Je li Hitler želio osvojiti cijeli svijet?

Britanska štampa i ostrvski historičari, koji se bave temama iz Drugog svjetskog rata i historijom 20. vijeka, političku biografiju Adolfa Hitlera, koju je napisao Brendan Simms, hvale kao važno štivo u rasvjetljavanju političkog djelovanja vjerovatno najvećeg diktatora prošlog stoljeća.

Brendan Simms je, slažu se kritičari, napisao jednu od najcjelovitijih političkih biografija Adolfa Hitlera sekvencionirajući na gotovo 800 stranica naučne studije svaki detalj njegove političke biografije.

Knjigu „Hitler – samo svijet je dovoljan“ u izdanju sarajevskog Buybooka naučna zajednica Velike Britanije već je opisala kao jedan od najtemeljitijih uvida u Hitlerovo političko djelovanje, a Simmsovo close reading kontrapnuktiranje autentičnih dokumenata, u kojima se pokazuje Hitlerova politička sposobnost, pokazuje s koliko nerazumijevanja još i danas posmatramo život jedne političke figure.

Brendan Simms je rođen u Dublinu 1967. godine i profesor je historije međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Cambridgeu. Njegova istraživanja usredotočena su na historiju evropske vanjske politike, i na tu temu napisao je brojne knjige i članke.

Uz knjigu Najsramniji trenutak: Britanija i uništavanje Bosne, koja je ušla u uži izbor Nagrade Samuel Johnson za najbolje publicističko djelo 2002, najznačajnija djela su mu Three Victories and a Defeat: The Rise and Fall of the First British Empire, 1714–1783 i Europe: The Struggle for Supremacy, 1453 to the Present.

• U kojoj životnoj dobi Hitler razvija antisemitske osjećaja i kada ih oblikuje u političku ideologiju?

– Tokom Prvog svjetskog rata, kada je bio u kasnim dvadesetim godinama, Hitler je napao “unutrašnji internacionalizam” u Njemačkoj, koji je možda bio referenca na Jevreje. Njegovo prvo dokumentirano izravno spominjanje je u jesen 1919. godine u dobi od trideset godina. Tokom sljedećih nekoliko godina, antisemitizam je postao središnji dio njegova pogleda na svijet, kao što je poznato. Unatoč njegovim tvrdnjama u Mein Kampfu, nema dokaza da je bio antisemit prije 1914., recimo u Beču.

• Da li je Hitler imao fobiju od anglosaksonskog svijeta – Velike Britamnija i Sjedinjenih Američkih Država?

– Fobija je pogrešna riječ, iako je na kraju razvio duboko neprijateljstvo. Hitler je osjećao duboko divljenje prema “anglosaksonskom” svijetu, kako Britanskom carstvu, tako i Sjedinjenim Američkim Državama. Zavidio je njezinoj navodnoj ‘rasnoj čistoći’ i bojao se vojnog potencijala koji je proizašao iz rasne snage i ekonomske moći. Hitler je također vidio Britance i Amerikance kao saveznike ‘svjetskog jevrejstva’ u vođenju međunarodnog kapitalističkog sistema koji je Njemačku držao u dužničkom ropstvu. Mnogo se više bojao Angloamerike nego Sovjetskog Saveza.

• Koje mjesto u Hitlerovoj političkoj doktrini zauzima problem emigracije Nijemaca u SAD?

– To je bilo vrlo važno i raniji biografi su to zanemarili. Vjerovao je da je Njemačka ozbiljno oslabljena masovnim iseljavanjem njezinih najboljih elemenata u Sjedinjene Države i Britansko carstvo. Oni su se tada vratili u borbu protiv Reicha tokom Prvog svjetskog rata, kako je i sam doživio i primijetio. Ova je ideja bila temelj čitavog pojma Lebensrauma, jer je Hitler vjerovao da je Njemačkoj potrebno više prostora da apsorbira svoj demografski višak koji će inače izgladnjeti ili emigrirati.

• Kakav je Hitler imao odonos prema boljševizmu, komunizmu i SSSR-u?

– Mrzio je i plašio se boljševizma, ne toliko u državnoj inkarnaciji Sovjetskog Saveza, već kao unutarnjeg virusa koji bi potkopao Njemačku i predao je neprijateljskim silama poput Britanije i Francuske. Hitler je također vjerovao da je boljševizam nestao od domaćih pošasti koje su koristile Anglo-Amerika i ‘Svjetsko jevrejstvo’ da bi potkopali Reich. Bio je podređen međunarodnom kapitalizmu jer su je koristile globalno dominantne ekonomske snage kako bi pomogla razbiti konkurentske ‘nacionalne’ ekonomije (na primjer, navodno, u Rusiji 1917. i Njemačkoj 1918.).

• Šta je Hitlerov koncept lebensrauma?

