Birokratski teror i zaborav nakon razornog potresa

Dva mjeseca nakon razornog zemljotresa život je daleko od normalnog, postoje problemi s podjelom humanitarne i novčane pomoći te građevinskog materijala.

Približno 500 Siščana je bez ikakvog smještaja (EPA)

Od katastrofalnog potresa na području Banije, koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine, prošlo je više od dva mjeseca, a život tamošnjih građana daleko je od normalnoga i uobičajenoga. Problemi se vide na svakome koraku, a ono što je najgore još uvijek se ne vidi svjetlo na kraju tunela, odnosno nekakav znak da se stvari rješavaju kako treba i nekakvom zadovoljavajućom dinamikom.

Brojni problemi

Prisutni su problemi s podjelom humanitarne i novčane pomoći, a pojavio se i problem oko podjele građevinskoga materijala koji je pristigao i koji su ljudi htjeli koristiti kako bi sami počeli popravljati ono što mogu.

Svim tim problemima treba dodati i one životne da još uvijek, više od dva mjeseca od potresa, nije riješen krov nad glavom za sve građane koji trebaju takvu pomoć. Ne zna se niti kada će započeti obnova niti na koji način.

Od mještana se tražilo prilaganje obimne dokumentacije kako bi ostvarili pravo na obnovu. Tek će se vidjeti koliko njih je to uspjelo sve ishoditi, a koliko nije.

Uz sve to primjetno je i kako na terenu nema više onoliki broj volontera iz cijele Hrvatske koji dolaze kako bi pomogli građanima iz stradalih područja.

Prvih tjedana vladala je euforija i ljudi iz cijele Hrvatske dolazili su u svojoj organizaciji kako bi donijeli humanitarnu pomoć ili pomogli koliko mogu. Život ide dalje, svi imaju svoje probleme, poslove i obveze tako da je očekivano i njihov broj osjetno se smanjio.

„Ljudi su još u šoku. Sustav je i dalje trom. I nije ništa u redu. Ne znam kako netko može reći da je sve u redu, kad ništa nije u redu u Glini. Prema našim podacima, još uvijek 50 ljudi nema krov nad glavom, nikakvu opciju za stanovanje. Još 50 kontejnera nedostaje, nedostaje to što kontejneri nisu spojeni na vodu i kanalizaciju, to ljudi ne mogu sami“, rekla je zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić.

Govoreći o stanju na terenu dodaje da ukoliko se hitno neke stvari ne budu počele rješavati, ako se ljudima ne riješi smještaj, ne poprave ulice, ceste, rasvjeta i druga infrastruktura svi otići i da će cijelo to područje tada ostati pusto.

Ističe i problem što u mnogim selima i prije potresa nije bilo struje, a da signala za internet nema izvan Gline. Problem je što se bez interneta ne može ništa ishoditi.

„Nemam neke nade. Osim što nemaju gdje biti, ljudi nemaju niti gdje raditi. Nemamo ništa osim lijepe prirode. Nema puteva, nema interneta. Ljudi žive u mjestima u kojima je i Bog rekao laku noć“, istaknula je Bakšić Mitić.

Nema obnove

Nezadovoljna je i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček koja kaže kako osim obnove gradske imovine, koju je pokrenuo Grad, obnova Siska ne ide nikako jer je ekipa koja je zadužena za donošenje odluka ii neodlučna ili nezainteresirana.

Ističe kako u Sisku postoje gorući problemi s objektima koji ugrožavaju ljude i druge objekte ali da rušenje nije niti započelo.

„O bilo kakvoj obnovi nema niti naznake. Nadam se da će ekipa iz Fonda za obnovu u neko vrijeme navratiti u Sisak jer do sada nismo vidjeli apsolutno nikoga od njih na terenu“, rekla je Ikić Baniček.

Napomenula je i kako u ovome trenutku u Sisku nedostaje statičara s obzirom da još oko 2.000 objekata čeka brzi pregled.

Nedostaje i kućica i kontejnera jer, kako je rekla gradonačelnica, u Sisak je došlo samo 12 posto onoga s čime država raspolaže.

U isto vrijeme oko 500 Siščana je bez ikakvog smještaja. Pojasnila je i kako su u Sisku cijele zgrade, s desecima stanova, neupotrebljive, a ne samo pojedinačne kuće.

