u svom dopisu piše da nadležnost Federalne građevinske inspekcije proizlazi iz Zakona o prostornom uređenju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine o proglašenju historijskog urbanog krajolika Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Kada su u pitanju intervencije u prostorima, navodi, one se pojavljuju sporadično i to u vidu manjih intervencija na građevinama, a najčešće se radi o odstupanju od izdatog odobrenja za građenje (rekonstrukcije ili rehabilitacije) koje daje Federalno ministarstvo prostornog uređenja ili po prijavama vlasnika susjednih građevina.

„Svaku takvu intervenciju je sankcionisala federalna građevinska inspekcija krivičnom prijavom za investitora i pečaćenjem građevine. Uklanjanje nelegalnih građevina u obuhvatu nacionalnih spomenika mogu vršiti samo pravna lica koja su registrovana u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja za izvođenje radova u obuhvatu nacionalnih spomenika“, odgovara Salkić.

Gradonačelnik Kordić: Stanje nije zadovoljavajuće

Federalna uprava za inspekcijske poslove je u fazi raspisivanja javnog poziva za izvođače radova, nastavlja Salkić, koji bi uklanjali građevine i dijelove građevine koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje, a koji se ne mogu naknadno legalizirati.

Područje Starog mosta i Starog grada u Mostaru je na Listi UNESCO-ove svjetske baštine od 2005. godine (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Kada su u pitanju klima uređaji i satelitske antene, PVC otvori, nepostojanje jednoobraznih reklama, pravopisne greške na postavljenim tendama, postojanje tvrdih tendi različitih oblika, boja i materijala, naglašavamo da je, shodno članu 3. Odluke, Grad Mostar obavezan izraditi Plan upravljanja, a Federacija Bosne i Hercegovine ažurirati prostorno-plansku dokumentaciju. Kako bi građevinska inspekcija bila efikasnija, neophodno je ažurirati Regulacioni plan historijskog gradskog područja Mostara koji je istekao 2017. godine. Nadalje, poseban problem u gradskoj jezgri predstavljaju ruševni i napušteni objekti koji predstavljaju opasnost po živote i zdravlje i saobraćaj“, navode u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić (HDZ BiH) svjestan je da, kako kaže, stanje u Starom gradu nije zadovoljavajuće.

„Mora se raditi puno bolje. Tu su se događali razni osobni interesi koji su doveli do toga da nismo imali potpunu kontrolu kao gradska uprava. Treba nam sustav odgovornosti i vrlo jasno upravljanje starom gradskom jezgrom Mostara. To će biti jedan od prioriteta. Nažalost, Mostar je godinama bio bez Gradskog vijeća i puno toga je rađeno kako ne bi trebalo. Sada imamo Gradsko vijeće, volju i želju da stvari pokrenemo i popravimo ono što treba popraviti. A mnogo je toga“, navodi Kordić.

Podsjetimo, stara gradska jezgra Mostara kao i simbol tog grada Stari most uvršteni su na Listu svjetske baštine UNESCO-a na zasjedanju u južnoafričkom gradu Durbanu, u julu 2005. godine.

Izvor: Al Jazeera