Hrvatska: Kako umanjiti gužve na cestama?

Postalo je gotovo uobičajeno da se na granici na ulaz u Hrvatsku čeka i po nekoliko sati; isti je slučaj i kada je riječ o naplatnim kućicama na autocestama.

Željko Marušić slikovito kaže kako je nemoguće u bocu od jedne litre uliti dvije litre (EPA - Ilustracija)

Polako, ali sigurno bliži se kraj i ovogodišnjeg ljeta i kada je riječ o Hrvatskoj kraj još jedne turističke sezone čiji su rezultati znatno veći od očekivanja. U prilog tome govori i činjenica da je u špicu sezone na hrvatskom Jadranu bilo nemoguće pronaći praznu sobu.

Sve je bilo puno, a o tome su naveliko govorili i turistički djelatnici, ne krijući oduševljenje s ostvarenim rezultatima. Dovoljno je reći kako je ovogodišnja turistička sezona tek nešto slabija od rekordne sezone 2019. godine, koja je srušila sve moguće rekorde.

O toj temi govorio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, rekavši kako je Hrvatska u rekordnoj 2019. godini imala oko 20 milijuna turista, oko 108 milijuna noćenja i oko 12 milijardi eura prihoda. To je plafon koji je hrvatski turizam doživio i tada se govorilo o održivosti hrvatskog turizma, to je bila glavna tema uoči pandemije.

Rekordni rezultati s manjim brojevima

“Potom smo imali 2020. godinu, koju smo, u odnosu na konkurenciju na Mediteranu, vrlo solidno uspjeli organizirati, ali s puno manjim brojevima nego godinu prije. U ovoj turističkoj godini Hrvatska je, ukupno gledajući, do sada primila 7.769.179 turista i baš na današnji dan [10. kolovoz] prešli smo broj ukupnog broja turista u Hrvatskoj u 2020. godini. To govori da smo učinili maksimalne napore i zahvaljujem svima, prije svega na pripremi turističke sezone i na promociji Hrvatske kako bismo privukli što veći broj naših gostiju koji nas poznaju i onih koji tek otkrivaju Hrvatsku. Na tom tragu mislim da brojevi ove sezone govore u prilog jednom zajedničkom velikom naporu, koji će nam omogućiti bolju turističku sezonu od očekivanja“, rekao je Plenković.

O turističkim rezultatima i uspješnosti turističke sezone govore i kolone automobila na autocestama i naplatnim kučicama, kao i na graničnim prijelazima. Postalo je gotovo uobičajeno da se na granici na ulaz u Hrvatsku čeka i po nekoliko sati. Isti je slučaj i kada je riječ o naplatnim kućicama, gdje su turisti, kako bi platili cestarinu, čekali i po nekoliko sati.

Sve to kod turista izaziva ogorčenje, jer svima im je želja što brže doći na odredište, a ne, nakon više sati vožnje, čekati još po nekoliko sati na naplatnim kućicama.

“Išli smo na more u Tučepe, kod Makarske, a ove godine bila je strašna gužva. Cijelim putem na autocesti bila je gužva. Međutim, najgore je bilo kada smo došli na naplatne kuće Šestanovac, kada smo bili već nadomak Tučepa. Tu smo čekali gotovo dva sata kako bi platili cestarinu. Jeste da je bio vikend, ali to je bilo stvarno strašno. Čekaš u automobilu, ne mičeš se, a vani temperatura gotovo 40 stupnjeva Celzijusa. Pri tome nema vode, toaleta… Nema ničega, samo ono što imate u automobilu. Tu se mora nešto napraviti, jer ovakvo stanje je neodrživo. Mogu zamisliti samo kako se osjeća čovjek koji putuje na more tisuću kilometara i onda zaglavi u kolonama na našim cestama“, kaže Josip Ivić iz Vinkovaca, koji je prenio ovogodišnje iskustvo sa putovanja na godišnji odmor.

Povećati cijene 30 posto za dane vikenda

S njegovim riječima slaže se i hrvatski stručnjak za promet Željko Marušić, koji kaže kako je krajnje vrijeme da se nešto napravi po tome pitanju, jer će situacija svake sljedeće godine biti još gora i teža, s obzirom na broj turista koji dolaze u Hrvatsku. Govoreći o gužvama na autocesti, Marušić slikovito kaže kako je nemoguće u bocu od jedne litre uliti dvije litre. Ističe i kako bi uvođenje vinjeta za kretanje autocestom, umjesto naplate cestarina, uvelo još veći kaos, a ne zna se niti je li to moguće napraviti s obzirom na kreditne uvjete.

“Svi sada vidimo kako su naše autoceste postale pretijesne za ovoliki automobilski promet i da se nešto mora hitno napraviti. Moramo već ove godine donijeti neke odluke i biti spremni za sljedeću godinu kako bi spriječili ove gužve i čekanja. Krajnje je vrijeme da se počnemo ponašati tržišno i ljude na neki način ‘natjerati’ da počnu razmišljati i raditi drugačije. Tu, prije svega, mislim na domaće građane“, kaže Marušić.

Prvo što predlaže je vraćanje cijena autoceste na razinu 2019. godine, a onda donijeti i cjenike za srpanj i kolovoz. Predlaže povećanje cijena u vrijeme vikenda, pri čemu bi cijena cestarine tijekom udarna četiri vikenda na kraju srpnja i početka kolovoza bila 30 posto skuplja od uobičajene. Prva dva vikenda srpnja i zadnja dva vikenda kolovoza cestarina bi bila skuplja 20 posto.

“Na taj način bi se domaći građani ‘natjerali’ da putuju više radnim danima. Većini hrvatskih građana to puno ne znači, ali bi smanjilo gužve. U isto vrijeme više bi se koristile državne ceste“, pojašnjava Marušić.

Šta će biti kada Hrvatska uđe u Schengen…

U isto vrijeme bi se, po prijedlogu Marušića, moralo razmisliti i o još jednom pravcu prema moru, jer je neodrživo da toliki automobilski promet ide samo jednom cestom, koja je tijekom turističke sezone podkapacitirana. Predlaže i proširenje autoceste prema Karlovcu i Bosiljevu. Isto tako, po riječima Marušića, mora se insistirati na korištenju u što većoj mjeri Elektronske naplate cestarine (ENC), koja je beskontaktna i umnogome ubrzava promet, s obzirom da nema čekanja na naplatnim kućicama. Sve to treba se odraditi dok Hrvatska ne postane dio Schengena, jer bi tek tada na hrvatskim autocestama mogao nastati kaos. Tada više ne bi bilo čekanja na graničnim prijelazima i sve te rijeke automobila iz Zapadne Europe bi odjednom završile na hrvatskim autocestama i naplatnim kućicama.

“Jedini način je da neke stvari odmah napravimo i počnemo se drugačije ponašati. Rješenje je u tržišnom pristupu i stvaranju još jednoga pravca prema Jadranu. Ako nešto ne napravimo, iz godine u godinu imati ćemo sve veći kaos na našim autocestama i proizvoditi nezadovoljstvo turista“, istakao je Marušić.

Iz Hrvatskih autocesta su nam odgovorili kako se 2019. godina uzima kao najuspješnija do sada što se tiče količine prometa i naplate cestarine. Tijekom godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 59.270.870 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 2.929.986.772 kuna (oko 400 miliona eura, bez poreza na dodanu vrijednost). S obzirom da ova godina još nije završila, teško je napraviti usporedbu, međutim, podaci od početka godine do 15. kolovoza pokazuju dobre rezultate. Do sredine kolovoza zabilježen je promet od 33.632.948 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 1.638.248.491,81 kuna (oko 220 miliona eura, bez PDV-a).

“Slikovito rečeno, kao da bocu od dvije litre morate pretočiti u bocu od jedne litre. Međutim, pojam o gužvi na naplatnoj postaji ili autocesti vrlo često se stavlja u kontekst zagušenja na naplatnoj postaji, što ne odgovara činjenici, je naplatna postaja u konkretnom slučaju služi kao dodatni amortizer za smirivanje prometa. Najčešće gužve na autocesti događaju se zbog prometnih nesreća, dovoljna je mala prometna nesreća, čak i bez posljedica, a koja može stvoriti zastoj. Uz blagajnike naplate cestarine, koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, HAC tijekom turističke sezone zapošljava dodatni broj blagajnika na određeno vrijeme kako bi se osigurao puni kapacitet i maksimalna protočnost prometa na svim naplatnim postajama kojima HAC upravlja“, navode iz HAC-a.

Zastoji se stvaraju zbog ‘fantomske kolone’

Dodaju kako se zastoji i kolone često stvaraju zbog “fantomske kolone“, odnosno šok-vala, koji se događa uglavnom kao posljedica naglog kočenja jednog ili više vozila, što pri velikom priljevu vozila, kao što je to tijekom turističke sezone stvara kolone, pa čak i povremene zastoje.

Vezano za početak turističke sezone na autocestama, kao i svake godine režim rada počinje 15. lipnja, kada su svi radnici iz službi održavanja, nadzora i upravljanja prometom te naplatne cestarine u punoj funkciji organizacije posla, i to zajedno s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Hitne medicinske pomoći. Udarni vikendi su obično zadnji vikend u srpnju i prvi vikend u kolovozu, kada kroz naplatnu postaju Lučko (i Demerje) u smjeru mora i smjeru unutrašnjosti od petka do nedjelje prođe preko 230.000 vozila.

“Vezano za sustav naplate cestarine, u srpnju 2019. godine javno je predstavljen projekt novog sustava naplate cestarine u Hrvatskoj, u sklopu projekta Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora, u suradnji sa Svjetskom bankom. Radi se to sustavu bez naplatnih kućica i rampi, slobodni prolaz/protok vozila. Također je svibnju 2019. godine provedeno istraživanje o stavovima vozača o sustavu naplate cestarine, 70 posto vozača nije za vremensku naplatu (vinjeta), nego za sustav naplate po prijeđenom kilometru. Zbog epidemije cijeli projekt je prolongiran. Implementacija novog modernog sustava naplate cestarine predviđena je kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021-26.“, piše u odgovoru HAC-a.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Stvar je u tome da plaže na hrvatskom Jadranu mnogi zamišljaju kao neporočnu kulisu elitnog turizma koji nikako da zaživi

blog by
Published On 17 Aug 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO