Da li se moglo drugačije glasati: Izbjeći ‘izborni klaster’ u BiH

Strah me šta će biti nakon izbora, jer se postavlja pitanje koliko će ljudi zaista poštovati sve mjere, kaže epidemiolog Zarema Obradović (AP)
Strah me šta će biti nakon izbora, jer se postavlja pitanje koliko će ljudi zaista poštovati sve mjere, kaže epidemiolog Zarema Obradović (AP)

U nedjelju, 15. novembra, na 5.759 biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine sjatit će se preko tri miliona građana koji će birati nove lokalne vlasti.

Sedmica koja je počela stravičnom brojkom od 72 preminula pacijenta zaražena korona virusom na tlu BiH, a nastavila zastrašujućim ritmom koji je nadležne organe u bh. entitetu Federacija BiH primorao da uvedu noćno ograničenje kretanja, tako će biti zaključena okupljanjima koja, prema najjednostavnijoj logici, prijete da rezultiraju novim dramatičnim skokom novozaraženih na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Iako nadležni organi tvrde da će mjere prevencije biti na najvišem nivou, ljudi, zaista, imaju pravo plašiti se izlaska na birališta, a da se ne plaše s razlogom, tvrdi i glavni epidemiolog FBiH Zarema Obradović, koja je stava da bi provođenje rigoroznih mjera zaštite u teoriji trebalo sniziti rizik od širenja korona virusa, no, izražava sumnju da će zaista tako i biti.

‘Treba uredan i pouzdan poštanski servis’

„Uz maksimalno poštovanje mjera, rizik od izbora ne bi bio visok, a to su česta dezinfekcija prostora, provjetravanje, poštovanje fizičke distance, maske… Sve bi to na papiru trebalo biti učinkovito. U tom slučaju, rizik ne bi bio veći nego kada idemo u prodavnicu, no, postavlja se pitanje koliko će ljudi zaista poštovati sve to. Glasanje će trajati čitav dan. Hoće li se te mjere provoditi revnosno i cijelo vrijeme? Stoga, jako me strah šta bi moglo biti nakon izbora“, rekla je Obradović, podsjećajući na primjer iz Srbije, gdje je održavanje izbora dovelo do rapidnog širenja broja oboljelih i umrlih.

Mogu li zaraženi izaći na izbore

Šta je sa osobama zaraženim korona virusom, kao i onima koje su u izolaciji? Da li će, i kako, oni glasati? Da li će neko provjeravati da li će takve osobe i na dan izbora poštovati izolaciju, ili će pak dati doprinos „izbornom klasteru“?

CIK BiH je tek 10. novembra usvojio izmjene i dopune Pravilnika o provedbi izbora u BiH u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava glasa birača koji su pozitivni, u izolaciji, ili su hospitalizirani.

Navedenoj kategoriji birača je omogućeno da ostvare pravo glasa putem posebnog mobilnog tima, ali uz prethodno podnošenje zahtjeva nadležnoj općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji, uz ljekarski nalaz ili akt o izolaciji.

No, s obzirom na to da je odluka donesena svega pet dana uoči izbora, pitanje je koliko je onih koji će uspjeti, željeti ili pod zarazom imati volje završiti „papirologiju“ kako bi mogli glasati.

Stoga vlada bojazan da bi se, jednostavno, dio njih mogao pojaviti na biralištu.

Epidemiloška situacija u Bosni i Hercegovini, kao i u cijeloj Evropi, ponovo je postala kritična, no, i pored ljetnih upozorenja stručnjaka da nam slijedi drugi val korona virusa, nadležni su ostali kategorični da se glasanje na lokalnim izborima vrši kao u stara dobra vremena – fizičkim dolaskom na biralište.

Da li je moglo drugačije i da li se na vrijeme mogao razmotriti neki drugi način glasanja, poput glasanja poštom, kako neodgovornost velikog dijela građana koji ne poštuju mjere, čemu svjedočimo svakodnevno, ne bi polučila katastrofalne posljedice?

Sagovornici Al Jazeere većinom su stava da Bosni i Hercegovini, općenito gledajući, treba moderniji i unapređeniji sistem glasanja kojim bi se umanjile mogućnosti manipulacija, no, da je u državi u kojoj vladajuće strukture kontrolištu pošte, glasanje poštom još gora alternativa postojećem sistemu, čak i u uslovima epidemije.

„Bosna i Hercegovina je premala država da bi joj trebalo glasanje poštom. Do sada nije bilo potrebe za tim. Osim toga, da bi se izvelo glasanje poštom moramo imati pouzdan i uredan poštanski servis, što mi nemamo, posebno kada se tačno zna koje stranke imaju kontrolu nad kojim poštanskim kompanijama“, stav je analitičarke Ivane Marić.

„Ja prva ne bih imala povjerenje da će moj glas stići tamo gdje treba i da će biti pošteno prebrojan“, dodala je.

‘Visok stepen kriminala i zloupotreba’

Sličnog je mišljenja i politolog iz Banje Luke Darko Kuzmanović. Svjestan je, kaže, da se epidemiološka situacija u BiH komplikuje iz dana u dan, da su zdravstveni sistem i ekonomija pred kolapsom, što pripisuje neradu političara, no, i da bi svaka promjena postojećeg sistema išla u korist samo vladajućim strukturama.

Za primjer navodi glasanje poštom iz inostranstva, za koje se po defaultu prvo upire prst kada se govori o manipulaciji glasovima i glasačima, bilo to utemeljeno ili ne.  

„Bilo kakav pokušaj eksperimentisanja po pitanju glasanja za BiH bi bio apsolutno nedopustiv, naročito ako znamo za malverzacije po pitanju glasanja poštom iz inostranstva. Pošte, koje su po svojoj prirodi javna preduzeća, sigurno bi se stavile u službu interesa partija koje ih kontrolišu i zloupotrebljavaju, pa na ovakav vid glasanja ne treba niti pomišljati. Došlo bi do prekrajanja volje birača i katastrofalnih izbornih krađa čije bi posljedice bile nesagledive“, kaže Kuzmanović, koji za svoje tvrdnje nudi i dodatne argumente.

„To bi otežalo i izbornu proceduru u tehničkom smislu i smanjio izlaznost što bi takođe negativno uticalo na same izbore. Sasvim sigurno je da bi glasanjem putem pošte unutar BiH, najviše profitirale partije koje kontrolišu javne institucije, a opozicija bi bila prepuštena na milost i nemilost vladajućim strukturama“, objašnjava, govoreći da bi se „o takvoj proceduri glasanja moglo govoriti u zemljama sa uređenim sistemima“, ali da u BiH, „zbog visokog stepena kriminala i zloupotreba javnih institucija“, to pitanje ne treba niti uzimati u razmatranje.

Mijenjati način glasanja, tvrde upućeni, znači i mijenjati Izborni zakon BiH. Na upit za komentar, iz Centralne izborne komisije BiH (CIK) rečeno nam je da je način glasanja jasno utvrđen u postojećem zakonu. I tu je zasad, kako tvrde, svakoj priči kraj.

Šta kaže izborni zakon BiH

U poglavlju 5, koje se odnosi na provedbu izbora, kaže se da se „glasanje provodi na biračkim mjestima, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno“. Član 5.12 navodi da „birač glasa na biračkom mjestu u kojem je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska“, dok jedino član 5.21, kojim se definiše glasanje iz inostranstva, predviđa mogućnost glasanja poštom.

„Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo, a koji je u inozemstvu, ima pravo glasati poštom“, kaže se u tom članu.

Elektronsko glasanje najbolje rješenje

Elektronsko glasanje bi, kaže Ivana Marić, bilo najbolje rješenje, bilo epidemije ili ne.