Sve se to događa u vrijeme zime kada su temperature ispod nule što sve pak to dodatno otežava. Situaciju ne olakšavaju niti svako malo novi potresi kao niti stalna politička prepucavanja koja ne donose ništa konkretno niti dobro za stanovnike s pogođenih područja.

Dvije hiljade zahtjeva za obnovu

Čelnik Stožera za otklanjanje posljedica potresa Tomo Medved, inače i potpredsjednik Vlade RH, rekao je prije nekoliko dana kako je do sada zaprimljeno više od 2.000 zahtjeva za obnovu kao i da su građani oslobođeni nepotrebnog administriranja.

Govoreći o stanju na terenu kazao je kako su inženjeri do sada pregledali 35.252 objekta od kojih je njih 11.825 neuseljivo, odnosno nisu sigurni, a s oznakom crveno ih je 4.193.

„Rušenja su preduvjet za obnovu, no za sada se ruše samo državni i gradski objekti.

Više od 1.800 kontejnera i mobilnih kućica postavljeno je u blizini kuća ili u kontejnerska naselja, započeto je uklanjanje objekata. Prvo se u Petrinji uklanjaju objekti u vlasništvu RH koji predstavljaju opasnost. Prioritetno je uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost ljudi.

Za nekoliko dana očekuje da će elaborati biti gotovi te će se započeti s rušenjem“, rekao je Medved napominjući kako je Sisačko – moslavačku županiju službeno nakon potresa napustila 2.861 osoba.

Svi ti poslovi i planovi događaju se u vrijeme i nekih neobičnosti na terenu. Naime, u danima poslije potresa na potresu pogođenim područjima neobjašnjivo se otvorilo stotinjak rupa u zemlji koje prijete i obiteljskim kućama.

Rupe u tlu

Najteža situacija je u selu Mečečani. Neke od njih širine su i preko 30 metara, a dubine i do 15 metara. Pri tome se i dalje šire. Neke od njih pojavile su se u polju, druge u dvorištima kuća, a neke su već došle i ispod samim kuća.

Mještani su pokušali zatrpati ih ali bez rezultata. Pojavili su se i rasjedi i klizišta. Radi svega toga na terenu su i stručnjaci koji pokušavaju pojasniti što se zapravo dogodilo i koliko su te okolne kuće sigurne za život kao i je li sigurno raditi na poljima.

U timovima stručnjaka na terenu su geolozi, statičari, arhitekti… Koriste se razni instrumenti kao i dronovi s kojima se snima cijelo područje.

Kada govore o nastajanju rupa sami mještani kažu kako se one nisu pojavile odmah nakon potresa nego tek nekoliko dana kasnije. Neke su se otvarale i tjednima poslije. Pri tome su se gotovo sve iz dana u dan širile i punile vodom.

Stručnjaci kažu kako postoji opasnost i od podzemnih voda koje bi mogle nabujati idućih mjeseci. Kažu i kako je razlika u tome što je na tome području vrlo porozna vapnenačka stijena ispod sloja tla, a to je točno na ovom području Borojevići, Mečenčani, Donji Kukuruzari, odnosno na području sela gdje se i otvorio najveći broj rupa u tlu.

„Mehanizam pojave vrtača ovdje je razjašnjen, a vjerojatno je potres ubrzao taj prirodni proces koji bi se događao tijekom duljeg razdoblja. I drugdje u krškom podneblju postoje zabilježene ovakve pojave ali nisu tako velike i ne događaju se tako brzo. Iz mjerenja fizičkih svojstava na površini možemo otkriti geološku strukturu terena i tako pokušati predvidjeti pojavu vrtača. Naš je zadatak pokušati vidjeti možemo li pokušati izdvojiti područja gdje bi se te vrtače mogle pojaviti“, rekao je Franjo Šumanovac s Rudarsko-geotehnološkog fakulteta.

Kako god mještani su dodatno uplašeni jer ne znaju što mogu dalje očekivati i koliko su im temelji kuća, kao i same kuće, sigurni.

Neki od njih nisu smjeli niti na svoja polja dok im zeleno svjetlo, radi njihove sigurnosti, ne daju stručnjaci.

A dok se ne pronađe cjelovito i konkretno rješenje policija nastale rupe ograđuje trakama i zabranjuje mještanima prilaz radi njihove sigurnosti. Kako će se i na koji način riješiti ovaj neobični i veliki problem tek ostaje da se vidi.

Izvor: Al Jazeera