Dvije godine kašmirskih nemira, politička praznina i problematična ekonomija
Dok sporna regija obilježava drugu godišnjicu gubitka specijalnog statusa, Al Jazeera razmatra šta je New Delhijev potez postigao za dvije godine.

Piše: Rifat Fareed
Dvije godine nakon što je Modijeva administracija ukinula Kašmiru pod indijskom upravom njegovu ograničenu autonomiju, politička aktivnost u ovoj spornoj regiji je zaleđena, biznisi su u problemima, a ljudska prava se guše kroz stroge zakone.
Na ovaj dan prije dvije godine, indijska hinduistička nacionalistička vlada predvođena premijerom Narendrom Modijem oduzela je ovoj regiji specijalni status koji joj je garantovao indijski Ustav od prije više decenija i pretvorila je ovu jedinu saveznu državu sa muslimanskom većinom u federalno kontrolisanu teritoriju.
Ovaj potez je uključivao uklanjanje zabrane za stalno naseljavanje nekašmiraca u ovoj regiji, korak za koji lokalci strahuju da je s ciljem pravljenja demografskih promjena u ovoj regiji.
Vlada desničarske stranke Bharatiya Janata Party (BJP) tvrdila je da će ove promjene rezultirati boljim razvojem regije i da će joj popraviti ekonomsku situaciju.
Ali stručnjaci i politički analitičari kažu da se situacija samo pogoršavala u protekle dvije godine.
Politička praznina
Posljednji državni izbori u Kašmiru pod indijskom upravom održani su 2015, kada se regionalna proindijska Narodna demokratska stranka (PDP) udružila sa BJP-om da oformi vladu.
Ova regija ima grupu političkih stranaka koje smatraju odanima New Delhiju. One se natječu na regionalnim i nacionalnim izborima, koje bojkotuju separatističke grupe u regiji, koje zahtijevaju ili spajanje sa susjednim Pakistanom ili nezavisnu naciju.
U 2018, BJP je povukao podršku za PDP, svgnuvši vladu i stavivši ovu državu pod direktnu vlast New Delhija.
Naredne godine, kada je Modijeva vlada ukinula članove 370 i 35A koji su davali Kašmiru pod indijskom upravom autonomiju, deseci političara iz regije, uključujući tri bivša glavna ministra koji pripadaju proindijskim strankama, su uhapšeni. Neki od njih su i dalje u zatvoru.
U međuvremenu je ova regija podijeljena na dvije federalno kontrolisane teritorije – Jammu i Kašmir i Ladakh – i do sada nisu najavljeni parlamentarni izbori.
Između novembra i decembra prošle godine, multifazni lokalni izbori su održani u ovoj regiji da se izabere 280 okružnih savjetnika za razvoj. Analitičari kažu da su ovi izbori pokušaj New Delhija da pokaže “normalnost” u spornoj himalajskoj regiji, na koju i Pakistan tvrdi da polaže pravo.
Dok izabrani članovi okružnih razvojnih vijeća nemaju ovlasti da donose ili dopunjavaju zakone, mnogi od njih su zatvoreni u hotelske sobe u različitim mjestima i zabranjeno im je da posjećuju svoje biračko tijelo zbog “sigurnosnih prijetnji”.
Mnogi izabrani savjetnici, ljuti zbog načina na koji ih je vlada tretirala, prijetili su da će dati ostavku.
Regionalni proindijski političari kažu da su vladine kontroverzne odluke “oštetile sponu naše veze sa unijom Indije”.
“Nije više ostalo političkog prostora ni za koga”, Al Jazeeri je kazao Mohammed Yousuf Tarigami, bivši ministar i četverostruki zakonodavac iz Komunističke stranke Indije (marksističke) (CPM).
Tarigami je sazivač i glasnogovornik Narodnog saveza Gupkar deklaracije (PAGD), koalicije šest stranaka koja zahtijeva ponovno uspostavljanje državnosti i autonomije ove države.
Kazao je da je posljedica odluke BJP-ove vlade iz 2019 “proces gušenja demokratije i demokratskih prava, koji je rezultirao prisilnom tišinom” u regiji.
“Nesavjesno potiskivanje građanskih i demokratskih prava nastavlja se nesmanjenom brzinom. Nasumična hapšenja i maltretiranje svih slojeva našeg naroda, uključujući vladine zaposlenike, na osnovu različitih razloga se nastavljaju.”
Postoje izvještaji da je federalna vlada učinila buduće izbore pokornim onome što nazivaju razgraničavanje, što znači ponovno iscrtavanje biračkih tijela za regionalne skupštine. Stanovnici se plaše da BJP želi povećati broj zastupnika u predjelu Jammu na jugu regije kako bi smanjili predstavljanje kašmirske doline u državnoj skupštini.
Gušenje građanskih prava
Izvještaj od 78 strana pod naslovom Dvije godine izolacije: ljudska prava u Jammuu i Kašmiru, koji je objavila indijska grupa civilnog društva Human Rights Forum Jammu and Kashmir, u srijedu je zaključila da se sigurnosna situacija u ovoj himalajskoj regiji pogoršala.
Ovaj izvještaj se referirao na porast broja slučajeva kršenja ljudskih prava uključujući slamanje neslaganja, hapšenje aktivista i upotrebu drakonskih zakona protiv novinara koji obavljaju svoj posao.
“Uistinu su dodate nove metode koje ugrožavaju civilnu sigurnost, političke slobode, vladinu službu i medijsku nezavisnost. Izgleda da nema mnogo preuzimanja odgovornosti za kršenja od strane vlade jedinstva i sigurnosnih snaga”, pisalo je u izvještaju.

U izvještaju je pisalo da je blizu 1000 ljudi još u zatvoru, uključujući maloljetnike i izabrane zakonodavce, neki na osnovu strogih zakona poput zakona o prevenciji nezakonitih aktivnosti ili UAPA-e.
Podaci indijskog Ureda za evidenciju nacionalnih krivičnih djela pokazuju da je u ovoj regiji registrovan 921 slučaj u periodu 2014-2019, od kojih je 500 zabilježeno u 2018. i 2019.
Advokat i aktivista Habeel Iqbal rekao je Al Jazeeri da je u protekle dvije godine UAPA korišten u Kašmiru pod indijskom upravom kao “alat za sve čvršću kontrolu nad njegovom populacijom”.
“Očito, to se radi u ime sigurnosnih razloga ali pravi motiv je izgleda politički. Ljude drže u pritvoru mjesecima bez suđenja, a sudove koriste da legitmiziraju policijska pretjerivanja i samovolju”, kazao je on.
Nedugo nakon svoje odluke iz 2019, BJP-ova vlada je zatvorila šest poluautonomnih komisija u regiji, uključujući Državnu komisiju za ljudska prava, Komisiju za zaštitu i prava žena i djece i Komisiju za osobe sa poteškoćama u razvoju.
U vrijeme svog zatvaranja, regioanlni panel za ljudska prava imao je najmanje 8000 slučajeva mučenja, nestanaka, vansudskih ubistava i silovanja na čekanju. Hiljade porodica su ostavljene bez ikakve nade za pravdom zbog ovih zatvaranja.
Gotovo godinu dana nakon zatvaranja ovih komisija, indijska Nacionalna istražna agencija (NIA) izvršila je raciju ureda i kuća dvoje vrhunskih aktivista za ljudska prava u regiji: Parveene Ahanger, šefice Udruženja roditelja nestalih osoba i Khurrama Parveza, člana Koalicije civilnog društva Jammua i Kašmira (JKCCS).
Nakon ovih racija, aktivizam za ljudska prava u regiji potpuno je ugušen.
Šef JKCCS-a Parvez Imroz rekao je Al Jazeeri da su u protekle dvije godine, kršenja prava od strane indijskih sigurnosnih snaga postala drskija u neposlušnoj regiji.
“[…] zato što pored političke nekažnjivosti, oni sada uživaju i moralnu nekažnjivost”, kazao je on, dodajući da je “neutraluzacija grupa civilnog društva i grupa za ljudska prava” protiv UN-ove Univerzalne deklaracije ljudskih prava.
“Lišavanje ljudi njihovih svakodnevnih prava, korištenje prijetnji i zastrašivanja da se ućutkaju ljudi…Koliko god malo uzrujanosti i protesta su žrtve imale, taj je prostor sada ugušen.”

Nema kraja nasilju
Jedan od argumenata koje je BJP-ova vlada dala dok je primjenjivala svoju odluku iz 2019, je taj da će ovaj potez smanjiiti oružanu pobunu protiv indijske vladavine u regiji, koja je počela prije više od 30 godina.
Ali cifre pričaju drugu priču.
Lokalni zvaničnik je pod uslovom anonimnosti, rekao Al Jazeeri da se u prvih sedam mjeseci 2021, najmanje 80 mladih pridružilo pobuni. U 2020. pridružilo ih se 163, kazao je on.
Prošli mjesec je najmanje 31 naoružani pobunjenik ubijen u više od desetak borbi, a trend pokazuje da nema kraja nasilju u ovoj regiji.
Porastao je i broj civilnih žrtava. Dok su 32 civila ubijena tokom protesta ili sigurnosnih operacija prošle godine, najmanje 19 civila je izgubilo živote u prvih šest mjeseci 2021, stoji u izvještaju lokalne grupe civilnog društva.
Yashwant Sinha, bivši federalni ministar i član Foruma za ljudska prava Jammua i Kashmira, rekao je Al Jazeeri da među ljudima ima puno zamijeranja zbog dešavanja od prije dvije godine.
