Islamofobija u vrijeme pandemije Covid-19

Neki pripradnici ekstremne desnice u SAD-u tvrde da su maske dio pripreme za uspostavljanje halifata (EPA)
Neki pripradnici ekstremne desnice u SAD-u tvrde da su maske dio pripreme za uspostavljanje halifata (EPA)

Svaka svjetska kriza sa sobom povlači produbljavanje socijalnih razlika i napetosti kako na lokalnom tako i na globalnom nivou. Pandemija korona virusa sa sobom je donijela nove-stare probleme savremene civilizacije kada je u pitanju odnos prema drugom i drugačijem usljed povećanog straha i nesigurnosti.

Kako se pandemija zahuktavala tako su se javljali sve češći slučajevi izljeva rasizma prema manjinama, migrantima, izbjeglicama, azilantima, muslimanima

Kao da se pojedini političari, mediji, članovi desničarskih nasilnih organizacija utrkivaju u kreativnosti isključivog odnosa prema drugima i drugačijima. Najbrutalniji slučaj rasizma vezan za pandemiju jeste prijedlog dva ljekara iz Francuske da se testiranje vakcine vrši u Africi. Mnogi mediji u izvještavanju o pandemiji u Evropi bez ikakvog osnova koriste slike džamija iz Turske i pokrivene žene na evropskim aerodromima.

S druge strane, ova pandemija je pomjerila fokus vlasti i medija u mnogim društvima sa manjina, odnosno migranata i muslimana, što je bar nakratko olakšalo njihovo stanje smatra Dr. Farid Hafez.

Narušena društvena ravnoteža

 „Sa jedne strane, pandemija je olakšala položaj mnogih muslimanskih manjina, koje više nisu toliko u fokusu vlasti kao prije. Tako da za mnoge muslimane u Evropi smatram da je ovo dobar odmor. Istovremeno možemo vidjeti da su bijele radikalne skupine, ali i Hindu nacionalisti u Indiji snažno mobilizirali islamofobiju, kreirajući narativ Covid-19-Jihad“, kaže za Al Jazeeru Farid Hafez sa Univerziteta u Salzburgu i koautor Evropskog izvještaja o islamofobiji.

Odnos pojedinih država prema pandemiji je narušio društvenu razvnotežu i otvorila su se vrata za provođenje autoritarne politike i represivnih mjera.

 „Još šira slika je mogućnost provođenja autoritarne politike u ovo vrijeme straha, gdje je društvena ravnoteža oslabljena, kao što pokazuju mnogi primjeri u svijetu. Dakle, ključno je držati oči otvorenima, jer se islamofobija često koristi za legitimiranje upravo ovog autoritarnog trenda“, pojašnjava Hafez.

Vrijeme  pandemije je sa sobom donijelo i niz pozitivnih dešavanja i promjena koje su bile jako nedostižne ranije. Najočitiji takav primjer jeste dozvola za učenje ezana (muslimanskog poziva na molitvu) preko razglasa džamija u brojnim njemačkim gradovima.

Postavlja se pitanje da li je ovo suštinski pomak naprijed ili simbolična poruka u teškom vremenu u kojem se svi nalazimo.

„Činjenica da neke džamije u Njemačkoj imaju dozvolu za ezan sigurno je zanimljiv znak u doba krize i dobar primjer kako Njemačka sve više i više razumije i djeluje kao multikulturalno društvo. Ako se ovo zadrži, taj potez može mnogo doprinijeti“, zaključuje Hafez.

U vrijeme pandemije povećana je potreba za medicinskim kadrom iz manjinske i migarntske populacije, a humanitarne aktivnosti pojedinaca i grupa muslimana koji su svoju infrastrukturu (prodavnice, džamije, kulturne centre…) stavili u službu društva praktično su pokazali vrijednost manjina koja je često zapostavljena.

Evropski odnos prema Drugom

Početkom januara austrijski mediji objavili su slučaj korona virusa „kineska stjuardesa“, ali su za ilustraciju priče koristili sliku žene u hidžabu koja nije niti Kineskinja niti stjuardesa. Također, političari u Mađarskoj, Italiji i drugim državam su migrante optuživali za unošenje korona virusa na evropsko tlo.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Turska se na početku pandemije jako uspješno borila, međutim bila je izložena medijskoj provokaciji, gdje su korištene slike džamija u izvještavanju o pandemiji u Evropi.

Na pitanje da li je od ranije poznat narativ da se loše pojave povezuju sa muslimanima istraživač Hikmet Karčić smatra da se ovaj narativ ne veže isključivo za muslimane nego i za Azijate što se pokazalo u konkretnom slučaju pandemije COVID-19.

„Na Zapadu je ovaj narativ više bio usmjeren prema Azijatima jer su oni smatrani ‘krivcima’ za koronu. Čak su pojedini političari koristili termin ‘kineski virus’. Istina jeste da su pojedini mediji na samom početku pandemije kao ilustraciju koristili sliku dezinficiranja džamije, ali ne bi baš tako pojednostavio cjelokupnu situaciju“, kaže Karčić, te dodaje da su u vanrednim okolnostima manjine i ranjive grupe uvijek na udaru.

„To se vidi sa Romima u Rumuniji, muslimanima u Indiji pa čak i migrantima u našoj regiji.“

Virusi ne poznaju granice i razlike u društvima, ali ljudi, odnosno vlasti i institucije kroz svoje reakcije pokazuju da i u vrjeme svjetske pandemije nismo svi isti.

Manjine žrtve teorija zavjere

Usljed nametnutih mjera izolacije smanjena je opća stopa kriminaliteta i nesreća u saobraćaju, ali mnoge države bilježe povećanu stopu porodičnog nasilja.

 „Javljaju se mišljenja da je korona veliki nivelizator, da smo pred virusom svi jednaki i jednako u opasnosti. Ništa ne može biti dalje od istine kad pogledamo pojedina društva i socio-ekonomske grupe u njima. Tako u SAD smrtnost od virusa pogađa više afro-američku populaciju. To su direktne posljedice, a indirektne pogađaju daleko širi spektar onih koji su ostali bez prihoda, samohrane majke, bolesne osobe i osobe koje imaju otežan ili nikakv pristup zdravstvenoj brizi, žene i djecu žrtve kućnog nasilja, ugrožene siromaštvom,“ smatra Selma Muhić Dizdarević sa Karlova univerziteta u Pragu.

Vrijeme kriza je jako pogodno za širenje teorija zavjere čije su najveće žrtve upravo manjine.

„Grupe koje su inače izložene mržnji, muslimani, izbjeglice, Jevreji i Romi u Euro-atlantskom prostoru postaju mete teorija zavjere: da su proizveli virus, da namjerno šire zarazu, da su prljavi, da nisu sposobni da se drže protiv-pandemijskih mjera itd. Neki pripradnici ekstremne desnice u SAD tako naprimjer, tvrde da su mjere zaštite protiv pandemije korona virusa u stvari zavjera da ljudi počnu da nose maske kao dio pripreme za uspostavljanje halifata,“ pojašnjava Muhić Dizdarević.

Stanje prava manjina je dodatno pogoršano kroz dva suprotna procesa. Sa jedne strane, slabi vladavina prava i pojačane se restriktivne mjere, a sa druge strane pandemija je pojačala intenzitet ranije prisutne netrpeljivosti i predrasuda.

„Tamo gdje su mržnja i netrpeljivost postojali i prije, situacija sa pandemijom ih je pogoršala. Slabljenje vladavine prava kojoj su pribjegle mnoge zemlje u sklopu svoje politike borbe protiv virusa, može u dugoročnoj perspektivi ugroziti mnoge,“ zaključuje Muhić Dizdarević.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO