Markovina: U Hrvatskoj otkucava socijalna bomba

Historičar i aktivist Dragan Markovina jedan od osnivača Nove ljevice (Igor Kralj / Pixsell)

Hrvatska politička scena od nedjelje će biti bogatija za još jednu političku stranku. Iz samog imena – Nova ljevica već se moglo naslutiti na kojem dijelu političkog spektra će djelovati i kojem dijelu građana će se primarno obraćati. No, jedan od njezinih osnivača – povjesničar i aktivist Dragan Markovina – najavljuje kako će stranka ne samo vraćati lijeve teme na dnevni red, nego i mijenjati društvo. 

  • Otkud ideja za Novu ljevicu, je li to nezadovoljstvo stanjem u hrvatskom društvu, na hrvatskoj ljevici ili pokušaj da se nešto promijeni na hrvatskoj političkoj sceni?

– Ideja za stranku nastala je još prošlog ljeta, ponajprije iz dubinske frustracije čitavog niza ljudi s ljevice. Ta frustracija se s jedne strane odnosila na političku situaciju u zemlji koja je potpuno otklizala u jednu vrstu nacionalističke i klerikalne revolucije, potaknute s vrha državne politike. S druge pak strane, došli smo u situaciju da se takvoj politici nitko nije suštinski suprostavio. Točnije, građane lijeve orijentacije gotovo nitko nije zastupao. Iz toga je izrasla ova stranka s težnjom da vrati lijeve teme u javni diskurs i počne mijenjati društvo.

  • Hrvatskoj i javnosti na prostoru bivše Jugoslavije poznati se, prije svega, kao povjesničar i aktivist. Je li politički angažman baš bio nužan iskorak u Vašem životu obzirom da građani imaju sve manje razumijevanja i simpatija za političare i politiku?

– Ovo je naravno pitanje koje sam sebi postavio nebrojeno puta, ali ne samo ja, nego i svi ljudi u inicijativnom odboru stranke, koji su također profilirani na javnoj sceni svojim prepoznatljivim radom. Istina je to što kažete, ali mi smo zaključili da ćemo na isti način nastupati u javnosti i iznositi iste ideje, kao i do sada, samo što ćemo pokušati zauzeti prostor politike. Na to smo se odlučili isključivo zbog toga što je situacija u društvu dubinski zabrinjavajuća i što očito djelovanje kroz javne istupe i civilno društvo više nije dovoljno, niti može preokrenuti stvari. Što naravno ne znači da ćemo se prestat baviti tim angažmanom i postatI neki drugi ljudi.

  • Nova ljevica će biti 22. po redu stranka osnovana ove godine, te ukupno 318. stranka od uvođenja višestranačja u Hrvatskoj. Samo ime govori na kojem dijelu političkog spektra će biti Nova ljevica, no kojem dijelu građana se planirate obratiti?

– Obraćat ćemo se svim onim ljudima koje sada praktično nitko ne zastupa. To su prekarni radnici, koji žive od neredovitih honorara, zaposleni u privatnom sektoru bez ikakvih sindikalnih prava, ljudi koji smatraju antifašizam temeljnom civilizacijskom opredijeljenošću, ali i sve vrste manjina, od seksualnih, preko nacionalnih do identitetskih.

  • Sve je vidljivije da se hrvatsko društvo polariziralo na one koji se predstavljaju da su desno (HDZ i njegovi sateliti) i lijeve (SDP) uz sporadične ‘incidente’ poput Mosta ili Živog zida. Koliko je, uopće, SDP i dalje ljevica jer je posljednjih godina ta stranka poprilično lutala? I gdje je nestala socijaldemokracija za koju bi se ta stranka, na kraju sukladno i imenu i programu, trebala zalagati?

– Problem SDP-a je puno dublji i ne dolazi tek s ovim izborima. No tragično je da čak niti nakon ovako spektakularnog poraza od očajnog HDZ-a, na već dobivenim izborima, nije potaknuta ozbiljna rasprava o razlozima takvog pada. Dva su ključna problema te stranke. Jedan, što se prestala obraćati svojim prirodnim biračima, pod kojima podrazumijevam one navedene u prethodnom odgovoru, a drugi što je usvojila nacionalističku paradigmu Hrvatske, zahvaljujući čemu nije razgradila niti jedan od mitova tuđmanizma, pa ni samog Tuđmana. Štoviše, odlučila mu je podizati spomenike i imenovati aerodrome po njemu.

  • Vjerujete li da SDP nakon Zorana Milanovića i pod vodstvom Davora Bernardića može prekinuti višegodišnji gubitnički niz?

– Mislim da je to, zbog svega navedenog u prethodnom odgovoru, nemoguće. Pored toga što nije povedena rasprava o tome zbog čega se SDP našao u trenutačnoj situaciji i koja je njegova odgovornost što je Hrvatska otklizala ovoliko udesno, ostaje nam i činjenica da je Davor Bernardić već deset godina u visokoj politici, a mi koji iscrpno pratimo politička kretanja, ne sjećamo se niti jednog njegovog pamtljivog stava, niti izjave. Ona nažalost nije došla niti u kampanji za predsjednika te stranke, koja je potpuno ostala bez sadržaja.

  • Ukazujete da je Hrvatska posljednjih godina skrenula udesno što neminovno povlači za sobom i stare priče, stare podjele, svađe o ustašama i partizanima. Treba li se jasno i glasno vlast odrediti prema karakteru ustaškog režima, zločinima počinjenim u NDH i antifašističkim temeljima na kojima je stvorena Hrvatska?

– Ne samo da treba, nego je posve nevjerojatno da mi živimo u društvu koje još uvijek ozbiljno raspravlja o tim stvarima. A to je zajednička odgovornost HDZ-a koji je revitalizaciju ustaštva potaknuo i SDP-a koji se prema tome nije jasno i konzekventno odredio. Posebno dok je bio na vlasti. Zbog svega toga danas imamo atmosferu mržnje, etiketiranja i progona svih onih koji stavove nacionalističke Hrvatske ne dijele. Među posljednjim sličnim slučajevima je onaj u kojem je književnica Ivana Šojat Kuči u jednom tekstu gotovo pa pozvala na progon Rade Šerbedžije.

  • U tom kontekstu, kako komentirate inicijativu osnivanja povjerenstva koje bi se trebalo pozabaviti simbolima totalitarističkih sustava?

– To je upravo na tragu onoga što sam vam rekao maloprije. Kakvo, zaboga, povjerenstvo treba odlučiti o tome da je ustaški pozdrav nedopustiv igdje u javnom prostoru, a kamoli u Jasenovcu?

  • U raspravama o crvenoj zvijezdi jedan je Vaš kolega (Hrvoje Klasić) podsjetio da je pod petokrakom Franjo Tuđman prošao Drugi svjetski rat i potom 20 godina radio u vrijeme teških trenutaka bivše Jugoslavije. Doista, kako procjenjujete da će se HDZ odrediti prema svom utemeljitelju i prvom hrvatskom predsjedniku u kontekstu eventualne zabrane petokrake?

– Treba biti iskren i reći da se Tuđman sam odrekao dobrog dijela svoje prošlosti i stvorio ovaj cinizam u kojem država počiva na partizanskim temeljima, ali ima revizionistički sadržaj. Sjetimo se samo one njegove ideje o miješanju kostiju i preko 3.000 srušenih partizanskih spomenika, za što nitko nije odgovarao. Istina je da on tim pojavama nije davao pristup u vrhove politike, ali to ga ni na koji način ne ekskulpira.

  • Je li nedostatak kvalitetnih programa zapravo dobar izgovor da se glavne stranke na vlasti i u opoziciji zapravo bave ideološkim podjelama iz starog sustava i pričama o djedovima i to ne samo u kampanji, nego i svakom prilikom koja im se ukaže?

– To je vrlo popularna teza, u koju ne vjerujem. Naime, čak i kad bi imali suvisao i održiv gospodarski program, čisto sumnjam da bi u HDZ-u odustali od projekta klerikalne nacionalističke države, s podlogom u povijesnom revizionizmu. To je neodvojivo od te stranke, to je naprosto njezin temeljni sadržaj.

  • Može li se i hoće li se, na tom tragu, Nova ljevica baviti problemima obespravljenih radnika, osiromašenih građana, nezaposlenih mladih ljudi i biti brana svim pojavama koje štete hrvatskom društvu i stvaraju lošu sliku u odnosu prema svim manjinama?

– Kao što sam već rekao, hoće. U društvu otkucava socijalna bomba, za koju se bojim da bi mogla eksplodirati u smjeru desnog populizma.

  • Na kraju, tko je u timu Vaših najbližih suradnika, na koji način namjeravate djelovati idućih mjeseci i gdje planirate aktivnije političko djelovanje u smislu priprema za lokalne izbore?

– U čitavoj priči, od početka su tu bili Rada Borić, Zoran Pusić, Nadežda Čačinović, Vesna Teršelič te krug ljudi oko Subversive Festivala, no manje-više smo na ovaj ili onaj način uključili čitavu misleću i aktivističku ljevicu. Na izbore ćemo ići u sredinama u kojima procijenimo da to ima smisla i u kojima postoji infrastruktura prepoznatljivih ljudi koji su nam idejno bliski.

Izvor: Al Jazeera


Reklama