Pandemija korona virusa napravila probleme i u meteorologiji

Ujedinjene nacije (UN) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izrazile su zabrinutost zbog utjecaja pandemije korona virusa na prognozu vremena i istraživanje klimatskih promjena. Budući da nema letova kao prije, a ni naučnika koji su uzimali mjerenja iz okeana, vremenske prognoze rade se s manje podataka nego inače. Prema WMO, vazdušni saobraćaj smanjen je za 85 do 90 posto. Teretni i rijetki putnički avioni još uvijek šalju podatke, ali glavni podaci stižu samo od meteoroloških balona, površinske mreže za posmatranje vremenskih prilika, radara i satelita. Utjecaj na prognozu vremena proteže se i izvan mjerenja aviona. Meteorolozi procjenjuju da će izgubljena posmatranja aviona povećati greške oko 2 posto ili više. Nedim Sladić mladi je sarajevski meteorolog-amater i veliki zaljubljenik u prognoziranje vremena. Za kratko vrijeme, zahvaljujući svojim tačnim vremenskim prognozama stekao je povjerenje stanovništva, a objasnio nam je i zbog čega je meteorologija postala kolateralna žrtva korona virusa.

Značajna promjena

“S razlogom su UN, ali i WMO, bile zabrinute. Ovo je vrlo bitan faktor budući da se kvaliteta prognoze u doba pandemije korona virusa smanjila u pojedinim slučajevima za par procenata, najviše zbog manjka podataka iz komercijalnih letova koji bilježe brzine vjetrova na različitim visinama i temperature zraka koji idu u modele. Iako spomen par procenata ne djeluje puno, za one koji detaljno prate stanje atmosfere je to značajna promjena. Uzimajući u obzir smanjenje avionskog saobraćaja nad evropskim kontinentom i za više od 60 posto, prikupljanje podataka je zamijenjeno skupljom metodom, odnosno češćim puštanjem meteoroloških balona i radiosondažnim mjerenjima. Međutim, satelitska motrenja su nadoknadila štetu, budući da je u januaru 2020. godine lansiran satelit iz kojeg su došli prvi podaci” objašnjava Sladić.

Naglašava da se i priroda malo oporavila za vrijeme pandemije.

“Prirodu smo uništavali na bezbroj načina i njoj je trebao jednostavno predah. Usporedio bih je sa čovjekom koji samo radi, ulaže energiju i nema vremena za svoj odmor pri čemu dolazi do sagorijevanja i povlačenja na prinudni odmor kako bi se organizam restartovao. Zagađenje zraka, mora, rijeka, nekontrolisana sječa šuma, snažna urbanizacija i betonizacija zelenih površina u gradskim sredinama s kojima smo stvorili tzv. „toplotne otoke“ je samo par načina kako smo se nemarno odnosili prema majci prirodi i sve se to odražava i na našu klimu. Tokom pandemije korona virusa vidjeli smo brojne primjere oporavka prirode: rijetke kornjače koje su se vratile na tajlandske plaže, delfine koji su plivali sretno tik uz obalu, smanjenje zagađenja štetnih materija u zraku zbog kojeg su se po prvi put nakon 1990. vidjeli vrhovi Himalaja, venecijanski kanali koji su prodisali i u kojima se voda iščistila do granica neprepoznatljivosti”, govori Sladić te dodaje da su Lombardija, centralni dijelovi Kine i Indija samo neka od područja Zemlje gdje se zagađenost višestruko smanjila.

Podcijenjena nauka

Sladić, nažalost, nije imao priliku upisati studij meteorologije jer u Bosni i Hercegovini ne postoji Odsjek za meteorologiju niti na jednom od fakulteta. U nadogradnji njegovog znanja puno mu pomaže prof. dr. Vlado Spiridonov s kojim je nedavno radio na naučnom radu gdje su prezentovali sistem za praćenje oluja NOTHAS.

“Mogu slobodno reći da je meteorologija kao nauka dobro potcijenjena, često omalovažavana i na vrlo niskoj listi prioriteta bh. vladajućim garniturama, što nije pravilan pristup budući da se nalazimo među deset najosjetljivijih europskih zemalja na klimatske promjene. Dobar primjer da vlasti nisu uložile ni konvertibilnu marku u meteorološke zavode su historijske poplave iz 2014. godine, budući da stručnije kolege iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda niti dan danas, povrh silno uloženih napora, nisu dobili punopravni pristup članstvu Europskom centru za srednjoročnu prognozu vremena čime bi BiH postala članica najsavremenije meteorološke institucije, a čiji dostupni podaci bi bili ključni za proizvodnju boljih i preciznijih prognoza”, kaže Sladić te dodaje da su meteorolozi često na meti kritike javnosti ukoliko samo jedan faktor krene u neočekivanom smjeru.

Kada je riječ o sezonskoj prognozi za ljeto 2020. godine, Sladić neće previše odstupati od sezonskih izračuna firme AccuWeather, ali ni od analiza koje je diskutovao sa vrhunskim meteorolozima i profesorima, kao što su Dunja Mazzocco Drvar i Vlado Spiridonov.

“Prema svim dostupnim materijalima izgledno je dosta vruće i prilično suho ljeto nad područjem većeg dijela Balkanskog poluotoka”, kazao je Sladić kojem su ciljevi dobiti stipendiju Svjetske meteorološke organizacije na koju je aplicirao kako bi mogao prihvatiti ponudu jednogodišnjeg master studija na Univerzitetu u Readingu, završiti studij i meteorološke treninge te vratiti se u BiH u kojoj će i tada biti na raspolaganju svim građanima te svojoj zemlji dati doprinos kroz buduće naučne radove i istraživanja.

Osipanje kadrova

Najpoznatiji bh. meteorolog i klimatolog Željko Majstorović sada je u penziji, no u stalnom je u kontaktu sa Nedimom Sladićem.

“Nedim je na neki način moj učenik i ja sam ga usmjerio na meteorologiju. Međutim, jedna lasta ne čini proljeće. Činjenica je da je meteorologija u krizi jer se malo vodi računa o ovoj nauci. Malo po malo, kadrovi su se osipali i broj stručnih ljudi sveden je na minimum, a sve je to posljedica nerazumijevanja meteorologije kao struke”, kaže Željko Majstorović.

Dotakao se i utjecaja pandemije korona virusa na meteorologiju.

“To mi nije baš sasvim jasno, ali činjenica je da su mnoge meteorološke stanice na dosta nepristupačnim mjestima. Vjerovatno taj otežani saobraćaj utječe na to, a sada je meteorologija sva automatizovana”, govori Majstorović.

Iznio je i svoju prognozu za naredni period.

“Kraj maja i početak juna će biti dosta promjenjiv i kišovit. Što se tiče samog ljeta, prilično je izgledna suša. Bit će vrlo malo padavina u toku ljetnih mjeseci tako da moj savjet je prištediti vodu gdje god se može”, zaključuje Željko Majstorović.

Izvor: Al Jazeera