Do daljnjeg ništa od dvojezičnosti u Vukovaru

Gradsko vijeće Vukovara donijelo zaključak prema kojemu se u Vukovaru ni u 2021. godini nisu stekli uvjeti za proširenje prava pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Vukovar, Ćirilica
Kako god do daljnjega će situacija u Vukovaru, kada se radi o (ne)uvođenju dvojezičnosti, ostati ista i nepromijenjena (Al Jazeera)

Ratni zločini, nestali, ratna odšteta, uništeno gospodarstvo, iseljavanje… Ovo je samo dio gorućih problema Vukovara koji se u 2021. godine suočava s još jednim problemom kojemu se ne nazire kraj. Radi se o uvođenju dvojezičnosti prema kojemu bi na pročeljima zgrada u kojima djeluju državne institucije bile postavljene natpisne ploče na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ali i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Pravo je to na koje se vukovarski Srbi pozivaju ukazujući na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prema kojemu ako udio neke nacionalne manjine pređe 33,33 posto u toj jedinici lokalne ili područne samouprave se uvodi dvojezičnost. Upravo to je pokazao popis stanovništva iz 2011. godine prema kojemu u Vukovaru živi 34,87 posto Srba.

Ćirilica kao problem

Slijedom toga početkom rujna 2013. godine na pročelja zgrada nekih državnih institucija postavljene su dvojezične ploče. Reakcija je uslijedila samo nekolikom sati kasnije kada su se članovi Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara, zajedno s još nekim braniteljima, organizirali i nasilno skinuli postavljene ploče. Od tada je ćirilica jedan od većih problema, a pokazalo se to i u listopadu 2021. godine. Naime, radi zategnute situacije u gradu i stalnih političkih previranja HDZ je 2015. godine zatražio od Ustavnog suda RH tumačenje članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Četiri godine kasnije Ustavni sud RH donio je, između ostaloga, i odluku prema kojoj Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine razmatra dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara te u sklada sa zaključcima odlučiti, najkasnije svake druge godine, o mogućnosti ili potrebi proširivanja prava srpske manjine novim pravima iz kataloga zakonskih prava. Takvu odluku već tada su mnogi nazvali nelogičnom s obzirom da bi o proširenju prava Srbima, odnosno uvođenju dvojezičnosti, trebalo se odlučivati na lokalnoj razini i to oni koji su izrazito da ili protiv takvoga prava.

Kako god Gradsko vijeće Vukovara je u listopadu 2021. godine, većinom glasova, donijelo Zaključak kako stupanj međusobne snošljivosti hrvatskog naroda i pripadnika srpske nacionalne u Vukovaru nije napredovao kako bi se prava srpske manjine mogla proširiti. Taj zaključak znači da u Vukovaru ni u 2021. godini nisu stvoreni uvjeti za uvođenje dvojezičnosti.

Obrazlažući zaključak gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potvrdio je kako se nisu stekli uvjeti za proširenje prava ali i napomenuo da se čekaju rezultati popisa stanovništva koje će dati precizne podatke o tome koliko Srba u Vukovaru trenutno živi.

Nema odvajanja

„Mišljenja sam da je snošljivost takva da omogućava normalan rad i atmosferu kao i odnose u Vukovaru. Svaki iskorak, bilo gore, bilo dolje, lijevo ili desno, mogao bi izazvati napetosti, rekao je Penava dodajući kako gradska uprava u svome radu ne pravi nikakve razlike u tome tko je koje nacionalnosti ili vjeroispovijesti. Uostalom, ja i ova gradska uprava smo ti koji obnavljalo i katolička i pravoslavna raspela, pomažemo gospodarstvenicima svih nacionalnosti i slično. U svome radu gradska uprava ne pravi nikakve razlike među građanima bez obzira radi li se o Hrvatima, Srbima ili nekome trećem. U cilju nam je da svi građani Vukovara u budućnosti žive kvalitetnije“, rekao je Penava.

Obrazlažući doneseni Zaključak Penava je rekao kako rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine nisu točni te da taj popis nije pogriješio u jedan ili dva posto nego za 20 posto. Samim tim, kako je rekao Penava, pozivanje predstavnika Srba na rezultate popisa stanovništva nema uporišta.

Iz vukovarskog HDZ-a slažu se kako ni u 2021. godini nisu stvoreni uvjeti za proširenje prava srpske nacionalne manjine ali osnovni razlog tome vide u radu gradske uprave. Upravo to je kazao i predsjednik vukovarskog HDZ-a Nikola Mažar, koji je i saborski zastupnik, a na prošlim izborima bio je i kandidat na gradonačelnika Vukovara koji je izgubio uprave od Penave u drugom krugu izbora. Govoreći o tome kako se trenutno živi u Vukovaru Mažar je rekao kako je Vukovar u proteklih godinu dana, pa i nešto više, postao prepoznatljiv po međunacionalnim incidentima koji su punili mediji. Ukazao je i na fizičke obračune mladih na ulicama i ispred škola, napad na ravnatelja, brojne policijske patrole na prometnicama što se ne može nigdje drugdje vidjeti u Hrvatskoj, policijska vozila ispred srednjih škola kako bi prevenirali sukobe učenika i slično.

Grad postao nesiguran

„Situacija u Vukovaru u 2021. godini ne samo da nije napredovala u ovih godinu dana nego je ona i gora nego 1998. godine kada su prvi povratnici počeli se vraćati u svoj grad. Danas se građani osjećaju nesigurnije nego prije 20 godina, a glavni krivac za to je aktualna gradska uprava“, rekao je Mažar.

Kao i uvijek u takvim rasprava čuju se i razna prozivanja pa je bilo ponovno riječi o ratnim zločinima, nestalima, srušenom gradu… Moglo se čuti i kako Srbi samo traže svoja prava ali i da nikada ne govore o svojim obvezama. Čak je jedan od vijećnika spomenuo i kako Srbi nemaju razloga žaliti se na svoja prava jer se mogu slobodno šetati gradom!!!

Kako se i na koji način razmišlja o ovoj temi, i kolike su političke podjele, govore i riječi Vedrana Vulete koji je član Hrvatskih suverenista, a koji je rekao kako članovi ove političke stranke nikada neće podržati uvođenje dvojezičnosti u Vukovar.

„Za uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru zalažu se samo političke stranke sa srpskim predznakom u Vukovaru. A koliko je to i njima važno govori i to da na sastancima ne koriste materijale koji su za njih pripremljeni na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu nego koriste materijale na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. To sam vidio svojim očima i neka me demantiraju ako nisam u pravu“, kazao je Vuleta.

U isto vrijeme članovi političkih opcija sa srpskim predznakom ukazuju kako je ćirilica samo primjer koliko se u Vukovaru poštuju manjinska prava pripadnika srpske nacionalne manjine. O tome je posebno govorio predsjednik Demokratskog saveza Srba (DSS), koji je do svibnja obnašao dužnost zamjenika gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine.

Srbima se ne poštuju zakonska prava

„Dovoljno je vidjeti koliko su Srbi zapostavljeni po broju radnih mjesta u gradskoj upravi. Tu su i druga zapošljavanja u javnom sektoru gdje se jednostavno ne poštuju manjinska prava i po tome pitanju nitko ništa ne čini. Ključ je u gradskoj upravi, a dvojezičnost u Vukovaru nikada neće biti uvedena ako se pita aktualnu gradsku upravu. Popis stanovništva samo je instrument toga i ovo pitanje samo pokazuje koliko se zapravo poštuju manjinska prava u Vukovaru. Koliko se oni ne poštuju najbolje znaju Vukovarci. Dovoljno je vidjeti kako na rukovodećim mjestima nema niti jednoga Srbina koji se zapošljavaju gotovo isključivo na niže plaćenim i rangiranim radnim mjestima“, rekao je Milaković.

Slično razmišlja i zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Kolar, koji je i predsjednik SDSS-a Grada Vukovara, koji je pozvao političke stranke sa hrvatskim predznakom da ne rješavaju preko Srba svoje probleme i trzavice. Pojasnio je kako su Srbi u Vukovaru zapravo samo igračka u političkim odnosima koji vladaju u Vukovaru.

„Nije istina da Srbi u Vukovaru nisu za poboljšanje odnosa u gradu. Predsjednik Srbije Boris Tadić je bio u Vukovaru i poklonio se žrtvama Vukovara, a to to nisu male stvari i ne smiju se zaboravljati. Nisam pravnik ali nelogično mi je da o ovome pitanju zaključak donosi Gradsko vijeće Vukovara koje je direktno zainteresirano za donošenje odluke i gdje postoje suprotstavljena mišljenja. Logično i normalno bi bilo da odluka bude donesena u Zagrebu na višim razinama, a da se Grad Vukovar obveže da je poštuje“, istakao je Kolar.

Status quo

Kako god do daljnjega će situacija u Vukovaru, kada se radi o (ne)uvođenju dvojezičnosti, ostati ista i nepromijenjena. U jeku je popis stanovništva čiji će konačni rezultati reći kakvo je stanje u gradu kada je riječ o ukupnom broju stanovnika ali i udjelu pripadnika srpske nacionalne manjine. Međutim, iako popis još nije niti završen već se sada mogu čuti brojne sumnje u njegove rezultate tako da će u budućnosti biti interesantno pratiti kako će se u Vukovaru, koji je u Hrvatskoj najveći simbol Domovinskog rata, odvijati stvari po pitanju povećanja prava Srbima i mogućeg uvođenja dvojezičnosti. Do tada na većini pročelja zgrada u kojima sjedište imaju državne institucije nema nikakvih natpisa tako da stranci kada dođu u grad teško mogu pronaći neke od njih. Pitanje dvojezičnosti je toliko komplicirano i zahtjevno da nikakve natpise, pa niti one na samo jednom jeziku i pismu, nemaju niti zgrade Policijske postaje Vukovar, Općinskog i Županijskog suda kao i Općinskog i Županijskog odvjetništva, odnosno oni koji bi trebali provoditi važeće zakone u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

U Hrvatskoj se danas obilježava Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, prvi put kao državni praznik. Državni vrh se tradicionalno okupio u Koloni sjećanja na 29. godišnjicu pada tog grada. Prvi put u vladinoj delegaciji bio je predstavnik srpske nacionalne manjine, potpredsjednik Vlade iz SDSS-a što je dio politike pomirenja. No, politika i pravo […]

Published On 18 Nov 2020
Više iz rubrike TEME
POPULARNO