Trideset godina poslije rata, Hrvatska traga za više od 1.800 nestalih; u cijeloj regiji, prema podacima Međunarodne komisije za nestale, brojka je veća od 11.000.
Cijeli Sadržaj
Stari problemi nisu riješeni, a već je toliko mnogo novih, od kojih su mnogi i teži od dosadašnjih.
Hrvatska, jedina članica NATO-a i EU čiji su građani na vlastitoj koži osjetili što znači ostati nezaštićen u ratu, neće sudjelovati u europskoj misiji obuke ukrajinskih vojnika.
Umjesto da postane dobrosusjedskom predvodnicom evropeizacije istočnog susjedstva, Hrvatska dobrovoljno preuzima ulogu istočne utvrde i karaule tvrđave Evrope.
Hrvatska je članica EU-a u kojoj je vjerovatno najvećega maha uzeo fenomen zvan ‘Slapp’ – strateške tužbe protiv javnog angažmana.
Politički procesi u Hrvatskoj, kao i utjecaj ključnih hrvatskih političara na procese u regiji, očigledno su antievropski.
Dijametralno suprotne poruke poslao je Porfirije iz Bosne i iz Hrvatske: iz Bijeljine implicitnu pohvalu svesrpskom ujedinjenju, sa svim onim što ono podrazumijeva; iz Vukovara, pomirenja.
Popis stanovništva u Hrvatskoj otkrio je je pregršt bizarnih podataka, kao posljedica pogrešaka u pitanjima i proceduri popisa.
Trebat će mnogo dobre volje i političke mudrosti da se popravi šteta koju je hrvatsko-bošnjačkim odnosima u posljednje dvije i pol godine nanio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Hrvatsko novinarsko društvo traži da nova, nezavisna komisija provede istragu i utvrdi postoje li propusti u radu medicinskih radnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti Vladimira Matijanića.
