Pamtimo Srebrenicu: Suočavanje s prošlošću u službi izgradnje mira

Stav Evropske unije je jasan – nema mjesta negiranju genocida, historijskom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu.

Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite oslobađaju i promovišu mržnju, napisao je Borrell (Armin Durgut / AP)

U julu 1995. ispisano je jedno od najmračnijih poglavlja moderne evropske historije. Najmanje 8.300 dječaka i muškaraca sistematski je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice. Danas, 29 godina kasnije, 14 od tih žrtava, koje su tek nedavno identifikovane, naći će svoj smiraj u Memorijalnom centru i mezarju Srebrenica-Potočari. Za njihove porodice i najmilije, konačno je završen dug i bolan period neizvjesnosti.

Srebrenica ostaje dubok ožiljak u historiji Evrope. Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid je teret koji i dalje nosimo. I Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nesporno su utvrdili da je ovaj zločin genocid.

Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – niti žrtve, niti trajnu bol njihovih porodica i najmilijih. Njihovo sjećanje nas tjera da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se historija ne ponovi, u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim.

Rezolucijom je UN dodatno istakao značaj Srebrenice

Svojom odlukom o proglašavanju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995, Generalna skupština Ujedinjenih nacija dodatno je istakla značaj ove tragedije i van evropskog kontinenta.

Međutim, u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji i dalje je prisutna zabrinjavajuća tendencija negiranja. Bilo kakvo negiranje genocida je šamar pravdi i prepreka pomirenju. Stav Evropske unije je jasan – nema mjesta negiranju genocida, historijskom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu.

Pomirenje je odgovornost svih. Pomirenje nije apstraktan cilj, već mora postati svakodnevna praksa sveprisutna u politici, obrazovanju i svakoj drugoj sferi svakodnevnice. Uloga političkih lidera u regiji je, iznad svega, da odbace retoriku podjela i aktivno promovišu pomirenje, što, opet, iziskuje uvažavanje historijskih činjenica, pijetet prema žrtvama i njegovanje kulture mira i saradnje.

Evropski put vraća nadu u političku stabilnost

Lideri zemalja članica EU-a su u martu donijeli odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Početak ovog puta ka članstvu vraća nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane u BiH. Naglašava opredijeljenost EU da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavljanju funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.

Pokazali smo da je to moguće. Naime, i sama EU je zamišljena da donese mir i pomirenje na evropskom kontinentu, dugo podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima. To ne bi bilo moguće bez prihvatanja utvrđenih historijskih činjenica i posvećenosti izgradnji institucija koje će osigurati trajni mir.

Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite oslobađaju i promovišu mržnju. Naša je zajednička dužnost osigurati da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je zajednička dužnost da osiguramo da se ova zlodjela nikada više ne ponove. Evropska unija stoji uz Bosnu i Hercegovinu u ovom nastojanju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera