Kako se lokalne zajednice širom Hrvatske bore protiv bijele kuge?

Godinama unazad, pa i desetljećima, demografi ukazuju na sve lošije demografske podatke kada je riječ o Hrvatskoj i činjenici da Hrvatska iz godine u godinu bilježi sve manji broj stanovnika. Prema navodima demografa prvi pokazatelji negativnih trendova uočeni su još tijekom 50-ih godina prošloga stoljeća ali se tome tada nije pridavalo previše pažnje. U međuvremenu su građani svjedočili ekonomskim krizama koje su potaknule iseljavanje u države zapadne Europe. Potom se dogodio Domovinski rat koji je doprinio razaranjima i iseljavanjem. Poslije Domovinskog rata, i godina smirivanja, Hrvatska 2013. godine postaje punopravna članica Europske unije što je značilo i mogućnost nesmetanog putovanja i zapošljavanja po državama EU i zapošljavanja. Uz sve to treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvati, kao narod, sve stariji te da obitelji najčešće nemaju više od dvoje djece.

Otišlo 400.000 stanovnika

Rezultat svega toga je da Hrvatska, po mišljenju demografa Stjepana Šterca, trenutno ima manje od četiri milijuna stanovnika te da će se taj broj narednih godina nastaviti smanjivati. Procjenjuje se kako je Hrvatska u proteklih deset godina ostala bez gotovo 300.000 stanovnika, a u odnosu na prije 20 godina taj broj je manji i za 400.000 stanovnika. O kakvom broju se radi govori i podatak da toliko stanovnika zajedno nemaju tri najveća hrvatska grada nakon Zagreba – Split, Rijeka i Osijek. Tu je i činjenica da Hrvatska već godinama bilježi manji broj rođene djece u odnosu na broj umrlih.

Problem je dodatno veći kada se zna da su svoje domove napustili mladi i obrazovani građani dok su u svojim selima i gradovima ostali dobrim dijelom stariji građani. Tako je prema posljednjem popisu stanovništva, koji je proveden 2011. godine, u Hrvatskoj bilo 150 nestalih naselja diljem Hrvatske i to najviše na prostoru bivše općine Delnice te u Karlovačkoj i Istarskoj županiji. Kako je od posljednjeg popisa stanovništva prošlo deset godina i novi je u pripremi za očekivati je kako je praznih i nestalih naselja danas još i više.

O razmjerama „bijele kuge“ u Hrvatskoj govore i podaci vezani za Grad Vukovar. Tako je pred početak Domovinskog rata, 1991. godine, Vukovar imao preko 45.000 stanovnika. Popis stanovništva od prije deset godina rekao je da Vukovar broji nešto više od 27.000 stanovnika, među kojima je bio i veliki broj onih koji su se vodili da u gradu žive iako su zapravo živjeli u drugim dijelovima Hrvatske, u Srbiji ili pak negdje širom svijeta. Očekuje se kako će  predstojeći popis stanovništva pokazati da Vukovar broji ispod 20.000 stanovnika. To smanjenje broja stanovnika vidi se i po školama gdje su neke od njih, prije 30 godina, imali i gotovo tisuću učenika. Iste te škole danas broje 250-300 učenika.

Razne mjere

O demografskim problemima u više navrata govorili su i čelnici države ali do sada, kako navode hrvatski demografi, nisu uslijedile nikakve konkretne mjere koje bi zaustavile ovaj trend i možda ga u skorijoj budućnosti preokrenuli. Upravo radi toga jedinice lokalne samouprave širom Hrvatske počele su uvoditi svoje mjere kako bi zaustavili iseljavanje sa svojih prostora ali i privukli neke da se vrate svojim domovima ili pak dosele. Slijedom toga postoji niz najrazličitijih mjera načelnika i gradonačelnika poput darovanja zemljišta, nekretnina, povećanja naknada za rođenje djeteta, izgradnje novih naselja, osiguravanja stanova, poslova… U nizu tih mjera su i isplate stipendija, sufinanciranje boravka u dječjim vrtićima, nabavka školskih udžbenika, kupovina preobuće za školu, podmirenje dijela troškova režija za obitelji sa troje i više djece…

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Općina Pašman, u Zadarskoj županiji, jedan je od najboljih primjera u isplati naknade za rođenje djeteta. Ova općina isplaćuje najveće iznose za rođenje prvog i drugog djeteta. Prema službenim podacima Općina Pašman za prvo dijete izdvaja 12.000 kuna [1.591 euro], za drugo 24.000 kuna [3.182 eura], za treće 36.000 kuna [4.773 eura], za četvrto 60.000 kuna [7.955 eura], a za peto dijete 100.000 kuna [13.258 eura]. Općina Pašman osim naknade za rođenje djeteta provodi i niz drugih demografskih mjera kao što je jednokratna novčana potpora obiteljima invalidne i hendikepirane djece, sufinanciranje rada dječjeg vrtića i školskih udžbenika, dodjela studentskih stipendija, financiranje radnih bilježnice i materijala, pomoć samohranim roditeljima i stipendije učenicima koji su upisali srednje škole za deficitarna zanimanja.

Jedan od pozitivnih primjera je i Grad Vrbovsko koji dodjeljuje 100.000 kuna [13.258 eura] mladim obiteljima za kupnju nekretnine kako bi potaknuli demografsku obnovu i doseljavanje mladih obitelji. Doniraju sjemenski krumpir i sadnice voća. Uz davanje nepovratnih sredstava za kupnju ili uređenje nekretnina Grad je započeo i s poticanjem obrađivanja zapuštenih prostora.

Grade novo naselje

Vukovarsko – srijemska županija pokrenula je projekt sufinanciranja kupovine stana ili kuće za mlade obitelji koji je naišao na veliki odjek. Obitelji koje se odluče kupiti prvu nekretninu u nekome od sela na području županije dobivaju 35.000 kuna [4.640 eura] bespovratno za tu namjenu dok za obitelji koje kupuju nekretnine u gradu dobivaju po 25.000 kuna [3.314 eura]

Jedan od primjera kako jedinice lokalne samouprave se bore sa bijelom kugom je i Općina Andrijaševci u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Naime, ova općina je krenula sa realizacijom projekta izgradnje stambenoga naselja na prostoru nekadašnjeg prognaničkog naselja Blace.

„U planu nam je sagraditi ukupno 152 montažne obiteljske kuće. Naselje sa kućama i ostalim pratećim sadržajima prostirati će se na 11 hektara. U ponudi će biti dva tipa kuća koje će se graditi od modernih materijala. Prije početka gradnje montažnih kuća na području cijeloga naselja biti će sagrađena sva potrebna komunalna infrastruktura sa svim priključcima (voda, struja, telefon, plin, kanalizacija…) dovedenih do parcele. Isto tako odmah će biti sagrađene i sve prometnice“, rekao je načelnik Općine Andrijaševci Ante Rajković.

Najavljuje kako će biti građena dva tipa kuća ali i sadržaji poput sportskih terena za mali nogomet, košarku i tenis, dječja igrališta, energana, zatvoreni bazen… Odmah preko puta naselja nalazit će se gospodarska zona gdje se planira otvaranje raznih pogona sa nizom radnih mjesta.

„Stanovnici budućeg naselja biti će odabrani putem javnoga natječaja u kojemu će biti naznačeni uvjeti kao i tko će imati prednost pri osiguravanja „krova nad glavom“ u jednom takvom naselju. Koji će uvjeti biti još ne znamo ali razmišlja se da prednost imaju mlade obitelji s djecom, gledati će se stupanj obrazovanja, kadrovi koji su neophodni za dalji razvoj općine… Kako god već sada vlada veliki interes mladih i imamo svakodnevne pozive. Smatramo kako je ovo budućnost općine ali i svojevrstan pilot projekt za cijelu Hrvatsku jer bi se slična naselja mogla graditi širom države. To je način kako da osiguramo budućnost naselja i općine i zadržimo mlade“, rekao je Rajković.

Čeka se država

Hrvatski demograf Dražen Živić kaže kako su sve te aktivnosti usmjerene da ljudi ostanu i da su stoga više nego dobro došle ali i da one kao same nisu dovoljne da bi se zaustavila ili pobijedila „bijela kuga“.

„Bilo koja od tih mjera sigurno neće naštetiti ali sumnjam da može usporiti demografske pokazatelje. Da bi ljudi ostali u svojim naseljima, a tu prije svih mislim na mlade i obrazovane ljude, neophodno je da im se osigura krov nad glavom, posao sa solidnom plaćom kao i institucionalna skrb za djecu pri čemu se misli na dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, liječnike i druge sadržaje. Tu je i niz drugih faktora. Ako nešto od toga izostane onda je teško očekivati nekakve promjene na bolje“, ističe Živić.

Dodaje kako je svaka mjera i pomoć od jedinica lokalne samouprave više nego dobro došla ali i da je prije svega neophodna stalna i sustavna skrb države koja izostaje. Za sada, kada je riječ o državi, sve završava na puno priče i obećanja pri čemu izostaju nekakve konkretne mjere. Rezultat toga je da se iseljavanje iz Hrvatske i dalje nastavlja ali iz više razloga ne kao ranijih godina. Jedan od glavnih razloga je i epidemija korona virusa koja je mnogo toga zaustavila u svijetu pa i iseljavanje.

„Problem „bijele kuge“ u Hrvatskoj nije od jučer nego on traje desetljećima i stoga je iznimno teško zaustaviti. Potrebno je puno toga napraviti i pri tome biti strpljiv. Niti jedna od tih mjera ne može rezultate dati u nekoliko dana ili mjeseci. Ipak, najvažnija u svemu tome je država koja mora početi sustavno se boriti s ovim problemom. Smatram kako je neophodno što prije u funkciju staviti sve što je u državnom vlasništvu i omogućiti ljudima da se tu skuće. Kakva je korist od praznoga i neiskorištenoga zemljišta?“, zaključio je Živić.