‘Novosti’ bez novca: Ozbiljna prijetnja slobodi medija i teška cenzura

Gromoglasan pljesak prolomio se dvoranom Hrvatskoga novinarskog društva u Zagrebu kada je Andrea Radak, glavna urednica zagrebačkog tjednika Novosti, kojemu je odlukom države proteklog tjedna financiranje smanjeno za više od trećine, izjavila kako su „novinarke i novinari Novosti naučili raditi u partizanskim uvjetima“ te da će „Novosti i dalje ostati slobodan teritorij te nastaviti njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara“.

„Ne mogu reći da odluka o uskraćivanju novca Novostima neće imati posljedice“, kazala je glavna urednica Radak.

„Ipak, novinarke i novinari Novosti naučili su raditi u partizanskim uvjetima. I zato, držeći se prigodne retorike vezane uz 80. godišnjicu oslobođenja, obećajem da će Novosti i dalje ostati slobodan teritorij te nastaviti njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara“, dodala je Radak, što je izazvalo dug i snažan pljesak novinara na konferenciji za medije.

Povod, međutim, bio je sve osim slavljenički.

Težak udar na slobodu medija

„Što obećamo, to i ostvarimo – smanjeno financiranje tjedniku Novosti“, to je prošlog petka, na svom Facebook profilu, objavio Domovinski pokret, radikalno desni koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u parlamentarnoj većini i Vladi premijera Andreja Plenkovića, trijumfirajući nad činjenicom da je uspio ostvariti svoju predizbornu najavu teškoga udara na slobodu govora i političku raznolikost, koja je sama po sebi već bila skandal.

Dakle, rečeno – učinjeno. Ne treba se dati zavarati formalizmom koji kaže da je odluku o dramatičnom smanjenju financiranja Novosti, uglednoga regionalnog tjednika i portala koji izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV), krovna institucija srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, donio Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, tijelo ustrojeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih zajednica i manjina. Nipošto. Odluku je naprosto oktroirala politička volja radikalno desnog, filoustaškog koalicijskog partnera u vladi, a formalističke trice i kučine služe tek stvaranju privida proceduralne korektnosti. Ili, kako je nakon donošenja odluke cinično komentirala hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, bliska HDZ-ova suradnica premijera Andreja Plenkovića: „Sigurna sam da je sve po pravilima.“

Treba jasno reći: smanjenje izdvajanja za Novosti od čak trećine godišnjeg iznosa – sa 610 na 400 tisuća eura – otvorena je prijetnja slobodi Srba u Hrvatskoj, ali i autonomiji manjina i političkoj slobodi općenito, kao i težak udar na slobodu medija. To je uostalom – premda birokratski anesteziranim rječnikom – priznao i sam Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, tijela koje je u petak, 24. travnja, odlučilo da će tjedniku Novosti za 35 posto smanjiti iznos državnih dotacija.

„Mi financiramo kulturnu autonomiju, a ne politički sadržaj“, nekoliko je puta, bez podrobnijeg objašnjenja, kazao Varga u razgovoru s novinarima nakon sjednice. Dan kasnije, u posebnoj objavi, Varga je ustvrdio kako je „za Srpsko narodno vijeće ustanovljeno da je putem programa informiranja Novosti koji je (su)financiran u prethodnim razdobljima striktno za kulturnu autonomiju vršen utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj, što nije sukladno namjeni, odnosno promoviranju i ostvarivanju kulturne autonomije srpske nacionalne manjine“.

Bolan cinizam

Uistinu bolan cinizam: predsjednik tijela koje je, prema Ustavnom zakonu, zaduženo da štiti i promovira manjine, uključujući i njihove medije, opravdava političko kljaštrenje financiranja najuglednijeg i najutjecajnijeg manjinskog medija i to u godini u kojoj su svi ostali manjinski programi, uključujući i ostale manjinske medije, od države dobili više novca nego lani. Pritom, i sam se Savjet podijelio: za takvu suicidalnu odluku glasali su svi manjinski predstavnici, osim suzdržanih zastupnika Talijana, Roma i Srba. Ukupan iznos novca namijenjen manjinama, dakle, povećan je za 11 posto; i svi su manjinski mediji dobili više novca, samo je jednome iznos dramatično smanjen, čak za trećinu – Novostima, i to zato, eto, jer „vrše utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj“.

Mediji, dakle, koje financira država ne smiju „vršiti utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj“. Prije će, ipak, biti da smiju, dapače da moraju – kao što to primjerice čini Hrvatska televizija, neusporedivo snažnije nego skromni tjednik Novosti – ali samo ako to konvenira parlamentarnoj većini radikalne i centrističke desnice. Ako, pak, ne i ako, primjerice, poput Novosti promovirate antifašizam, osuđujete ustaštvo i proustaške tendencije; ako inzistirate na istini o Jasenovcu i svim ratnim zločinima; ako raskrinkavate globalnu kršćansku desnicu i razotkrivate pedofilske skandale u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj – e, tada „vršite utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj“ i taj dio vašeg djelovanja ima biti ušutkan.

Jer, bizarno je zvučalo objašnjenje nadležnih koji su čak izračunali da 210.000 eura, za koje su uskraćene Novosti, točno pokriva to „vršenje utjecaja na politička kretanja“ – ostalih 400.000 eura, naime, otpada na dopuštene teme o kulturnoj autonomiji. To bi, znate, bile one teme o folklornim smotrama, narodnom vezu, narodnim običajima i pletenju zimskih čarapa. Poruka je jasna: hrvatskoj radikalnoj desnici manjine, a srpska naročito, podnošljive su samo dok se bave folklornim cupkanjem i ruralnim sentimentalizmom; onoga časa kad manjina krene „vršiti utjecaj na politička kretanja“, e tad je prešla crvenu crtu: o Hrvatskoj, u Hrvatskoj, pravo govora imaju samo Hrvati – a i to oni koji nisu „Jugoslaveni“, kao što su „Jugoslavenima“ proglasili sve Hrvate – neki od njih ponajbolji su novinari ovih jezika – koji rade u Novostima.

Zloslutna najava

Radikalno smanjenje financiranja Novosti zloslutna je najava. Ono nije ništa drugo nego početak provedbe predizbornog programa Domovinskog pokreta koji je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, na kojima je postao treća politička snaga u Hrvatskoj, najavio, među ostalim, „potpunu preobrazbu društva za kojom naša domovina vapi“ i „stvaranje novog hrvatskog kulturnog imaginarija“ i to na „načelu domoljublja“ kao „izvorišnom načelu svih djelovanja“.

„Za provedbu ovoga programa“, napisao je Domovinski pokret u predizbornom programu, „novoformirana vlada će odmah početi raditi najprije na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija te još i na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku“.

Ili, ako to nije bilo dovoljno jasno: „Potrebno je izvršiti temeljnu reviziju financiranja onih udruga za koje je poznato da su se do danas izravno bavile antihrvatskim djelatnostima, pokušavajući umanjiti institucije hrvatske kulture kao i svijest o hrvatskom identitetu. U suradnji s Ministarstvom znanosti izvršit će se revizija sredstava koja se dodjeljuju tjedniku Novosti, a i nekim drugim portalima i tiskovinama, zbog očite antihrvatske djelatnosti koju razvijaju godinama“.

Ne može, dakle, biti jasnije: kakvi će u Hrvatskoj biti kultura i mediji, neće određivati kulturnjaci i novinari, nego radikalno desna stranka ratnih veterana koji s kulturom i medijima nikad nisu imali ni najmanje veze i čiju je razinu pismenosti najbolje ilustrirala izjava predsjednika stranke Ivana Penave na konferenciji za novinare u travnju prošle godine. Tada je Penava, odgovarajući na prigovor da je neprimjereno podigao glas, odgovorio ovako: „Nemojte mi amputirati da sam agresivan.“

Samo po notama Domovinskog pokreta

Što se vladajućeg Domovinskog pokreta, dakle, tiče – a HDZ očito nema primjedbi – Srbi i mediji u Hrvatskoj ubuduće imaju prava glasa samo ako pjevaju domoljubnu pjesmu po notama Domovinskog pokreta; svaka druga intonacija shvatit će se kao „falšanje“ u nacionalnom zboru i biti ušutkana kao nepoželjna.

No, politički cinizam odluke Plenkovićeve vlade, koju su suicidalnom nepromišljenošću proveli predstavnici manjina, biva posve jasan tek kad se zna kontekst u kojemu se sve to događa: u vrijeme, naime, kada je broj Srba u Hrvatskoj, prema nedavno objavljenom istraživanju, u posljednjih petnaestak godina smanjen za više od trećine, što je u procentualnom smislu gotovo trostruko veći demografski gubitak u odnosu na ionako demografski poharan većinski narod. Taj podatak, međutim, radikalnoj desnici u Vladi ne znači baš ništa: tjednik srpske manjine njima je prijetnja, ma koliko se broj Srba u Hrvatskoj dramatično smanjivao. Da je Hrvatska politički zdrava zemlja, taj bi podatak – a ne pisanje Novosti – signalizirao politički alarm; u Hrvatskoj, međutim, parlamentarna većina vuče poteze koji taj manjinski egzodus ne zaustavljaju, nego pospješuju – i vuče ih namjerno.

Istodobno, potaknuta kolapsom nacionalnog sustava distribucije novina, Hrvatska je vlada proteklog tjedna raspisala 140 milijuna eura vrijedan natječaj kojim će sufinancirati dostavu novina nakon što se dosadašnji nacionalni novinski distributer, privatna tvrtka Tisak, zbog neisplativosti prestao baviti tim poslom, ne pokazavši ni najmanji interes za daljnju sudbinu tiskanih medija. Vlada je u natječajnoj dokumentaciji svoju intervenciju objasnila slobodarskom frazom: „Tiskani mediji odraz su i simbol kulture pismenosti, informiranosti te društvenog i demokratskog dijaloga građana Hrvatske“.

Jesu, da – dok plešu kako Domovinski pokret svira.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.