Likovi iz videoigara vredniji od kompanija
Procjenjuje se da je Pokemon najvrednije ime u cijelom svijetu zabave – do sada je zaradio više od stotinu milijardi dolara.
Kako su virtuelni likovi iz sveta igara, kako onih za računare, tako i za konzole za igru, pa čak i smartfon, postali “bogatiji” od mnogih kompanija iz oblasti automobilske, tehnološke pa čak i avioindustrije.
Kada je 1947. godine u SAD patentirao “Uređaj za zabavu sa ekranom” (Amusement device with tube display), niko nije obratio pažnju, niti je vest bila (u tadašnjim) medijima i novinskim člancima. I zaista, većina američkih domaćinstava tada nije ni imala TV uređaj, a mnogi ni frižider, niti toster. Bilo je to vreme nakon Drugog svetskog rata, pa je većina domaćinstava prvo nabavljala nameštaj i posuđe, a termin “elektronska zabava” nije ni postojao – bogatiji su imali par radio prijemnika i gramofon – i to je bila sva zabava u kući. Slično je bilo i u Evropi, a na ovim prostorima je i radio uređaj bio pravi luksuz.
Ipak, stvari se brzo menjaju, najviše zahvaljujući razvoju sve manjih tranzistora, te velikom usponu industrije elektronike u Japanu tokom 50-ih i 60-ih godina. Prva “prava” video igra je nastala 1969. godine i bila je proizvod američke kompanije “Sanders”. Igra se zvala Tennis match i kao igrače je imala dve tačke koje su generisali prosta integrisana kola (IC, integrated circuit), preteča današnjih čipova.
1971. godine je nastala i prva elektronska arkadna igra, pod nazivom Computer Space, u prepoznatljivom uspravnom kućištu. Autori ove igre sredinom sedamdesetih osnivaju legendarnu kompaniju Atari, koja će predstaviti i prvu modernu kompjutersku igru Pong. Sa dolaskom jeftinih kućnih računara u 80-im i 90-im godinama, poput Commodore 64, Atari 1024, Amiga 500 i 1200, te sve jeftinijim PC računarima, video igre postaju svakodnevnica širom sveta. Japanske kompanije Nintendo, Sega, Sony, a kasnije i američki Microsoft proizvode sve naprednije i bolje video konzole.
Današnje najnovije generacije konzola za video igre, poput Xbox One X, PlayStation 5 i Nintendo Switch u najvećem delu se oslanjaju na tzv. digital edition igrice, koje se preuzimaju sa interneta, bez potrebe za fizičkim DVD ili Blu Ray diskovima. Treba reći i da su moderne gaming konzole mnogo više od video igara – često imaju i ugrađene aplikacije poput Netflix streaming filmova, razne multimedijalne opcije, kao i mogućnost pretrage interneta.
Virtuelni likovi i stvarna bogatstva
Moderno doba donelo nam je i novo zanimanje – Gamer (igrač, učesnik). Profesionalni igrači video igara su danas prave zvezde, poput sportista ili muzičkih zvezda. Turniri na kojima se takmiče u igranju popularnih igara “okreću” desetine miliona dolara, a mnogobrojni sponzori, među kojima su gotovo svi veliki tehnološki giganti, izdvajaju milione dolara za sponzorstva pojedinaca ili čak celih timova.
Tako postoje čitava “udruženja” gejmera (nazvani Klanovi ili Guilds), te Retrogameri koji igraju stare igre iz 80-ih i 90-ih, pa sve do profesionalnih eSport reprezentacija koje u mnogim zemljama imaju isti status kao i sve druge reprezentacije u klasičnim sportovima.
Koliko su video igre popularne svedoči i činjenica da je gotovo trećina najgledanijih videa na servisu YouTube, ali i na Facebooku i Instagramu, vezano za video igre ili gaming. Vrlo često i sami igrači uživo strimuju svoje prelaske određenih igara – uz stotine hiljada gledalaca širom sveta. Najveća zvezda YouTubea i kanal sa najvećim brojem pratilaca, PewDiePie, oduvek je bio posvećen igricama (mada se poslednjih godinu dana bavi i drugim temama).
Gledanje “prenosa” igrica je zapravo toliko popularno da postoje posebne aplikacije i servisi za tu namenu, poput Twitcha. Prvih deset najpopularnijih gamera je prošle godine zaradilo preko 300 miliona dolara, što ih stavlja “rame uz rame” sa najplaćenijim sportistima i filmskim zvezdama. Poznati gameri NOtail i JerAx su zaradili po 6.5 miliona dolara za godinu dana, i to samo od sponzorstava. Tu su i razni brendovi odeće i obuće, proizvođači energetskih napitaka, te elektronike, pa su ukupne zarade daleko veće. Gameri i igre koje igraju su takođe i među najtraženijim pojmovima na Googleu.
Ovolika popularnost video igara odrazila se i na kompanije koje ih proizvode. Tako su veliki igrači poput EA Games, Blizzard, Niantic i Rovio globalne korporacije, sa hiljadama zaposlenih. Takođe, mnoge tehnologije se razvijaju prvenstveno za upotrebu u video igrama, poput (gotovo svih) proizvoda kompanije Nvidia, Oculus VR uređaja iz Facebooka, Kinect i Hololens iz Microsofta. Neke od kompanija, kao što je Razer, sve svoje proizvode nude gaming tržištu.
Nintendo, kao najstarija i najveća kompanija za video igre, u svom portfoliju ima na desetine popularnih serijala. Ipak, nijedan nije kao Pokemon serijal. Mali virtuelni likovi sa čudesnim moćima postoje još od 1996. godine u video igrama, crtanim filmovima, kao i jednom igranom filmu. Ipak, oni nisu popularni samo u svetu igara – procenjuje se da je Pokemon najvrednije ime u celom svetu zabave – do sada je zaradio više od stotinu milijardi dolara. To je više od filmskih serijala Star Wars, Star Trek i Harry Poter – zajedno. Pokemoni su zapravo toliko popularni da u Japanu i Južnoj Koreji postoji i zvanični Pokemon dan – 27. februar.
Bratislav Dejanović, kolumnista, kaže da su video igre već decenijama deo naših života.
“Da li postoji osoba koja barem jednom nije igrala Super Mario? Čak i ako ne koristite internet i računare često, sva je prilika da imate smartfon i na njemu igricu kao što je Angry Birds. Pogledajte samo trgovine elektronikom – gotovo svi računari ili laptopovi se reklamiraju ‘da mogu da pokrenu tu i tu igru’ . Tinejdžeri, pa i oni nešto stariji, pa čak i najmlađi, gotovo svakodnevno su u svetu YouTubea i igara. Nije neobično videti i dvogodišnjake sa smartfonom u ruci. Popularnost video igara je tolika da čak i u našem regionu ima sve više kablovskih kanala posvećenih gamingu”, kaže Dejanović.
Virtuelni svijet za svakoga
Ne samo da su video igre biznis vredan stotine milijardi dolara, već prete da “progutaju” i druge vidove zabave, pa i sam Hollywood.
Sve više muzičara drži “virtuelne koncerte” unutar popularnih igara kao što je Fortnite. Jedna od trenutno najvećih svetskih zvezda, Post Malone, održao je nedavno svoj koncert unutar igre Pokemon. Ovaj nastup je bio toliko praćen da je njegova muzika odmah. značajno skočila na top listi “Hot 100”.
Popularni serijal filmova Tomb Raider zapravo je baziran na istoimenoj video igri, kao i serijal Resident Evil. Po video igrama su snimljeni i filmovi Hitman i Sonic, a uskoro nam stiže i film Mortal Kombat, po najpopularnijoj igrici sa legendarne konzole Sega Mega Drive.
Samo u Severnoj Americi tržište video igara vredi više od 60 milijardi dolara godišnje. Amerikanci su na video igre (online i u fizičkom obliku) prošle godine potrošili čak 11.8 milijardi dolara, a na mobilne video igre za smartfone još 14.5 milijardi. Očekuje se i dalji rast tržišta, pa će tako ove godine potrošnja na video igre – budući da su upravo predstavljene i najnovije konzole – verovatno preći i čitavih 120 milijardi dolara.