„Ono što bi unaprijedilo izborni sistem u BiH je elektronsko glasanje u smislu da se glasovi birača automatski skeniraju i unose u sistem jer bi se na taj način smanjile manipulacije prilikom brojanja glasova“, kaže ona, uz napomenu: „Poznata je pošalica da se izbori u BiH odlučuju nakon zatvaranja birališta“.

Na upit šta bi se trebalo desiti da se omogući glasanje poštom, glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić nam je rekla je da bi „trebalo mijenjati Izborni zakon“, te da „znamo kako to ide“.

Uz sve navedeno, promjene načina glasanja vjerovatno jeste moglo biti, ali da je za tim bilo političke bolje i da se njima pristupilo na vrijeme, onda kada je bilo jasno da cijelu planetu, očekuje još jedan val korona virusa, koji neće zaobići niti Bosnu i Hercegovinu.

Iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” tvrde da je za bilo kakve promjene bilo kasno čak i prije tri mjeseca, pošto se govori o izmjeni Zakona, provedbenih akata, logistici… Uz konstataciju da je o alternativnim načinima glasanja trebalo razmišljati svakako, iz koalicije podsjećaju šta je bilo sa prijedlogom uvođenja takozvanog „ranog glasanja“, koji nikada nije formaliziran.

„Da li je o tome trebalo razmišljati nevezano za situaciju sa pandemijom virusa – sigurno da jeste. CIK BiH je 2018. u radnom materijalu imao prijedlog uvođenja ‘ranog glasanja’ za birače koji unutar BiH na dan izbora nisu u mogućnosti glasati na svom biračkom mjestu. Ovaj prijedlog nije nikada postao formalni prijedlog za izmjene Izbornog zakona BiH iako je imao i drugih pozitivnih unapređenja izbornog procesa“, rekla nam je Jelena Tanasković Mićanović, koordinator za javne politike Koalicije „Pod lupom“.

‘Skeniranje glasačkih listića’

„Sigurno da bi bilo dobro da birači imaju mogućnost glasati i na neki od alternativnih načina kada već nisu u mogućnosti glasati na biračkom mjestu, ali pristupanje takvim izmjenama mora biti urađeno planski, sa dovoljno vremena da se sagledaju sve mogućnosti, kao i prednosti i mane, odnosno uvođenja i propisivanja mehanizama da takvo alternativno glasanje neće dovesti do zloupotreba“, dodaje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Elma Huruz Memović, profesorica sa Odsjeka za politologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu jedna je od onih koje smatraju da je bilo i vremena i mogućnosti da se razmotre drugi načini glasanja, da je bilo želje za tim.

Ona je navela da se ne bi moglo govoriti o izbornim nepravilnostima koje bi eventualno izazvao drugačiji sistem, jer – „nepravilnosti i krađe svakako postoje“. Njeno rješenje za postojeću situaciju bilo bi glasanje putem pošte ili neki vid elektronskog glasanja, za šta su, tvrdi, sigurno postojale mogućnosti.

„Kada je u pitanju elektronsko glasanje, potrebno je razmotriti takvu mogućnost, uz uzimanje u obzir i pozitivnih i negativnih efekata. Neminovno je protivljenje nekih političkih stranaka u kontekstu eventualnih izbornih nepravilnosti koje bi elektronsko glasanje moglo proizvesti, no, evidentno je da se i uz postojeći, klasični način glasanja dešavaju nepravilnosti, izborne krađe i slično“, rekla je.

„Za početak, uvođenje skeniranja glasačkih listića ne bi bila loša opcija i to bi vjerovatno, ako bi se provelo na valjan način, realnije odrazilo volju birača i povećalo povjerenje građana u regularnost izbornog procesa“, stava je Huruz Memović, koja je, govoreći o epidemiološkim rizicima na biračkim mjestima, rekla da je „trebalo razmisliti o tome da se predstojeći lokalni izbori rasporede na više dana“.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO