Kardinal Nemet uz srbijanske studente

Prvi kardinal Rimokatoličke crkve iz Srbije, beogradski nadbiskup i mitropolit Ladislav Laszlo Nemet, čestitao je Božić vjernicima u tradicionalnoj poslanici o kojoj će se sasvim sigurno pričati dugo i poslije praznika.

Nakon što je poslao poruku mira sa željom da se u predstojećoj godini okončaju svi sukobi koji uništavaju planetu, Nemet je rekao da se ne smije zaboraviti tragedija ispred novosadske Željezničke stanice, koja je “očigledno izazvana ljudskom greškom i nemarom”.

Potom je pozvao tužilaštvo u Srbiji da odgovorno sprovode istragu “jer ne postoji veći dar i nagrada za narod od odgovorne vlasti”.

Poštovanje, ljubav i zabrinutost

U Božićnoj poslanici čije su dijelove prenijeli gotovo svi relevantniji mediji u Srbiji i regiji, nadbiskup Nemet je ocijenio kako je tragedija u Novom Sadu dovela do društvenih nemira koji još traju i da je za cijelo društvo bitno da se slučaj u Novom Sadu, ali i slični njemu savjesno preispitaju. Podsjetio je da tužilaštvo i ostale institucije koje nisu ispunile zakonske obaveze snose ličnu odgovornost.

„Srbija je demokratska država u kojoj, nadamo se, ljudi mogu živjeti bezbjedno. Ova sigurnost ne bi trebalo da se odnosi samo na javne zgrade, već i na činjenicu da naši mladi ljudi, koji se bore za budućnost, neće biti zlostavljani od strane nepoznatih pojedinaca obučenih u crno, da oni koji protestuju u miru neće biti obarani automobilima”, citiraju se njegove riječi.

Na taj način kardinal Nemet praktično je podržao studente koji gotovo mjesec blokiraju rad fakulteta, tražeći od SNS-ove vlasti da ispuni njihove zahtjeve. Poslanica se širi i na društvenim mrežama, a komentari su uglavnom pozitivni i mogu se sažeti u rečenicu da je Nemet u nekoliko rečenica pokazao i poštovanje, i ljubav, i zabrinutost za građane Srbije.

Ovakvi stavovi, svakako nesvakidašnji za jednog crkvenog i vjerskog visokodostojnika, pogotovo u konzervativnoj Srbiji, međutim, mogli su iznenaditi samo one koji ne poznaju Nemeta.

On se i ranije obraćao povodom aktuelnih dešavanja u Srbiji, a u intervjuu za Deutsche Welle nije se ustručavao izreći mišljenje i o Radi-oteleviziji Srbije.

“Nije zdravo da samo jedna politička linija bude prisutna na javnom servisu, jer se on plaća od novca svih. Treba da bude otvoren za sve društvene događaje, jer to je naše društvo. A ne da se unaprijed selektira šta može, šta ne može“, riječi su kardinala iz Srbije.

Prvo vakcina, pa bogosluženje

U tekstovima tipa ‘ko je biskup Ladislav Nemet’ mediji su se pozabavili tek u bližoj prošlosti, naprimjer u vrijeme pandemije korona virusa. Ovaj slobodnomisleći čovjek skrenuo je pažnju šire javnosti na sebe kada je dvojici sveštenika u zrenjaninskoj biskupiji zabranio bogosluženja sve dok se ne vakcinišu.

U crkvenoj uredbi objasnio je kako mu je cilj pokazati da je primanje vakcine znak ljubavi prema bližnjima.

“Nije moj cilj da discipliniram moje svećenike, ili ljude koji rade za katoličku crkvu na terenu zrenjaninske biskupije, nego da pokažem da je primanje vakcine znak ljubavi prema bližnjima”, rekao je tadašnji zrenjaninski biskup.

Tako je njegovom odlukom koja je bila iznenađujuća i za gotovo 300.000 katolika u Srbiji (oko 270.000 Mađara, 25.000 Hrvata i 5.000 ostalih) rad sa ljudima i „služenje svetih tajni“ omogućen samo vakcinisanim sveštenicima u toj biskupiji.

Biskup Nemet je takvu odluku donio zbog rastućeg broja oboljelih od COVID-19 nakon odluke pape Franje, na osnovu koje se u Vatikan može ući samo sa „zelenim kartama“, odnosno potvrdama o vakcinaciji, sa negativnim PCR testom ili dokazom o preležanoj bolesti.

Papina poruka i katolicima i pravoslavcima

Šesnaest godina bio je biskup u Zrenjaninu, ali se o njegovom radu i životu osim u biskupiji i tamo gdje je najvažnije – Vatikanu nije mnogo znalo. Sve dok nije ustoličen za beogradskog nadbiskupa gdje je naslijedio Stanislava Hočevara, Slovenca koji je tu stolovao duže od dvije decenije.

Uslijedio je te 2022. godine veliki intervju za Vatikan News, a kada ga je nedavno papa Franjo imenovao za kardinala najednom je nekako postalo sve važnije, i njegova strast prema filateliji i šahu, i njegova ljubav prema fudbalu.

Već pomenuti Deutsche welle u opširnom intervjuu podsjetiće kako je veliki trag u kardinalovom životu ostavilo Marqezovih Sto godina samoće, kako ne voli kladionice i kako preko puta Nadbiskupije svrati u restoran „Alo, alo“ da nešto pojede ili popije kafu. Bio je na utakmici Crvena zvezda – Barcelona i, kako je rekao, uživao je.

Imenovanje Nemeta za kardinala može značiti mnogo stvari, ali se treba čitati prije svega kao Papina poruka i katolicima u Srbiji i pravoslavnoj većini, a kao veoma važne i činjenice kako je Nemet dugogodišnji Papin blizak saradnik, koji ima i izuzetno dobre odnose sa srpskim patrijarhom Porfirijem.

Zapravo, svojim širokoumnim i često nekonvencionalnim shvatanjima beogradski nadbiskup i prvi kardinal iz Srbije kao da je nešto mlađa izvedba pape Franje, valjda najliberalnijeg svetog oca kojeg je Rimokatolička crkva imala u svojoj dugoj historiji.

Ko sve ‘mrzi’ Srbe

Beogradski nadbiskup ni ranije nije bježao od političkih i društvenih tema, a pogotovo sada kad je postao kardinal iznad kojeg je samo Papa na zemlji i Bog na nebesima.

Kao “nepotrebno nekritičko razmišljanje” navodi ono kako je “jedan narod uvijek žrtva, a svi su protiv njega”.

“To sam sretao i na Filipinima i u Poljskoj. Poljska je uvijek plakala da su je u 18. vijeku podijelili Rusi, Nijemci i Austrijanci. Filipinci stalno navode da su ih Španci dirali. Svako nađe svoje“, rekao je Nemet i dodao:

“U Srbiji može da se čuje: svi nas mrze, niko nas ne voli. Jedino nas sada Mađari vole. Ne vole nas muslimani, Bugari, ovi, oni. I na kraju, uvijek se nađe – ne voli nas Vatikan. Uvijek se nađe neki razlog.“

Objašnjava i kako se „ne može reći da je jedna strana uvijek žrtva, a da druga strana radi samo loše stvari“.

Kada je riječ o Kosovu koje Vatikan nije priznao, Nemet ga vidi kao zajednicu koja raste i pokušava naći svoj put, koje funkcionira kao kvazidržava i da ga mnogo država nije priznalo.

Vatikan gleda i druge stvari kao što su vjerske slobode koje moraju biti za sve jednake, ocjenjuje Nemet.

Čovjek sa dva imena

Kada se govori o beogradskom nadbiskupu zanimljiv dio priče je i onaj o njegova dva imena. Naime, kada je u kući Nemetovih u Odžacima u Vojvodini 1956. rođeno muško dijete, otac Ferenc kojeg su zvali Franjo krstio je sina u lokalnoj crkvi i dječak je dobio ime Laszlo. Pri upisu u matičnu knjigu rođenih ocu su predložili da sina upiše kao Ladislava, na šta je on pristao.

„Neko će me zvati Ladislav, neko Laslo, ja s tim nemam problema, to se ustalilo. Četiri godine sam radio u Mađarskoj, onda sam bio samo Laslo. Ali kada sam bio u Poljskoj, onda sam bio Vlado. Šta da im radim. Na Filipinima je Ladislav jako dugo pa su me zvali Ladis. Svi ljudi koji su čestiti i pošteni mogu me zvati kako žele. Preživjeću.“

Mons. dr Ladislav Nemet zaređen je u red verbita daleke 1977. godine. Govori mađarski, srpski, engleski, njemački, poljski, italijanski i hrvatski jezik.

Na Božić je služio misu u beogradskoj crkvi Svetog Antuna.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.