Propast turizma kakvog poznajemo, Hrvatska još ‘balansira’

Promjene u strukturi hrvatske ekonomije ne idu preko noći, a turizam na ovim prostorima nikada više neće biti kao što je bio.

Dok mnoge zemlje razvijaju druge sektore, Hrvatska umnogome djeluje od sezone do sezone (EPA)
Dok mnoge zemlje razvijaju druge sektore, Hrvatska umnogome djeluje od sezone do sezone (EPA)

Hrvatska se sprema za drugu zaredom turističku sezonu u uvjetima pandemije, a ako se uzme u obzir da gotovo petinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini turizam, to je velika i važna stvar za ovu zemlju – praktički ključna.

Iako su brojni ekonomski stručnjaci još prošle godine naglašavali da je svaka kriza, barem u gospodarskom smislu, prilika za pozitivne promjene i reforme za budućnost, dojam je da je Hrvatska vrijeme od novih restrikcija, uvedenih krajem ljeta prošle godine i pojačanih na jesen pa sve do sada, provela donoseći i balansirajući mjere koje će osigurati kakav-takav rezultat od vrhunca nove turističke sezone te sanirajući štetu.

Tako premijer Andrej Plenković, unatoč potpunom fijasku s platformom Cijepise, koja se pokazala gotovo posve nefunkcionalnom, a afera je dosegnula razmjere za koje se čini da im ni nebo nije granica, ali je, unatoč tome, Vili Beroš ostao na funkciji ministra zdravstva, najavljuje “procvat” procjepljivanja stanovništva.

Poseban je fokus u tom smislu na procjepljivanje turističkih djelatnika, lobira se, radi i raspravlja o zelenim propusnicama, COVID putovnicama i kako ih sve dužnosnici i mediji ne nazivaju, prate se otvaranja pojedinih zemalja i dogovaraju strategije dovođenja turista u Hrvatsku i slično.

Dugoročno neodrživo

I dok neki hrvatski turistički stručnjaci očekuju sezonu otprilike na razini prošle, neki drugi očekuju i bolju, dok neki upozoravaju da ukoliko se pandemiji ne stane na kraj stanje je što se turizma tiče dugoročno neodrživo.

Hrvatska narodna banka (HNB) je krajem ožujka objavila da su prihodi od putovanja i turizma od stranih turista u 2020. godini bili 54,3 posto manji nego u 2019. godini, odnosno iznosili su 4,8 milijardi eura, dok je cijela 2019. godina završila sa 10,5 milijardi eura prihoda od putovanja i turizma.

Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), za Al Jazeeru kaže da se, s obzirom na to kako stvar stoji s epidemiološkom situacijom, mogu očekivati rezultati slični prošlogodišnjim, a možda i bolji.

“Prošle godine smo prekinuli praktično krajem osmog mjeseca, onda je bio prekid turističke poslovne godine. Ove godine očekujemo da ćemo možda odraditi do kraja godine, procjenjujući i nadajući se da će situacija oko procijepljenosti biti prihvatljivija nego danas”, kaže Palma.

Smatra da država čini maksimum u ovim okolnostima te da je turistički sektor spreman odraditi špicu sezone i posezonu – najvažnija je, ističe, situacija u vezi cijepljenja, ne samo u Hrvatskoj.

“Da ona protekne po dinamici brže nego što je do sada bila, jer jedino to po meni je spas ove naše aktivnosti… Po meni, ovo što se ide sa cijepljenjem radnika turističkog sektora je još jedan plus svemu tome, ali po meni to ovisi o procijepljenosti cijele populacije u Europi, naročito u našim emitivnim zemljama.”

Gdje je procjepljivanje?

Kada se uzmu u obzir konkurentske zemlje, ističe, cijene nisu toliko bitne, koliko sigurnost putovanja.

“Mislim da je bitno da se na tom području, upravo na ovom vanjskopolitičkom, stvore uvjeti – čujem Slovenija se otvara, Austrija se otvara sa 15. svibnjem, to su vrlo pozitivne promjene koje se dešavaju. S time da, normalno, situacija kod nas mora biti još bolja nego što je to danas”, zaključuje Palma.

Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), Veljko Ostojić, smatra da je Hrvatska, s obzirom na okolnosti, u boljoj situaciji nego prošle godine te očekuje rezultate otprilike na sredini onih iz 2019. i 2020.

“To potkrepljujem činjenicom da ipak postoji cjepivo, da je određeni broj ljudi i prebolio COVID, da se radi na tzv. zelenoj propusnici, odnosno zelenom certifikatu i vjerujem da će sve to skupa doprinijeti značajnijem turističkom prometu ove godine”, kaže Ostojić.

Institucije države su, smatra, proteklih mjesec dana mnogo učinile, no očekuje bitne pomake u procjepljivanju stanovništva.

“Ne samo turističkih djelatnika, koje je počelo i što mislim da je odličan potez, nego ukupne populacije jer je to, po meni, jedini preduvjet da zaista epidemiološka situacija bude onakva da bude atraktivna za naše goste.”

I ove godine, kao i lani, očekuje da će najjača hrvatska tržišta biti krug Njemačke, Austrije i Italije, općenito zemlje Europske unije te da će autodestinacija biti bitan faktor, odnosno da će sjever Jadrana biti traženiji od juga.

“Iz razloga što avijacija još uvijek nije u potpunosti krenula i iz razloga što ljudi preferiraju još uvijek putovanje s obitelji, sa što manje rizika tijekom putovanja”, zaključuje Ostojić.

Ovisnost o turizmu

Mato Bartoluci s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da je teško predvidjeti egzaktne podatke.

“Očito je da pandemija neće tako brzo završiti, neće brzo stati, a nažalost turizam je previše osjetljiv na takve pojave i na druge pojave jer ova pojava je preozbiljna i preširoka. Na glavnim emitivnim tržištima se ona najviše manifestirala, a kad emitivna tržišta osjete takve stvari, onda jasno da stradaju receptivna tržišta kao što je hrvatsko, bosanskohercegovačko, a i uopće tržišta ovdje kod nas”, navodi Bartoluci.

Država, kaže, treba odraditi sve ono što je u njezinoj moći u smislu reguliranja odnosa među ljudima, zemljama.

“Reguliranje slobode putovanja, uvođenje da li su to COVID putovnice ili kako će se zvati. U svakom slučaju to bi trebao biti, po mome sudu, nekakav jedinstveni sustav u okviru Europe naprosto iz razloga da svaka zemlja ne rješava to na svoj način jer jasno je da je onda to jedan bumerang, jer ako riješimo to mi u Hrvatskoj, riješit će to i u drugim zemljama, odnosno kako se mi postavimo prema inozemnim turistima u Hrvatskoj, tako će se i oni postaviti prema nama.”

Što se tiče samih poslovnih subjekata pa i turističkih zajednica i ostalih dionika u destinacijama, smatra da ne mogu previše učiniti.

“Iz razloga što će opća situacija vezana uz sezonu vrijediti vjerojatno za sve zemlje u okruženju, dakle i za emitivne i za receptivne. Međutim, ovakvo stanje je dugoročno neodrživo – mi znamo koliko je trajalo razdoblje oporavka u Hrvatskoj i u BiH i tako dalje, koliko je godina ostavilo posljedice, mnogi se nisu oporavili ni do danas pa su se zadužili više od vlastitog kapitala.”

K tome, Hrvatska je, ističe, izrazito ovisna o turizmu – 20-ak posto BDP-a dolazi iz turizma i s njime povezanih djelatnosti te turizam nema supstituta u hrvatskom gospodarstvu.

Nikada neće biti kao što je bilo

“Jedna Austrija, koja ima gotovo dva puta veći devizni prihod od Hrvatske, ne ovisi toliko o turizmu, njoj turizam donosi najviše devet do deset posto BDP-a, a nama donosi 20 posto. Naime, drugi sektori su razvijeni, a kod nas nisu razvijeni drugi sektori, čak ni oni koji su na turističkom tržištu vrlo poželjni – od poljoprivrede, prehrambene industrije i svih drugih vrsta.”

Privatni sektor je, ističe, još uvijek velikim dijelom zimmer frei, koji nudi spavanje i gotovo ništa više, a tu je dodana vrijednost vrlo mala ili je gotovo nema.

I dok mnoge zemlje razvijaju druge sektore, Hrvatska umnogome, upozoravaju mnogi, djeluje od sezone do sezone.

No, promjena u strukturi gospodarstva, ističe, ne ide preko noći, a turizam na ovim prostorima, kaže, nikada više neće biti kao što je bio.

“Preko 60 posto prometa se odvijao u sedmom i osmom mjesecu, preko 80 posto u četiri mjeseca, dakle izrazita sezonalnost, što druge zemlje ipak nemaju. Sigurno je da turizam više neće biti na moru niti uz more, kakav je bio, nešto je možda sada prilike više upravo za kontinentalni dio Hrvatske, recimo, i to se sad pomalo osjeća jer dolaze do izražaja malo drugačija struktura smještaja i kapaciteta, recimo apartmana i kuća za smještaj i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ali to je još uvijek jako slabo – mi smo dosegli tu svega dva do tri posto ukupnog turističkog prometa.”

Promocija bi trebala biti pozitivno usmjerena

A sada će se, pa i nakon završetka pandemije, strukturno i navike i potrebe turista te turizam sam po sebi, smatra, promijeniti.

“Vjerojatno će se ta masovnost izbjegavati koliko god je to moguće, zabavni centri sigurno više neće biti ono što su bili, okupljališta na način kao što su bila, barem ne dok se potpuno pandemija ne iskorijeni.”

Ne pomaže, smatra, ni tužba Hrvatske turističke zajednice protiv britanskog blogera, koji inače promovira Hrvatsku, ali je zamjerio “uhljebništvo”.

“Mislim da to nije trebalo, ali naravno, to nije moj problem i briga, to je briga ljudi koji su zaduženi za to. Nažalost, rezultati takvih akcija se vide kasnije i to je zapravo problem koji se onda manifestira i na pad turističkog prometa s tržišta i tako dalje. Međutim, sigurno nije trebalo na takav način, vjerojatno je trebalo imati više takta, više razumijevanja. Ali, to je pitanje Hrvatske turističke zajednice, kojoj je glavna zadaća promocija, a promocija je pozitivno manje-više usmjerena”, zaključuje Bartoluci.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO