Je li Turska spremna za novu vojnu operaciju u Siriji?

Piše: Sinem Koseoglu

„Možda ćemo doći iznenada jedne noći“.

To je rečenica koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već godinama izgovara, naročito otkako je pokrenuo tri vojne kampanje na sjeveru Sirije nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj 2016. godine.

U junu, Erdogan je rekao da se planira nova turska vojna operacija, te da će ciljati regije blizu granice Sirije i Turske, kao što su Kobane (Ayn al-Arab), Tal Rifaat i Manbij, koje kontrolišu kurdske Sirijske demokratske snage (SDF), a koje Turska smatra ispostavom Radničke partije Kurdistana (PKK).

No, iako se tada činilo da je operacija neizbježna, nije pokrenuta, a Rusija, Iran i Zapad pritiskali su Ankaru da odustane od nje.

Bombaški napad u Istanbulu u nedjelju izazvao je špekulacije o tome hoće li Erdogan upozorenja pretvoriti u akciju.

Turski zvaničnici tvrde da rezultati preliminarne istrage o napadu u kojem je na aveniji Istiklal, najprometnijoj i najpopularnijoj istanbulskoj turističkoj zoni, ubijeno šest civila, upućuju na PKK i Jedinice narodne zaštite (YPG), čije snage pretežno čine SDF.

Napad kao opravdanje za akciju

PKK je u Turskoj označen kao „teroristička grupa“, kao i u SAD-i u u Evropskoj uniji, no, SDF, između ostalog, uživa podršku SAD-a, zbog zajedničke borbe protiv snaga Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Navodno priznanje osumnjičenog bombaša pojačalo je argumente onih koji zagovaraju vojnu operaciju.

Sirijka iz Deir Az Zora navodno je rekla da ju je dva mjeseca prije napada obučavao YPG u sirijskom gradu Manbiju, još jednoj od meta turske vojne operacije.

PKK je negirao da je učestovao u napadu, navodeći da ne bi ciljao civile, uprkos tome što historijske činjenice govore suprotno.

Simpatizeri PKK-a vjeruju da će Ankara iskoristiti bombaški napad da bi opravdala dugo očekivanu vojnu operaciju u Kobaneu.

Usred rastućih nacionalističkih i antisirijskih osjećaja prije izbora u Turskoj u junu 2023, turski ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu izjavio je da će napad u Istanbulu biti osvećen, pojačavajući mogućnost vojnog upada u Siriju, dok je razgovarao s novinarima nakon napada.

Penzionisani pukovnik turske obavještajne službe Coskun Basbug rekao je da napad od nedjelje trenutno ne nagovještava povratak u razdoblje od 2015. do 2017. godine, kada je Turska trpjela učestale napade ISIL-a i grupa povezanih s PKK-om.

Upitan da li je nova vojna operacija na pomolu, Basbug je rekao da misli da možda nije pravo vrijeme za to.

„Turska ima potrebne kapacitete i resurse da pokrene operaciju na sjeveru Sirije“, rekao je Al Jazeeri.

SAD u poziciji balansiranja

No, na terenu su i drugi igrači, među kojima su SAD, Rusija, Iran i sirijska vlada.

„Ankara se uvijek nadala da će sve strane postići dogovor (o vojnoj operaciji na sjeveru Sirije), ali niko vam to neće dati, naročito ne SAD“, dodao je Basbug.

SAD, saveznik Turske iz NATO-a, našao se u teškoj situaciji balansiranja, pokušavajući odvratiti Ankaru od napada na SDF, u isto vrijeme shvatajući sigurnosne bojazni Turske.

Penzionisani američki pukovnik Richard Outzen rekao je da bi bilo kojoj zemlji, uključujući SAD, bilo jako teško suprotstaviti se pravu Turske na samoodbranu, ali da se reakcije SAD-a i EU-a temelje na njihovim vlastitim nacionalnim interesima.

„Shvatam zašto Turska ne želi YPG i PKK na svojim granicama“, kaže Outzen.

„Ali američka pozicija je da ne bi smjelo biti nikakve operacije koja bi ugrozila američke protuterorističke i stabilizacijske napore u Siriji“.

Outzen referira na saradnju SAD-a i Ankare tokom turske operacije iz 2019., koja je ciljala Tal Abyal i Ras al-Ayn na sjeveru Sirije.

Prema Outzenu, Turska je tokom te operacije bila veoma oprezna, nastojeći izbjeći bilo kakvo izazivanje opasnosti po američke trupe stacionirane u sjevernoj Siriji.

„Na sjeveru Sirije i dalje ima američke vojske i pretpostavljam da će Turska morati obratiti jednaku pažnju na to“, tvrdi.

SAD nije jedina svjetska sila o kojoj Turska treba brinuti.

Rusija podržava sirijsku vladu i borila se protiv turskih saveznika u sirijskoj opoziciji. Moskva također ima jake veze sa SDF-om.

Uspješne turske operacije u Iraku

Prema Halilu Ibrahimu Albayraku, ekspertu za tursku obavještajnu službu i sigurnost, Rusija i SAD su, de facto turski susjedi na njenoj južnoj granici sa Sirijom.

To predstavlja problem Turskoj, koja osjeća da se niti Moskva niti Washington nisu pridržavali obećanja da će zabrinutost Ankare za sigurnost biti razmotrena.

„Turska definicija prijetnje, naročito u Siriji i Iraku, uvijek je bila jasna i objašnjena je mnogo puta i SAD-u i Rusiji“, rekao je Albayrak Al Jazeeri.

„Nijedna druga zemlja u međunarodnom sistemu nije bila tako ranjiva na terorizam kao Turska. Imamo uvjerljive razloge za izvođenje vojne operacije. Nijedna zemlja EU-a nema granicu dugu 800 kilometara na kojoj se rađa terorizam.”

U očima Turske, vojne operacije protiv PKK-a i njemu pridruženih grupa već su urodile plodom, ne samo u Siriji, već i u Iraku.

I prema Basbugu, i prema Albayraku, prisustvo PKK-a u Iraku je gotovo iščezlo, što je rezultat turskih operacija na sjeveru te zemlje.

No, Basbug je mišljenja da Turska neće pokrenuti operaciju u Siriji dok ne završi postojeću kampanju u Iraku.

Umjesto toga, rekao je da očekuje nastavak ograničenih napada na YPG u Siriji, dok ne bude pokrenuta operacija većih razmjera.

„Skoro smo došli do kraja operacije u Iraku“, kaže Basburg.

„Kada završi, imat ćemo prekinutu vezu između PKK-a u Iraku i YPG-a u Siriji. Operacija punih razmjera, za koju smo trenutno sposobni, možda neće biti niti potrebna“.