Dvije godine od potresa u Zagrebu: Puno priče, malo rezultata

Svega nekoliko dana od proglašenja pandemije i uvođenja brojnih restriktivnih mjera na području Hrvatske, Zagreb je pogodio razoran potres. Bila je to nedjelja, 22. ožujka 2020. godine, kada je u točno 6:24 sati Zagreb pogodio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Jedna osoba je tada izgubila život, ali su nastale štete koje se mjere milijardama kuna na objektima širom grada.

Građani Hrvatske i danas se sjećaju te nedjelje kada su ljudi, po hladnom vremenu, dok je padao i slab snijeg, stajali izvan svojih zgrada u strahu od novih podrhtavanja tla.

Posebno su u sjećanju mnogima ostale trudnice i majke iz bolnice u Petrovoj koje su morale izaći izvan zgrade koja je bila teško oštećenja. Tada su njihovom preseljenju na sigurno pomogli građani i navijači Dinama.

Sve na početku

Dvije godine kasnije Zagreb je, kada je riječ o sanaciji posljedica potresa, i dalje na samome početku. Ulice su raščišćene, ali i dalje izostaje sustavna obnova oštećenih i stradalih objekata. O tome što se i kako radilo kako bi se sanirale posljedice toga potresa govori i podatak da je prije nekoliko dana srušena zgrada na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice, koja je postala simbola potresa. Stoga i ne čudi kako se reakcije na sporu obnovu, loš zakon, nesnalaženje ministara i Vlade Hrvatske redaju iz dana u dan.

Došlo je i do određenih kadrovskih promjena na vrhu institucija zaduženih za obnovu, a tu treba znati kako svaka od takvih promjena iziskuje i određeno vrijeme da novi “šef” pohvata konce. Tako je krajem studenog prošle godine ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić podnio ostavku na mjesto prvog čovjeka te ustanove. Niti tu nije bio kraj jer je ključna osoba za obnovu, ministar graditeljstva Darko Horvat, sredinom veljače uhićen zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Njega je na mjestu ministra zamijenio Ivan Paladina koji je na dan kada je postao ministar kazao kako o posljedicama potresa i svemu što se mora napraviti tek mora upoznati. Provedeni su lokalni izbori pa je u fotelju gradonačelnika Zagreba sjeo Tomislav Tomašević kojega su dočekali brojni problemi.

U isto vrijeme građani su u više navrata ukazivali na obimnu dokumentaciju koju je potrebno prikupiti kako bi mogao krenuti postupak obnove. Predstavnik stanara jedne od zgrada sa crvenom naljepnicom, Alan Čaplar kaže kako je morao prikupiti hrpu od nekoliko kilograma razne dokumentacije koju su zahtijevale nadležne institucije. Govoreći o svojim iskustvima rekao je kako su prvo proveli hitnu sanaciju dimnjaka, a onda čekali zakon, upute, obrasce…

Kilogrami dokumenata

“Prikupili smo sve što smo mogli i morali kako bi ubrzali početak obnove. Pribavili smo elaborat, glavni i strojarski projekt, razne troškovnike, dozvole, suglasnosti, potvrde, izvatke, odluke… Prikupili smo tako hrpu od šest kilograma dokumenata. Zvuči nevjerojatno tako nešto u doba interneta i moderne tehnologije, ali je istinito”, rekao je Čaplar.

Dosadašnjim tijekom obnove nije zadovoljan niti gradonačelnik Tomašević koji tvrdi kako je Grad Zagreb napravio sve što je mogao, odnosno da je osigurao potrebna sredstva, ali i da obnova privatnih zgrada nije u njegovoj ingerenciji.

“Grad je za taj dio osigurao čak 160 milijuna kuna [21 milijun eura], a gotovo ništa nismo potrošili ove godine. Duplo više smo osigurali nego prošle godine i očekujem da to potrošimo, odnosno da konačno krene obnova privatnih zgrada. Potres je ogolio puno problema koji su se nagomilali u Zagrebu posljednjih desetljeća vezano uz imovinsko-pravne odnose i zakone koji definiraju što je odgovornost suvlasnika višestambenih zgrada”, rekao je Tomašević.

Povodom dvije godine od potresa u Zagrebu reagirala je i Inicijativa SOS Zagreb koji navode kako je u zagrebačkom potresu oštećeno oko 6.000 objekata, a da je do sada srušena jedna zgrada dok njih 5.999 čeka svoj red obnove. Tvrde kako je do sada predano više od 1.000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije (sanacija oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova) za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Iz EU Fonda solidarnosti, namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene, do sada je Hrvatskoj isplaćeno 683,7 milijuna eura koji se moraju iskoristiti do lipnja 2023. godine. Ono što brine je da je do sada iskorišteno manje od četiri posto tih sredstava.

Rezultati tanki

“Dvije godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela postpotresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove, odnosno napora građana, uloženih vlastitih sredstava, uloga vremena, zdravlja… Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar. Ljudi i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima. Potrebna je hitna aktivacija državne imovine, odnosno stavljanje stanova u vlasništvu države u službu te hitno i prioritetno usklađivanje sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja”, navode iz Inicijative SOS Zagreb.

Dodaju kako građani traže donošenje plana obnove po etapama, hitni i prioritetni sastanak sa udrugama i komorama, hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi, ali i hitno donošenje i uspostavu organizacijskog modela i plana obnove, donošenje ustroja i definiranje jasne vertikalne odgovornosti, definiranje obveza, garancija i rokova…

Predsjednica stranke GLAS i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš, koja je vodila obnovu poslije poplave u županjskoj Posavini, ističe kako su sve oštećene zgrade morale biti srušene tijekom prvih godinu dana, a ne da se i druga godišnjica potresa dočeka, a da sve oštećene zgrade nisu srušene. Ukazala je i Zakon o obnovi za koji tvrdi da je od početka bio neprovediv.

“To je užasna sramota ove Vlade. Zakon je bio u dva čitanja, na oba sam rekla da ću biti protiv, ne zato što sam politički oporba. Bila sam protiv jer je zakon neprovediv, postavio je komplicirane procedure. Upozoravala sam, govorila i pisala. Kilogrami dokumentacije se moraju skupiti. Godinu dana je trebalo bivšem ministru da shvati da je zakon neprovediv, pa su išli u izmjene i dopune koje su napravile tek mala poboljšanja. Uz to, pitanje je radne snage i cijene građevinskog materijala. Zašto građevinska inspekcija nije odmah uzela stvar u svoje ruke, nego je prošlo dvije godine da bi bilo rušenja”, rekla je Mrak Taritaš.

Brojke ministarstva

Povodom druge obljetnice potresa u Zagrebu kontaktirali smo i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odakle su nam odgovorili kako je prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo u potresu u Zagrebu i okolnim županijama oštećeno 25.000 zgrada i kuća, a šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna [11,4 milijarde eura]. Na području grada Zagreba crvenom naljepnicom označeno je 1.272 zgrada. Ministarstvo je, za područje grada Zagreba, dosad zaprimilo 6.494 zahtjeva za obnovu, rušenje, gradnju zamjenske kuće i dodjelu novčane pomoći te je doneseno 2.671 odluka, rješenja i zaključaka.

Dodaju kako je za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada (sanaciju dimnjaka, krovišta, zabatnih zidova, dizala i stubišta) oštećenih potresima na području grada Zagreba i okolice odobrena novčana pomoć u iznosu od 87,8 milijuna kuna [11,6 milijardi eura] pomoću kojih su sufinancirani opravdani troškovi za više od 1.700 zgrada. Navode kako je za građane koji su zbog oštećenja kuća i stanova bili primorani napustiti svoje domove ponuđen privremeni smještaj u Hostelu Arena ili plaćanje najamnine za zamjenski smještaj, što je obuhvatilo više od 1.600 građana.

“Fond za obnovu je dosad uklonio 22 obiteljske kuće, kao i zgradu na uglu Petrinjske i Đorđićeve ulice. Fond je počeo pripremu i provedbu obnove na 598 lokacija, a podjela po tipu obnove je uklanjanje 85 objekata, konstrukcijska obnova 473 objekta i izgradnja 13 zamjenskih kuća. Tijekom mjeseca travnja očekuje se početak gradnje prve zamjenske obiteljske kuće na području Zagreba, kao i prva organizirana konstrukcijska obnova višestambene zgrade”, stoji u odgovoru ministarstva.

U razgovoru s novinarima dan prije obljetnice potresa u Zagrebu, nedavno imenovani ministar graditeljstva Ivan Paladina je tijekom posjete Petrinji, na novinarski upit kada će prva kuća biti obnovljena u Zagrebu, znakovito kazao: “Evo, mislim da je dovoljno za danas”.

“Kao što ste vidjeli, mislim da rušenje tog jednog simbola možemo vidjeti kao simbol ubrzanja događanja i otvaranja gradilišta u Zagrebu i vjerujem da ćete u sljedećim mjesecima to vidjeti na terenu”, rekao je Paladina, čiji odgovor Zagrepčanima baš i ne ulijeva nadu u ubrzanje procesa obnove čemu se svi nadaju.