Kako će izgledati ugostiteljski sektor nakon pandemije?

Zbog porasta broja zaraženih i umrlih od bolesti COVID-19, u Hrvatskoj su 28. studenoga uvedene strože protuepidemijske mjere, a one će tijekom božićnih i novogodišnjih praznika biti dodatno pooštrene. Sve te mjere ipak su blaže od onih kakve su bile na snazi prošloga proljeća pa se stoga kolokvijalno i nazivaju „mini lockdownom“.

No, za ugostitelje u Hrvatskoj i takav mini lockdown je maksimalno štetan. Na vratima kafića i restorana ponovno su izvješeni natpisi „Zatvoreno zbog COVID-19“, iako ima i onih koji su se prilagodili situaciji pa prodaju „kavu za van“ ili dostavljaju hranu na kućne adrese. Silom (ne)prilika, sektor uslužnih djelatnosti u Hrvatskoj opet je na udaru. Naročito ugostitelji, njih oko 35 tisuća, koji su proljetos zbog zatvaranja pretrpjeli goleme gubitke, a potom i ljetos i jesenas kada su im nametnuta ograničenja broja gostiju i radnog vremena. Sada su Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama ponovno „pod ključem“, i to baš u prosincu, mjesecu u kojem zbog božićnih i novogodišnjih praznika tradicionalno ostvaruju najveći promet u godini.

Neki će i nakon ‘otključavanja’ ostati zaključani

Prošloga ponedjeljka u Parizu su demonstrirale tisuće francuskih ugostitelja i hotelijera poručujući vlastima: „Dajte nam da radimo!”, „Ne želimo živjeti od subvencija“ i „Žrtvovani smo!“. Prema informacijama tamošnjih sindikata, čak 30-ak posto hotela i restorana u Francuskoj na rubu je stečaja. Istovjetna situacija je i u Hrvatskoj, koja je mnogo manja pa je teško „izvući“ ugostitelje na ulice na neki masovniji prosvjed. No i ovdje mnogim ugostiteljima prijeti bankrot, neki će i nakon „otkljulavanja“ ostati zaključani. Pad prometa u odnosu na pršlu godinu je ogroman, čak do 50 posto, a ako lockdown potraje do proljeća procjenjuje se da bi gubitak ugostiteljskog sektora mogao biti između četiri i osam milijardi kuna, odnosno između pola milijarde i milijardu eura.

Država daje potpore krizom pogođenim sektorima u mjesečnom iznosu od 4000 kuna (oko 500 eura) po radniku, najavljeni su i povoljni „covid-krediti“, ugostitelji su oslobođeni plaćanja zakupa sve dok su mjere na snazi… No u tom cehu tvrde da su to vatrogasne mjere koje mnoge ugostitelje dugoročno ne mogu spasiti od poslovnog kraha. K tomu, kažu, nema ni jasnih dokaza da su upravo ugostiteljski objekti bili mjesta na kojima se širila zaraza.

Na naše pitanje koliku su štetu pretrpjeli hrvatski ugostitelji zbog epidemioloških mjera i može li se procijeniti koliko bi ta šteta mogla iznositi ako mjere potraju do proljeća, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da će puni razmjeri dosadašnje štete biti poznati tek naknadno.

„Zasada možemo procijeniti da se radi o iznosu većem od 6 milijardi kuna (800 milijuna eura) bez pada prometa u 12. mjesecu, za kojeg ugostitelji procjenjuju da čini petinu ukupnog godišnjeg prometa. Dakle, ukupni iznos je i nešto veći. Ukoliko mjere potraju do proljeća ta će se brojka popeti na minimalno 8 milijardi kuna i to samo za sektor ugostiteljstva (restorani i caffe barovi) bez turizma i smještaja“, tvrde u HUP-u.

‘Šteta se neće mjeriti samo u kunama…’

Vedran Jakominić, član upravnog odbora udruge Glas poduzetnika i ugostitelj iz Rijeke kaže nam da svakoga dana lockdown košta hrvatske ugostitelje oko 40 milijuna kuna (oko 5,3 milijuna eura).

„Znamo da smo do sada u ovoj godini realizirali 39 posto, odnosno 5,6 milijardi kuna manje prometa nego u 2019. godini. A ako lockdown potraje do proljeća, šteta se više neće mjeriti samo u kunama već u ljudskim životima i propalim tvrtkama“, rezignirano tvrdi Jakominić.

Sličnu procjenu o dosad pretrpljenoj šteti ugostiteljskog sektora iznosi i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

„Akumulirani gubici od početka primjene epidemijskih mjera u poslovanju ugostitelja se sada kreću oko 5,5 do 6 milijardi kuna. Tu govorimo o prosječnom padu od 40 posto na razini godine što je pogubno za cjelokupan sektor. Ukoliko se trenutna situacija prelije na sljedeću godinu i potraje do početka proljeća, govorit ćemo o dodatnih 1,3 milijarde kuna (173 milijuna eura) gubitka za svaki mjesec, čime ćemo dovesti u pitanje nastavak poslovanja u sljedećoj godini“, kazao nam je Medak dodavši kako će država morati ugostiteljima ponuditi puno veće kompenzacije od trenutnih.

Ugroženo više od 100.000 radnih mjesta

Da trenutni iznosi kojima Vlada kompenizira nastalu štetu nisu dovoljni, smatraju i u HUP-u.

„Država je priznala pravo na obeštećenje, što je samo po sebi korektno, ali iznosi i model nisu dovoljni za pokriti sve troškove koje imaju ugostitelji. Mjere će imati nekog učinka, no on ovisi o tome koliko će dugo trajati kriza i na koje će se djelatnosti preliti dalje utjecaj pandemije. Više od 100.000 radnih mjesta i dalje je ozbiljno ugroženo stoga nam predstoji ozbiljan posao. (…) Dugoročno, državna i javna uprava morat će se digitalizirati, kako bi se ubrzali svi procesi i povećala njihova funkcionalnost“, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

I predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja smatra da s postojećim vladinim mjerama pomoći ugostitelji neće moći preživjeti lockdown.

„Postoji puno prostora za poboljšanje u vidu opsega i sadržaja kompenzacijskih mjera. U postojeće mjere svakako treba uključiti mjesečne iznose koje plaćamo za kredite, leasinge, najam opreme, najam softvera, naknade za sve zaposlene…“, kaže Marin Medak.

Vedran Jakominić iz udruge Glas poduzetnika tvrdi da su Vladine mjere nedovoljne i nerazrađene te da su rezultat improvizacije.

„Nažalost, za razliku od ostalih EU država, Hrvatska nije niti jednom jedinom kunom pomogla poduzetništvo, već je samo koristila poduzetništvo kao kanal za dostavu naknade našim radnicima. Na tome hvala, međutim valja vratiti nešto i u poduzetništvo. Krediti za likvidnost su urbana legenda, njih nema. Govorimo o 3 milijarde kuna covid-kredita, u državi čiji je BDP 600.000 milijardi. To nije kap u moru, nego kap u svemiru. Vlada je morala naći načina da nagrađuje aktivnost, a ne da prisiljava na neaktivnost. Porezno rasterećenje je najbolji put. Njime se nagrađuje stvaranje“, kaže Jakominić.

Sektor ugostiteljstva čekaju duboke promjene

Na koncu, pitanje je kako će izgledati ugostiteljski sektor nakon pandemije. Hoće li biti kakav je bio?

„Ugostitelji su promišljali unaprijed i u HUP-u smo zato isticali da bi bilo važno već danas razmišljati o tome što nas čeka nakon pandemije, u čemu je najvažniji fiskalni aspekt. Ugostitelji su zato tražili sniženje PDV-a kako bi kroz smanjenu stopu PDV-a ostvarili veće prihode od čega bi i država dugoročno profitirala, uzmemo li u obzir da s nižim poreznim stopama idu i veće uplate u proračun, a raste i potrošnja. Očekuje nas dug maraton u koji ne možemo ući nepripremljeni, naša konkurencija se za tu utrku već danas priprema, a ukoliko to i Hrvatska ne učini nećemo spremni dočekati završetak ove pandemijske krize“, rekoše nam u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

I Medak iz Nacionalne udruge ugostitelja kaže da će se ugostiteljski sektor nakon pandemije morati mijenjati.

„Dosadašnji modeli poslovanja neće biti održivi. Poslije epidemije će uslijediti period restrukturiranja, optimizacije i digitalizacije poslovanja u ugostiteljstvu. U tome će nam biti neophodna podrška države“, kaže.

Jakominić iz udruge Glas poduzetnika također očekuje duboke promjene.

„Pretpostavljam da će doći do preuzimanja malih nelikvidnih tvrtki od strane velikih korporacija i da će se ugostiteljstvo početi bazirati na velikim grupacijama, moguće i na stranim lancima. Povjerenje malih poduzetnika bit će teško vratiti“, zaključuje.