“Manjak povjerenja se produbio. Vlada sumorna tišina”, kazao je on nakon posjete regiji prošle sedmice.
“Iskren da budem, normalnost se nije vratila u dolinu Kašmira. Činjenica da se ne baca kamenje na ulicama i da nema demonstracija ne znači da se normalnost vratila.”
Strahovi od oduzimanja zemlje
Nakon što je pojačala svoj stisak nad regijom vojno, federalna vlada je također uvela niz političkih odluka i ukinula je mnoge historijske zakone o posjedovanju zemlje, koji su štitili prava na zemlju regionalnih starosjedilaca decenijama.
New Delhi je u utorak objavio dokument od 76 strana, Jammu i Kašmir: Marširanje uz novu melodiju, naglašavajući “postignuća” vlade od 5. augusta 2019.
U ovom dokumentu, vlada je rekla da je izdala četiri miliona domicilnih certifikata izdatih ljudima da se nasele u Kašmiru pod indijskom upravom, uključujući 55.931 certifikat dat izbjeglicama hindusima i sikhima koje su došle u ovu regiju 1947. kada je potkontinent podijeljen da bi se formirale Indija i Pakistan.
U dokumentu dalje stoji da je blizu 3000 sličnih certifikata izdato članovima marginalizirane zajednice Valmiki, koji rade kao sanitarni radnici i stotinama pripadnika grupe Gurkha koji su u Kašmir došli iz Nepala. Do 5. augusta 2019, ovi pojedinci nisu bili priznati kao građani nekadašnje države.
Međutim, u ovom dokumentu se ne spominje broj domicilnih certifikata izdatih ljudima iz drugih indijskih država, tišina koja pojačava zabrinutost u ovoj regiji sa muslimanskom većinom da New Delhi pokušava izmijeniti njenu demografiju.
Osim toga, New Delhi je također otvorio i druga vrata za autsajdere da se nasele u ovoj regiji. Poslovi koji su ranije bili rezervisani za državljane ove regije sada su otvoreni za posjedovatelje domicilnih certifikata.
Štaviše, u još jednom uznemirujućem trendu, najmanje 11 vladinih uposlenika je otpušteno jer su “bili prijetnja za državu”.
Lokalni politički analitičar Sheikh Showkat Hussain rekao je Al Jazeeri da su ovi potezi stvorili strah od oduzimanja zemlje i gubitka prava na radna mjesta i zemlju.
“Sva strahovanja ljudi u vezi statusa quo pokazala su se tačnima”, kazao je on.
“Strahovali su da će, ako se nastavi status quo, oni biti nadjačani od strane onih koji dolaze iz indijskih država i da će im se oduzeti zemlja i identitet. Sve se ovo obistinilo.”
Političar Tarigami je rekao da ljude ove regije “cijepaju u manje jedinice, oduzimaju im poslove i prava nad prirodnim resursima koji su njihovi”.
Ekonomija u problemima
Možda je najgori utjecaj odluke iz 2019. onaj na ekonomiju, za koju trgovci i industrijalisti kažu da se urušila, sa više hiljada izgubljenih radnih mjesta i sve većom nezaposlenošću.
Sheikh Ashiq, predsjednik Kašmirske trgovinske i industrijske komore, rekao je Al Jazeeri da je ekonomija ove regije doživjela gubitke vrijedne 7 milijardi dolara u dvije godine konsekutivnih izolacija, prvo zbog ukidanja specijalnog statusa, a kasnije zbog pandemije korona virusa.
“Kada smo se nadali da ćemo oživjeti trgovinu nakon lockdowna iz 2019, regiju je pogodio COVID-19. Prenijeli smo vladi potrebu za sveobuhvatnom podrškom da bi se oživjeli biznisi”, Ashiq je rekao Al Jazeeri.
Ashiq je kazao da je najmanje 500 000 Kašmiraca ostalo bez posla od 2019, uključujući i 60 000 nezaposlenih u turizmu i hortikulturi.
Budući da je postojeća ekonomija regije na ivici kolapsa, lokalni biznisi se ne nadaju novim investicijama u regiji.
“Biznisi koji su već uložili sve što su imali trebali bi biti prvi spašeni”, kazao je Ashiq.
Siddiq Wahid, bivši zamjenik kancelara Islamskog univerziteta za nauku i tehnologiju u regiji, rekao je da su odluke New Delhija dovele čak i BJP-jevu vladu “u tešku poziciju” kreirajući veći broj problematičnih tačaka.
“Situacija se pogoršala za New Delhi”, kazao je on Al Jazeeri. “Sada ona (vlada) ima četiri problematične tačke koje mora kontrolisati. Predio Jammua osjeća se ekonomski uskraćenim zbog prava na zemljište koja su im oduzeta. Ladakh je još jedna tačka jer ni oni nisu sretni s New Delhijem jer im je obećana ujedinjena teritorija sa ovlastima lokalne vlasti što se nije desilo.”