Hrvatska kažnjava govor mržnje i netrpeljivosti

Bilo je gotovo uobičajeno čitati najrazličitije uvrede, psovke, prozivke po vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi… sada se nešto mijenja.

'Galamdžije' na društvenim mrežama prijavljene su DORH-u i završile i na sudu (Ilustracija)
'Galamdžije' na društvenim mrežama prijavljene su DORH-u i završile i na sudu (Ilustracija)

Godinama unazad mnogi su upozoravali na govor mržnje koji je prisutan na društvenim mrežama kao i komentarima podno objavljenih novinskih tekstova. Bilo je gotovo uobičajeno čitati najrazličitije uvrede, psovke, prozivke po vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi…

Uz sve to, nisu bile strane niti otvorene prijetnje, pa čak i prijetnje ubojstvom. Na meti su bili obični građani, saborski zastupnici, čelnici političkih stranaka, ministri, pa čak i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.

Svemu tome Vlada je odlučila doskočiti i onima koje otvoreno prijete na društvenim mrežama i u komentarima prijavljivati zakonu, kako bi i odgovarali za izrečene riječi.

Na udaru i premijer Plenković

Da se radi po tom pitanju građani su svjedočili u nekoliko navrata prošle godine, kada su “galamdžije“ na društvenim mrežama prijavljeni Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) završili i na sudu. Tako je tijekom travnja 21-godišnja osoba prijetila premijeru Plenkoviću. Prilikom ulaska u Hrvatsku iz Austrije 21-godišnjak je uhićen i određeno mu je 15 dana istražnog zatvora. Određen mu je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a zbog prijetnje premijeru može biti osuđen na zatvorsku kaznu do pet godina.

Zbog sumnje da je preko društvene mreže upućivao prijetnje premijeru, Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je podiglo optužnicu protiv 35-godišnjeg osumnjičenika. Nezadovoljan politikom jednog državnog dužnosnika i u nakani da ga zastraši, u više navrata je sa svojeg profila na jednoj društvenoj mreži dužnosniku upućivao poruke prijetećeg sadržaja. I za 35-godišnjaka je određen istražni zatvor.

Prijetilo se i ministru zdravstva Viliju Berošu, radi čega je osječka policija uhitila 26-godišnjaka s područja Osječko-baranjske županije. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje, protiv osumnjičenika je podignuta kaznena prijava. U istražnom zatvoru završio je i muškarac zbog objave koju je napisao na Facebooku u kojoj, smatra policija, javno poziva na mržnju i nasilje prema troje saborskih zastupnika – Bruni Esih, Zlatku Hasanbegoviću i Davoru Ivi Stieru.

Nobilo: Očigledno je ‘ponestalo’ Srba

Poznati hrvatski odvjetnik Ante Nobilo kaže kako su govor mržnje na društvenim mrežama i prijetnje koje se upućuju izvan svake kontrole te da se to najbolje moglo vidjeti u SAD-u. Prema njegovim riječima, govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama i u komentarima i u Hrvatskoj prisutni su već godinama, ali i da se nije reagiralo sve dok političari nisu postali ugroženi.

Sve do tada se govorilo kako je riječ o slobodi govora, demokraciji i slično. Podsjetio je i kako se u Hrvatskoj svjedočilo masovnim govorima mržnje, i to pogotovo kod nekih kritičkih događanja i kada su na “meti“ bile određene kategorije stanovnika.

“Sada je u Hrvatskoj očigledno malo ‘ponestalo’ Srba, jugo komunista i drugih te su na red došli aktualni političari Hrvatske demokratske zajednice [HDZ] i sada se počelo promptno reagirati. Imamo već sada prvih nekoliko slučaja uhićenih kojima su meta bili premijer ili ministri. Međutim, na početku smo toga procesa i tek treba da vidimo koliko će se sve to kvalitetno raditi i hoće li se zlorabiti. Naime, takve stvari su uvijek na rubu. Iznimno tanka linija je od slobode govora i izražavanja revolta građana do govora mržnje s ciljem da se izazove kaos i nasilje“, rekao je Nobilo.

Dodaje kako je potrebno ići od slučaja do slučaja, ali i da su u svemu iznimno važni čisti i jasni propisi, kao i sudska praksa. Isto tako, neophodni su nezavisni tužitelji i sudovi, koji će suditi jednako, bez obzira tko je počinitelj, a tko osoba kojoj se prijeti. Mišljenja je kako mora postojati granica ispod koje se ne ide i što se mora jasno, brzo i oštro sankcionirati.

“Isto tako, od iznimnog značaja je da svi budu isti pred zakonom i da se ne štiti više netko jer je predsjednik države, vlade ili ministar, odnosno da se ne gleda pozicija moći. Tko je na poziciji moći on je već zaštićen svojom pozicijom i njemu je nemoguće prići radi osiguranja koje ima. Stoga više treba štititi one ranjivije skupine društva, a tu mislim na običnog građanina. Nažalost, do sada nismo imali slučaj da su svi građani jednaki pred zakonom“, istakao je Nobilo.

Gjenero: Političari i dužnosnici su zaštićeni

Kada je riječ o zapriječenim kaznama, one se, u zavisnosti od okolnosti i vrste prijetnji, kreću sve do pet godina zatvora. Tako ako nekome prijetite propisana je kazna do jedne godine zatvora. Ako se nekome prijeti da će ga se usmrtiti ili teško tjelesno ozlijediti, tada je moguća kazna do tri godine zatvora. Međutim, ukoliko se prijeti službenoj osobi, novinaru, odvjetniku ili većem broju ljudi, onda se ta kazna kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Govoreći na ovu temu, hrvatski politički analitičar Davor Gjenero kaže kako se radi o globalnom trendu te da se mora uspostaviti razina odgovornosti za izgovorenu riječi na društvenim mrežama i internetu. I Gjenero je mišljenja kako su najmanji problem prijetnje koje su upućene državnim dužnosnicima, jer su oni zaštićeni, a i radi činjenice što se radi uglavnom o verbalnim prijetnjama. Tvrdi kako svakako treba pratiti tko takve stvari čini, kako se ne bi ponovile stvari sa Markovog trga od kraja prošle godine, kada je iz automatske puške ranjen policajac i pucano po zgradi Vlade.

“Postoje dvije stvari radi kojih se počeo sankcionirati govor mržnje, iako ta priča traje već godinama. Prvi je za pucnjava na Markovom trgu, a drugi događanja u SAD-u. Pri tome ne smijemo zaboraviti niti događanja u Hrvatskoj od prije desetak godina, kada su preko društvenih mreža organizirane demonstracije u okviru kojih je bilo razbijanja po Radićevoj ulici u Zagrebu, kao i okupljanja ispred stanova nekih političara. Bila je to dosta neugodna situacija i tada se to nije shvaćalo ozbiljnim, Mislim kako bi danas to bilo drugačije“, kaže Gjenero.

Prema njegovim riječima, 99 posto upućenih prijetnji preko društvenih mreža i u komentarima je bezopasno i upućuju ih osobe koje ili nisu pročitale ili razumjele tekst, niti vrlo često išto razumiju. Ipak, izrečene rečenice i prijetnje su vrlo često takve da se čovjeku želudac okrene. Gjenero ističe kako je neophodno da se uspostavi odgovornost i da nakladnici budu odgovorni za sve što se objavljuje na njihovim medijima.

Novinari, česte mete uvreda i prijetnji

Poslije zauzimanja jasnog stava države da takve stvari neće dozvoljavati i prvih uhićenja, Gjenero kaže kako je sada na odvjetništvima i državi da učine sve kako bi svi bili zaštićeni bez obzira radi li se o političarima ili običnim građanima. Tvrdi kako se svakako treba insistirati na većoj zaštićenosti običnih građana nego dužnosnika, koji su stupanjem na dužnost prihvatili i mogućnost da budu kritizirani i prozivani radi svoga rada ili nerada.

“Ovo svakako ne bi trebao biti mehanizam koji osigurava političarima da prolaze bolje nego mehanizam zaštite ljudskih prava, a kod njega su građani privilegirani“, istakao je Gjenero.

Sve što se događa i po ovom pitanju budno prate novinari, koji su vrlo često i sami bili “mete“ najrazličitijih uvreda, pa i prijetnji. Novinari su i ranije ukazivali na takve stvari, ali tada najčešće niti policija niti DORH nisu ništa činili kako bi sankcionirali takve prozivke i prijetnje.

Novinar Saša Leković, koji je bio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), kaže kako je, s obzirom na sve okolnosti, najbrže i najlakše uvredljive i prijeteće komentare ostavljati na društvenim mrežama i ispod tekstova objavljenima u elektroničkim medijima. Uz to, moguće je tako nešto učiniti i anonimno.

Građani su i dalje u najgoroj situaciji

“Sve to utječe na veliki broj komentara iz mržnje, a manji dio njih je i klasičan govor mržnje opisan u Kaznenom zakonu. Stoga je u mnogim državama, pa i u Hrvatskoj, zakonodavac odlučio dodatno posebno regulirati takve prijeteće ‘online’ sadržaje, iako već postoje zakonska rješenja za prijetnje i govor mržnje”, kaže Leković.

Dodaje kako postoje različita mišljenja je li to bilo neophodno i koliko će pomoći smanjenju prijetećeg govora, govora iz mržnje i govora mržnje, ali i da je ono što je sigurno jeste da niti ranije u Hrvatskoj nije bilo široko efikasnog kaznenog gonjenja takvih poruka te da su u pravilu represivni organi mnogo češće i brže reagirali kada bi prijetnje bile upućene političarima nego ostalim građanima.

“Jedan od dokaza za tu tvrdnju je činjenica da su među onima kojima se najčešće prijeti novinari, no dok se vrlo brzo otkrije tko prijeti nekom političaru, čak i ako je prijetnja anonimna, reakcija je mnogo sporija i blaža kad je riječ o prijetnjama novinarima. Štoviše, anonimne prijetnje se uglavnom niti ne riješe, pa počinitelji ostaju nekažnjeni. U još goroj situaciju su građani, koji nemaju nikakvu javnu ulogu”, zaključio je Leković.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

U Zagrebu, novi prijeteći grafiti Srbima.  Srpsko narodno vijeće objavilo je na svom Twitter profilu da je u prigradskom naselju Sveta Klara, u blizini dječjeg vrtića i igrališta nacrtano drvo sa obješenim ljudima, iznad kojeg je ispisana poruka na engleskom “srpsko porodično stablo”. Još jedan grafit koji poziva na ubistvo Srba napisan je u zagrebačkom […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO