Kockanje s visokim ulozima: Putinove taktičke nuklearne opcije

Hoće li predsjednik Vladimir Putin pribjeći upotrebi nuklearnog oružja sada kada Rusiju prati reputacija velike vojne sile u rasulu?

Od nuklearnog požara niko nema koristi, ali Putin bi se mogao osjetiti prisiljenim na očajnički potez (Reuters)

Od početka invazije na Ukrajinu krajem februara, ruske snage su pretrpjele neuspjeh za neuspjehom na ratištu, ostavivši predjedniku Vladimiru Putinu manje izbora ako se Rusija želi izvući iz onoga što sve više izgleda kao poraz.

Svaki veći ruski poraz pokrene žustru debatu o tome hoće li Putin upotrijebiti taktičko nuklearno oružje kako bi preokrenuo tok rata i ponovo uspostavio Rusiju kao veliku silu, a ne poniženog diva.

Koje je to oružje i koji su mogući scenariji u kojem bi moglo biti upotrijebljeno?

Kakvo je to oružje?

Taktičke nuklearne bojeve glave kreirane su kako bi dale vojnim zapovjednicima veću fleksibilnost na bojnom polju. Sredinom 1950-ih, dok su se gradile i testirale snažnije termonuklearne bombe, vojni planeri su došli na ideju da bi manje oružje kraćeg dometa bilo korisnije u „taktičkim“ ili vojnim situacijama.

Krstareća raketa iz ruskog taktičkog raketnog sistema Iskander lansirana tokom vježbe strateških snaga za odvraćanje [Reuters]

Moderne bojeve glave imaju promjenjiv „podesiv“ učinak, što znači da operater može odrediti njihovu eksplozivnu snagu, a raspon snage ovog taktičkog oružja varira od dijela kilotone do 50 kilotona. Jedna kilotona jednaka je snazi hiljade tona visokoeksplozivnog TNT-a. Da biste stekli osjećaj razmjera destruktivnosti, oružje koje je uništilo Hirošimu bilo je otprilike 15 kilotona.

Nuklearno oružje posjeduje nekoliko smrtonosnih aspekata.

Toplina od eksplozije može biti toplija od površine Sunca, a ogromna snaga koju oslobađa oružje proizvodi nevjerovatno snažan udarni val koji uništava sve na svom putu do nekoliko kilometara prema van.

Saveznički dopisnik stoji ispred ruševina zgrade koja je nekada bila kino u Hirošimi, mjesec nakon što je SAD bacio prvu atomsku bombu ikada [AP]

Prilikom detonacije, intenzivna radijacija će ubiti sve živo u blizini, a rezultirajuće radioaktivne padavine truju tlo desecima kilometara od zone eksplozije, formirajući smrtonosni omotač koji može ubijati sedmicama, pa čak i mjesecima kasnije.

Jedno taktičko nuklearno oružje moglo bi uništiti aerodrom, luku, skup trupa i tenkova ili skladišta. Mogu se isporučiti avionima, balističkim i krstarećim raketama; neke čak mogu biti ispaljene iz artiljerije.

Uprkos tome što su moguće iskušenje vojnim vođama, nijedna država još nije prekršila sedmodecenijski tabu na upotrebu nuklearnog oružja od uništenja Nagasakija 1945.

Iako su zalihe nuklearnog oružja mnogo manje nego tokom Hladnog rata, i dalje su dovoljno velike da budu u stanju uništiti veći dio čovječanstva za nekoliko sati.

Posjetitelji gledaju rusku taktičku balističku raketu OTR-21 Tačka-U (lijevo), višecijevni raketni bacač 122mm BM-21 Grad (drugi slijeva), taktičku balističku raketa 9K720 Iskander-M (u sredini) i višecijevni raketni bacač 300mm BM-30 Smerč (desno) [EPA]

Nuklearno oružje na bojnom polju samo je okidač za ono za što većina analitičara i političara strahuje da bi bila brza i nekontrolisana eskalacija do upotrebe strateškog nuklearnog oružja i uništenja civilizacije, što bi bio neizbježan rezultat takvog sukoba.

Inherentna opasnost u upotrebi čak jednog nuklearnog oružja je ta da bi vjerovatno izazvala užasan odgovor protivničke strane kako bi se protivnik odvratio od daljnje upotrebe istog oružja.

Upravo je odgovor, pokušaj da se zaustavi nuklearni sukob prije nego i počne, također u podlozi svih ovakvih proračuna. Pogriješite li, svijet bi mogao nestati.

Upravo je taj strah da bi naše uništenje bilo uzajamno zajamčeno (MAD – uzajamno garantirano uništenje – vojna doktrina), držao vojske pod kontrolom tokom Hladnog rata i do danas.

No, ako je nuklearno oružje tako grozno, zašto ga uopšte koristiti?

Rusija se nalazi u teškoj situaciji

Reputacija Rusije kao velike sile je u rasulu. Pokazalo se da je njena vojska šokantno nesposobna i metodično brutalna.

Ruske oružane snage su pretrpjele značajne poraze. Uspješna ukrajinska kontraofanziva koja je protjerala ruske snage iz predgrađa glavnog grada Kijeva, na početku invazije, sada tjera ruske jedinice iz gradova koje su inicijalno zauzeli na sjeveroistoku.

Glavni ruski brod “Moskva” – nosač vođenih raketa – je potopljen; Zmijski otok je vraćen od ruskih okupatora; Krimski most koji povezuje Krim s Rusijom teško je oštećen, a ukrajinske snage sada zadiru u područje na kojem su ruske snage, sa središtem oko grada Hersona na jugu. Ukrajina ga svakodnevno istišće i smanjuje mu obim, dok su deseci hiljada Rusa tamo sve više odsječeni od vjerovatnoće ponovnog snabdjevanja.

Ovo je katastrofalno rusko naslijeđe u sukobu do sada. Predsjednik Putin nema mnogo izbora osim da prizna poraz.

Poziv za 300.000 ruskih rezervista, psihološki šok za Ruse i prvi takav poziv nakon Drugog svjetskog rata, tek treba da se osjeti na ratištima Ukrajine.

Regruti ruske vojske preuzimaju uniforme i čizme na regrutnom punktu u centru Moskve [AP]

Hoće li oni sami po sebi biti dovoljni da preokrenu tok rata protiv ukrajinskih trupa? Iako dolazak velikog broja ruskih pojačanja nije beznačajan, prisutni su izvještaji o lošoj opremi i nedostatku tople odjeće.

Iako prekaljene u borbi, ukrajinske snage su blizu iscrpljenosti nakon višemjesečnih stalnih borbi.

Ako Putinov najnoviji plan propadne, on može ili narediti masovnu mobilizaciju, što će vjerovatno izazvati građanske nemire, ili dodatno ogoliti svoju vojsku na istoku države. Ruski predsjednik, koji je bio u stanju poslati desetke hiljada vojnika da učestvuju u vojnoj vježbi Vostok u septembru, očito ima još značajne resurse na raspolaganju.

Međutim, Ukrajina je naučila teške lekcije iz ratovanja u 21. stoljeću, dok je Rusija još zaglavljena u prošlosti i njeni loše istrenirani vojnici ne mogu se mjeriti s Ukrajincima.

Upravo bi u ovom trenutku upotreba nuklearnog oružja bila najvjerovatnija, ako bi se uopšte dogodila.

Tri moguća scenarija za rusku upotrebu nuklearnog oružja

Prvi i možda najvjerovatniji je nuklearni napad protiv očite vojne mete na ukrajinskom tlu. Desio bi se na nekom relativno nepopularnom mjestu u nastojanju da se minimizira širenje radijacije, zračni udar iznad zračne baze ili koncentracije trupa.

Ne samo da bi ovo bilo relativno neefikasno, s obzirom na raštrkanost ukrajinskih snaga, već bi moglo izazvati istodobni i značajni uzvratni napad SAD-a, direktno i NATO snaga.

Opasnosti od eskalacije su isuviše mračne i očite.

Drugi scenarij bi bile demonstracije iznad Crnog mora u međunarodnim vodama. Iako bi bio ogroman zagađivač i rizičan potez, ne bi bio očiti okidač za odgovor NATO-a i potencijalna eskalacija bi i dalje mogla biti zaustavljena na tom nivou.

Treća, i možda najvjerovatnija upotreba bilo kojeg ruskog nuklearnog oružja bila bi izvođenje testa na ruskom tlu, na jednoj od starih sovjetskih lokacija za nuklearne testove na sjeveru, u Novoj Zemlji. Iako bi se time prekršio Sporazum o zabrani atmosferskih testiranja, vjerovatno ne bi izazvalo vojni odgovor NATO-a.

Takav test bi podsjetio svijet da Rusija ima i druga sredstva na raspolaganju u obliku zastrašujućeg oružja, da će njeno poniženje ići samo do određene granice i da je riješena da ga upotrijebi ako Rusiji ne bude dozvoljeno da se izvuče iz ovog sukoba s nečim što ne izgleda kao potpuni poraz – čipom od 50 kilotona za pregovaranje, sa megatonama u rezervi.

Koji god scenarij da se desi, detonacija nuklearnog oružja bi vjerovatno izazvala paniku širom svijeta praćenu građanskim neredima dok se gradovi prazne. Desio bi se i haos na globalnoj berzi jer bi valute i dionice gubile na vrijednosti.

Koja je vjerovatnoća za upotrebu takvog oružja?

Iako je i dalje mala, po prvi put u više decenija, vjerovatnoća da bi nuklearno oružje moglo biti upotrijebljeno nije nulta.

Od nuklearnog požara niko nema koristi, ali Putin bi se mogao osjetiti prisiljenim na očajnički potez.

Njegova visokorizična upotreba jednog od rijetkih alata koji su mu ostali dostupni mogla bi pomoći da se zaustavi rat, njegov rat, i da se ne završi potpunim porazom Rusije, dozvoljavajući njenim snagama da napuste bojno polje poražene, ali ne i potpuno slomljene.

Izvor: Al Jazeera