– U početku se ‘životni prostor’ trebao nalaziti u (prekomorskom) inozemstvu, no onda se Hitler usredotočio na Rusiju. To nije bilo potaknuto antipatijom prema boljševizmu kao takvom, već idejom da je boljševizam oslabio Rusiju toliko da ju je učinila podložnom preuzimanju od strane Njemačke. Želio je životni prostor dijelom da apsorbira višak stanovništva iz Njemačke, a dijelom da osigura vitalne sirovine kojima Njemačka nije mogla pristupiti, jer su ga Britanci odsjekli od ostatka svijeta. Hitler je ovu politiku temeljio na svom razumijevanju kako su se Britansko carstvo i Sjedinjene Američke Države popeli do veličine.

• Na čemu je Hitler temeljio svoje uvjerenje da Jevreji žele dominirati svijetom?

– Bio je uvjeren da su Jevreji bili ključni u politici ‘zaokruživanja’ Njemačke prije i tokom Prvog svjetskog rata te za njeno ‘porobljavanje’ nakon toga. Smatrao ih je središnjim za svjetski kapitalizam (i njegov instrument, boljševizam). 1930-ih i 1940-ih, dok je njegova vladina politika okretala zemlje protiv njega, za to je krivio Jevreje.

• Da li je Hitler izražavao divljenje prema Britancima i Amerikancima?

– Da, često. Vjerovao je da su najviše rasne kvalitete, izvučene iz ‘Anglosaksanaca’ i najboljih njemačkih emigranata. Hitler je također pohvalio američku migracijsku politiku i Prohibiciju koja je smanjila štetu koju je alkohol nanio utrci. Hitler je smatrao da su Britanci superiorniji i zbog generacija sa iskustvom koje su upravljale njihovim carstvom. Volio bi biti prijatelj s Anglo-Amerikom, pod uvjetom da to može biti pod njegovim uvjetima, prihvaćajući Njemačku kao dominantnu u Europi i jednaku na globalnoj razini.

• Šta danas znamo o Hitlerovoj drugoj napisanoj i neobjavljenoj knjizi?

– Ona je napisana krajem 1920-ih, ali je postala poznata tek početkom 1960-ih. Dosta se toga tiče pitanja Južnog Tirola i odnosa s Italijom, ali njegov su stvarni fokus Sjedinjene Američke Države. Mnogo toga što sam gore opisao pokriveno je u “drugoj knjizi”, ali je također bilo opširno emitirano u njegovim govorima i člancima tokom ovog razdoblja.

• Šta je Hitler mislio o rasnom porijeklu i rasnoj vrijednosti Nijemaca?

– Često se ne shvaća da je Hitler imao vrlo ambivalentan stav čak i prema nejevrejskim i neromskim Nijemcima. Razlikovao je rasnu kremu, koja je bila “nordijska rasa”, i “njemački volk”, koji je bio sastavljen od mnogih rasnih dijelova, od kojih je nordijski bio samo jedan. Hitler je bio neobičan među njemačkim rasistima slažući se s američkim rasistom Madisonom Grantom da je nordijski element u Njemačkoj zapravo prilično malen. To je, prema njegovom mišljenju, bilo zato što je njemački volk oslabljen emigracijom, socijalnom, vjerskom, ideološkom i teritorijalnom podjelom.

• Da li je Hitler bio sposoban kancelar i uspješan političar i da li je imao podršku njemačkog naroda u ostvarivanju svojih političkih ideja?

– Moja knjiga, zapravo, nije o ovome. Očito je na kraju to bio katastrofalni neuspjeh. Međutim, Hitlerov uspon na vlast i način na koji je dominirao Europom 1941./1942. bili su očito izvanredni. Na poštenim izborima nikada nije osigurao više od oko trideset sedam posto glasova, ali razina odobrenja bila mu je sigurno visoka u prvoj polovici mandata.

• Da li je Hitler SAD i Veliku Britaniju smatrao svojim ključnim neprijateljima i zašto je pokrenut napad na SSSR?

– Anglo-Amerika mu je doista bila ključni suparnik, a potom i neprijatelj. Napao je Sovjetski Savez dijelom zato što je želio uskratiti Britaniji mogućnost da koristi “kontinentalni mač” za napad na Reich, a dijelom i zato što je želio (kao što je gore navedeno) osigurati životni prostor i prirodne resurse kako bi nadživio Anglo-Ameriku. To je vrlo jasno artikulirao 1941./42.

• Da li je Hitler želio osvojiti svijet?

– U početku ne. Želio je da Njemačka bude jedna od velesila koje uživaju globalni paritet sa Sjedinjenim Državama i Britanskim Carstvom. Godine 1942. dogodio se kratki trenutak kada bi samo svijet bio dovoljan da postigne njegove ciljeve.