Notari ili advokati – koliko i koga će građani plaćati za ugovore

Da li će građani u entitetu Fedracija Bosne i Hercegovine moći svoje ugovore sastavljati kod nekog drugog osim kod notara i da li će to biti jefitnije od dosadašnjih skupih notarskih usluga, pitanja su o kojima raspravljaju zakonodavci pokušavajući izmijeniti Zakon o notarima. Njega je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio diskriminirajućim, jer građani nisu imali mogućnost izabrati da im ugovor, naprimjer, sačini advokati, pravnici ili oni sami.

Stoga je naredio njegove izmjene u roku od šest mjeseci, odnosno do 16. novembra, što, za sada, još nije učinjeno. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predložila je izmjene, međutim Zastupnički dom federalnog Parlamenta prihvatio je amandmane grupe zastupnika, dok je na kraju Dom naroda sve vratio u redovnu proceduru, kako bi se organizirala javna rasprava o tome.

“Šta je suština između zvaničnog prijedloga Vlade i onoga što je izglasano u Zastupničkom domu? U oba slučaja se pojavljuje takozvana solemnizacija ugovora. To je, ustvari, notarska potvrda da je sadržina ugovora koju nije on sastavio u skladu sa zakonom i da se na osnovu tog ugovora može, naprimjer, izvršiti prijenos nekretnine, objašnjava advokat iz Sarajeva Branko Marić.

‘Notari su povlaštena profesija’

Međutim, dodaje, razlika je u tome što je, prema prijedlogu Vlade, solemnizacija obavezna, što znači onaj kome ugovor sačini advokat ili neko drugi opet mora otići kod notara da ga potvrdi, dok je, prema prijedlogu Zastupničkog doma, ona dobrovoljna, odnosno građani ili kompanije mogu sami odlučiti da li će odnijeti ugovor na potvrdu kod notara.

“Prijedlog koji je dala Vlada je – ili ćeš ići samo kod notara, ili ako ideš kod nekog drugog, uključujući advokate, onda moraš opet ići kod notara, koji taj ugovor pregleda i ponovo mu moraš platiti. Međutim, to je apsurdno. Ako je ta solemnizacija obavezna, ko je lud da ide bilo kome osim notaru, i to vraća njihov monopol. Takvo zakonsko rješenje predstavlja ponovo diskriminaciju i sud bi ga ponovo proglasio neustavnim. I nigdje takav zakon ne postoji u regiji”, kaže Marić.

Damir Čamdžić, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu, koja je bila protiv prijedloga Vlade Federacije, smatra da je on predstavljao “izrugivanje” odluci Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, jer su, dodaje, izmjene bile samo kozmetičke, a ne u duhu promjena.

“Mi smo željeli da ovim zakonom građani plaćaju 40 konvertabilnih maraka [oko 20 eura], a ne 600 ili 700 KM [300 do 350 eura] za ovjeru ugovora. Notari su povlaštena profesija, njih ima 110 u Federaciji Bosne i Hercegovine, mada, prema našim saznanjima i istraživanjima, za ovu temu posla ima za oko 350 notara. Međutim, 10 godina Zakon o notarima nije imao niti jednu izmjenu, i mi smo ovim željeli otovoriti taj proces. Ipak, izgleda da je taj lobi izuzetno jak i da je to na Domu naroda sve vraćeno u proceduru”, kaže Čamdžić.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

S druge strane, notari tvrde da će usvajanje zakona sa izmjenama koje su predložili zastupnici u Zastupničkom domu značiti povratak u pravnu nesigurnost te stvaranje uslova za nadripisarstvo, pa i kriminal.

Zastupnički dom prihvatio je amandmane bez ikakve stručne analize i rasprave. Te amandmanske izmjene zakona su sušta suprotnost od prvobitnog prijedloga Vlade Federacije i ne nude ni minimum pravne sigurnosti po građane i cijeli pravni sistem, a također neće dovesti ni do jeftinijih usluga”, kaže predsjednik Upravnog odbora Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Sefedin Suljević.

‘Troškovi za građane bi bili veći’

Dodaje da ovo u potpunosti isključuje notara iz postupka preventivne pravne kontrole sadržaja ugovora te da ne bi došlo do smanjenja troškova građana, već bi ti troškovi bili – i direktno, i indirektno – veći. Također, prema riječima Suljevića, nepostojanje kontrole sadržaja može proizvesti veoma teške posljedice po građane i poslovne subjekte, a i po same javne interese države.

“Radi se o veoma značajnim i složenim ugovorima, koje bi većini građana morao neko sačinjavati po nepoznatim cijenama i bez ikakve sigurnosti i garancije za sadržaj ugovora, kao i u vezi toga da li će ugovor proizvesti željena dejstva. To dalje znači vođenje skupih parnica i nastupanje znatnih troškova i šteta. Svjedoci smo takvog stanja u vidu raznih afera s nekretninama prije početka rada notara.”

Građani su do sada, naprimjer, za prenos vlasništva nekretnine u vrijednosti do 50.000 eura za takav ugovor kod notara plaćali približno 185 eura. Međutim, notarske tarife nisu određene zakonom, već ih donosi federalni ministar pravde te se bez izmjene zakona uvijek mogu po potrebi i usklađivati.

“Notarske tarife su javno objavljene u službenim novinama i unaprijed su određene te se time štite potrošači – korisnici usluga notarske službe kao javne službe. U svakom slučaju su notarske tarife manje od advokatskih”, završava Suljević.

Izvor: Al Jazeera