Kakve nove studijske programe nude bh. univerziteti?

Potrebe tržišta rada i kadar koji proizvode bh. fakulteti već godinama nisu usklađeni.

Maj i juni vrijeme su kada se maturanti odlučuju na koji fakultet da se upišu, odnosno koju profesiju da odaberu.

Najviše prostora u javnosti kad je riječ o toj temi dobijaju aktivnosti na uvođenju smjerova za obrazovanje IT stručnjaka. Međutim, pojedini fakulteti inovativnim pristupom otvaraju nove smjerove / odsjeke i time pokazuju da ima promjena u akademskim krugovima i sluha za procese u društvu.

Pandemija COVID-a 19 dodatno je poremetila i zakomplicirala stanje na tržištu rada, što se tek treba odraziti na obrazovni sistem, a akademska zajednica treba ponuditi adekvatne odgovore na nove izazove.

Novi smjerovi na mostarskim univerzitetima

Četverogodišnji studijski program iz Kulturalnih studija i bosnistike na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru novi je studij koji će prva generacija studenata moći pohađati u akademskoj 2020/21.

Književnost je jedna od osnova za razvoj kreativne industrije, a akademsko obrazovanje daje potreban temelj.

“Ovaj dvopredmetni studijski program osmišljen je na tragu savremenih tokova u humanističkim i društvenim naukama s ciljem da ponudi mogućnost komparativnog izučavanja bosanskohercegovačke književnosti i kulture i bosanskog jezika s općim kulturnim konceptima, kao što su globalizacija, forme identiteta, manjinski identiteti, kultura i digitalno doba”, kaže dr. Irma Marić, prodekanica za nastavu na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru.

Pokretanjem tog studijskog programa rukovodstvo fakulteta želi pokazati da je bosnistika rezervoar kulturnih identiteta koji se ne mogu odvojiti od ukupnih društvenih kretanja u svijetu, koji je odavno postao “globalno selo”.

“Za razliku od klasičnih studija kulturologije ili klasičnih studija bosanskog jezika i književnosti, ovaj studijski program fokusira se na lingvistiku i nauku o književnosti kao forme kulture i propituje njihovo mjesto u globalnim kretanjima. Težište studijskog programa je na multidisciplinarnosti, pa će studenti stjecati znanja i iz etnologije, sociologije kulture i umjetnosti, komunikologije, stranih jezika, kulturalnih teorija, manjinskih kultura”, pojašnjava dr. Marić.

Studenti koji završe ovaj studij moći će se zaposliti u sferi kulturnog turizma, kulturnih industrija, državnom i nevladinom sektoru, medijima, kao i različitim ustanovama koje se bave pitanjem očuvanja bosanskog jezika, književnosti i historije u zemljama gdje žive ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Dva mostarska univerziteta, osim s padom nataliteta i iseljavanjem, bore se s oštrom konkurencijom privatnih fakulteta.

Medicina na engleskom jeziku, Zootehnika, Fitomedicina, Vinogradarstvo i vinarstvo, Hidrotehnika i okolišno inženjerstvo, Računovodstvo i porezi, Javna uprava samo su neki od smjerova koji su od akademske 2018/19. pokrenuti na Sveučilištu u Mostaru.

Filozofski fakultet, osim brojnih postojećih studija, u sljedećem razdoblju planira pokrenuti diplomski studij politologije na engleskom jeziku kroz saradnju s Univerzitetom “Matej Bel” iz Slovačke i program za inkluzivno obrazovanje.

Potreba za kadrom za inkluzivnu nastavu

Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici pokrenuo je Odsjek za inkluzivnu edukaciju u akademskoj 2019/20. kao odgovor na potrebe u nastavnom procesu za edukaciju učenika s posebnim potrebama.

“Islamski pedagoški fakultet, koji djeluje u okviru Univerziteta u Zenici, visokoškolska je ustanova unutar Islamske zajednice koja ima najveći broj studenata iako ne posjeduju vlastiti prostor. Više od 600 studenata upisano je na pet odsjeka kroz tri studijska ciklusa. Fakultet je osnovan ratne 1993. kao odgovor na novonastale potrebe društva, odnosno radi zadovoljavanja potreba za stručnim kadrom neophodnim za uvođenje predmeta islamske vjeronauke u obrazovni sistem”, pojašnjava dekan IPF-a, dr. Muharem Adilović.

Fakultet se nastavio razvijati na način kako je i nastao kroz prepoznavanje potreba društva za određenim kadrom.

Godine 2005. pokrenut je Odsjek za socijalnu pedagogiju, zatim Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje te studij arapskog jezika i književnosti. Najmlađi odsjek na ovom fakultetu jest Odsjek za inkluzivnu edukaciju, koji je prve studente primio u akademskoj 2019/20.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Postojanost zakonskih regulativa i zvaničnih dokumenata koji definiraju koncept inkluzivnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i angažman asistenata u nastavi bili su polazišna osnova za kreiranje ovog studijskog programa. Analiza stepena inkluzivnosti osnovnog obrazovanja u Federaciji BiH (2015) izdata od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke ukazuje na očigledne potrebe lokalne zajednice s obzirom na zastupljenost djece s teškoćama u razvoju u području javnog obrazovanja”, pojašnjava dr. Elma Begagić, šefica Odsjeka za inkluzivnu edukaciju.

Begagić dodaje da su prilikom izrade elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti pokretanja tog studija utvrdili da je broj djece koja imaju teškoće u razvoju u 56 osnovnih škola u Zeničko-dobojskom kantonu iznosio 384, odnosno 1,25 posto u odnosu na ukupan broj učenika od prvog do devetog razreda.

Tom analizom obuhvaćeni su samo podaci o djeci s medicinskom dokumentacijom ili rješenjem o kategorizaciji.

“Smatramo da je na temelju dosadašnje prakse inkluzivnog obrazovanja potrebno osposobiti kvalifikovan kadar, koji će u saradnji sa djecom, roditeljima, profesorima razredne nastave, nastavnicima, defektolozima, edukatorima-rehabilitatorima, pedagozima i ostalim stručnim saradnicima pružiti adekvatan odgovor na aktuelna pitanja, probleme i izazove kada je riječ o inkluziji i obrazovanju ove djece. Smatramo da dosadašnja praksa na temelju koje su edukovani asistenti u nastavi u formi kratkih radionica nije adekvatan odgovor na potrebe djece, nastavnika i roditelja u osnovnoj školi”, poručuje dr. Begagić.

Na studijski program Inkluzivna edukacija trenutno je upisano 14 studenata, a studente na drugoj i trećoj godini, osim teoretske, očekuje i mnogo praktične nastave.

“Islamski pedagoški fakultet, u skladu sa svojim potrebama za izvođenje praktične nastave studenata svih odsjeka, sarađuje sa gradskim, privatnim, vjerskim i alternativnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja, osnovnim školama, dnevnim centrima za djecu s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju, udruženjima, te dječijim i đačkim domovima na području Zeničko-dobojskog kantona”, zaključuje na kraju razgovora dr. Begagić.

Iz Islamskog pedagoškog fakulteta poručuju da neće stati s razvojem te da rade na pripremi još jednog studija za kojim postoji potražnja na tržištu rada.

Kondicijska priprema sportista i rekreativaca

Bavljenje bilo kojim sportom, pa i rekreativno, bez naučne podloge nije produktivno i čak može biti opasno po zdravlje. Razvoj sporta, ali i sve veće potrebe rekreativaca za stručnom podrškom trenera čine tu profesiju traženom na tržištu rada.

Kondicijska priprema sportista, ali i svih ostalih kojima je zdrav život na prvom mjestu, tema je kojoj se posvećuje sve više pažnje. Sportski uspjeh sve više zavisi od stručne spreme trenera, a samo adekvatno obrazovani treneri, sposobni za kvalitetan rad s mladima, garantiraju razvoj i održivost sporta.

Upravo zbog toga Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu u studijskoj 2017/18. upisao je prvu generaciju studenata na novoformiranom smjeru Kondiciona priprema sportista, koncipiranom u skladu sa savremenim potrebama i trendovima.

Univerzitet u Istočnom Sarajevu studentima je ponudio tri nova studijska programa: Istorija i arheologija, Ruski jezik i književnost i Politologija i međunarodni politički odnosi. Osim navedenog, novi studijski program drugog ciklusa studija Upravljanje kulturnim nasljeđem i kulturnim turizmom zajednički realiziraju ekonomski fakulteti javnih univerziteta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu.

Izvor: Al Jazeera