Hrvatska siječe, a BiH posmatra: Čija je šuma na granici iznad Bihaća

Sporni predio razgraničenja gdje se vrši sječa šume (Ustupljeno Al Jazeeri)

Spor oko toga čija je teritorija iznad nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava još uvijek traje. Razlog je to što nikada zvanično nije postignut dogovor o razgraničenju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, zbog čega je ostavljen prostor mogućim dvostrukim tumačenjima granične linije.

Sve je krenulo početkom maja ove godine, kada su službenici preduzeća Šumarija Bihać napravili snimke i fotografije uposlenika Hrvatskih šuma kako sijeku prašumu duž linije razgraničenja.

Predstavnici kantonalnih vlasti su urgentno reagovali, ali obzirom da je cijela situacija van njihovih ingerencija i ovlasti, sve se završilo na pismu kojeg su uputili Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, OHR-u, Vijeću ministara, ministarstvima sigurnosti i vanjskih poslova.

“Želimo Vas obavijestiti da se, prema raspoloživim izvještajima i terenskim informacijama JP Unsko-sanske šume koje upravlja šumama i šumskim zemljištem na području Unsko-sanskog kantona, sporni radovi i šumske sječe na osnovu podataka iz geodetskih karata mjerodavnih za područje Federacije BiH dijelom izvode i na teritoriji naše države na široj lokaciji bivšeg vojnog aerodroma Željava”, stoji u pismu premijera Mustafe Ružnića.

Mapa spornog teritorija

Posebno zabrinjava, navodi premijer Ružnić dalje u pismu, izostanak adekvatne reakcije Granične policije Bosne i Hercegovine povodom ovih nenajavljenih i spornih radova.

U pismu je zatraženo da svako u okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlaštenja i nadležnosti poduzme sve mjere i aktivnosti na zaštiti teritorijalnog integriteta i imovine Bosne i Hercegovine. Cijeli slučaj je još jednom pokušao dići na državni nivo Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na 8. sjednici tog doma kada je ponovo aktuelizirano ovo pitanje, ali kako nam je Emrić rekao, “još uvijek nema konkretnih informacija u vezi s ovim problemom”.

“Pitanje sam postavio predsjedavajućem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, a on je odgovorio da oni prate tu situaciju i da su putem Ministarstva vanjskih poslova poslali tužbenu notu vlastima u Republici Hrvatskoj, te da čekaju odgovor, a isti ili sličan odgovor je na zadnjoj sjednici dao predsjedavajući Vijeća ministara na postavljeno zastupničko pitanje od strane kolege Saše Magazinovića, ali nema novih informaciija”, kaže Emrić.

Hrvatska: ‘Ne radi se u ulasku na teritoriju BiH’

U Šumariji Bihać kažu da su obavili razgovor sa kolegama preko granice, ali bez konkretnih rezultata.

“Od Kurića vrha pa dalje ka vrhu je sporni dio u koji su oni ušli. Preko 112 hektara. Radi se o pojasu dubine 100 metara, a dužine osam kilometara gdje planiraju izvršiti sječu duž granice. I naša i i njihova granica se poklapa, ali sporno je što su oni sjekli uz naš dio. Mi smo napravili sastanak sa šumskom upravom ali su oni, nakon što smo im pokazali naše karte na stol bacili svoju kartu i rekli kako naša nije ispravna. Kad njihovu granicu presložimo na našu, one se nikako ne mogu poklopiti. Slali smo obavijest i kantonalnim i državnim nadležnim institucijama ali ništa konkretno se nije desilo. Problem je što oni nisu obustavili radove, a ovo pitanje se i dalje nije riješilo”, kaže Muhidin Hadrović, upravnik Šumarije Bihać.

Službenici preduzeća Šumarija Bihać su početkom maja ove godine napravili snimke i fotografije uposlenika Hrvatskih šuma kako sijeku prašumu duž linije razgraničenja

Dodaje kako je narušena šumska klima jer tu šuma nikad  nije bila posječena, te da se zbog toga u narednom periodu mogu očekivati vjetrovi u predjelu Bihaća i Izačića.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Šta o svemu misli druga strana, zatražili smo odgovor Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske i dobili pojašnjenje kako se ne radi o ulasku u bh. teritoriju.

“Vezano uz Vaše pitanje oko sječe šume na Plješevici, iznad Baljevca i vojnog aerodroma ‘Željava’ ističemo kako je riječ o aktivnostima neosporno na hrvatskom državnom teritoriju. Republika Hrvatska prilikom navedenih radova poštuje međunarodnu granicu, odnosno ne zadire u državno područje Bosne i Hercegovine te je provjerom od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske potvrđeno je da se prilikom obavljanja navedenih radova u potpunosti poštuje granična crta definirana Ugovorom o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, potpisanog 30. srpnja 1999. godine i koji je od tada u privremenoj primjeni”, kaže se u elektronskom odgovoru Službe za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Napominju da se radovi izvode u svrhu osiguranja bolje preglednosti državne granice, a u funkciji su poboljšanja stanja sigurnosti na zajedničkoj državnoj granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine što bi, kažu, trebalo biti u obostranom interesu.

Isto pitanje smo u elektronskoj verziji postavili i Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nekoliko puta, ali na upite poslane e-mailom nismo dobili odgovore, niti uspjeli ostvariti kontakt putem telefona. 

Otvorena mnogobrojna pitanja

Kada je granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na ovom području u pitanju, postoje različiti pristupi tom pitanju jer nije nikada zvanično ucrtana. S obzirom da je geodeta po struci, od Jasmina Emrića smo zatražili mišljenje i po ovom pitanju.

Mnogobrojna pitanja su još uvijek otvorena kada je pogranični pojas između BiH i Republike Hrvatske u pitanju, piše autor

“Granica nije obilježena vidnim oznakama za državnu granicu i uvijek ostaje mogućnost različitog tumačenja. Postoji Komisija koja je nadležna za praćenje provođenja ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine bi trebala pokrenuti aktivnosti da se ova sporna situacija razriješi. Oni mogu imenovati i stručna radna tijela koja bi pristupila identifikaciji državne granice na tom spornom dijelu. Imamo podatke zvanične evidencije Federalne geodetske uprave za katastersku općinu Baljevac, za grad Bihać gdje je određena državna granica od strane Bosne i Hercegovine. Ti podaci bi se trebali uporediti sa podacima s kojim raspolaže Republika Hrvatska, te bi se zatim trebalo vidjeti šta je sporno i pristupit se uglašavanju ukoliko to bude potrebno”, pojašnjava Emrić i dodaje kako ne zna iz kojih razloga Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ne daje medijima informacije u vezi cijelog slučaja.

Tragom Emrićevog pojašnjenja u vezi Komisije za praćenje provođenja ugovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, poslali smo upit Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine i dobili odgovor da je ista u fazi konstituisanja.

“Uprkos našoj želji za skorim okončanjem te aktivnosti, dinamika ovog procesa je propisana zakonskim normama i usmjerena na dobijanje potrebnih saglasnosti i mišljenja. Nakon što Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenuje novi saziv Komisije, steći će se uslovi da u okviru ‘Stručne grupe za učešće u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama’, koju imenuje Komisija, a potvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, budu nastavljene aktivnosti na utvrđivanju eventualne neusklađenosti podataka o protezanju granice sa susjednim zemljama”, stoji u odgovoru Zorice Rulj, portparolke ministarstva.

Mnogobrojna pitanja su još uvijek otvorena kada je pogranični pojas između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u pitanju. Od novijih svakako je pitanje kontrole migranata koje svako malo izbija u žižu javnosti, ali i pitanje sječe šume stoljećima netaknute koje direktno utječe na biodiverzitet obje države, posebno teritorije Bosne i Hercegovine u području Bihaća. Da li će cijeli slučaj uskoro doživjeti fazu konačnog dogovora u cilju zatvaranja ovog pitanja, ostaje da se vidi u narednom periodu.

A do tad – svako svoju šumu za sječu ima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO