Članice odbrambenog saveza iz Meke u Teheranu kako bi smirile tenzije između Irana i SAD-a

Teheran, Iran – Ministri i visoki sigurnosni zvaničnici Pakistana, Saudijske Arabije i Turske – triju zemalja koje su potpisale sporazum u Meki o zajedničkoj odbrani – nalaze se u Teheranu kako bi razgovarali o pitanjima regionalne sigurnosti u jeku prijetnji novim američkim napadima na Iran.

Saudijski ministar odbrane Khalid bin Salman al-Saud, pakistanski vojni zapovjednik Asim Munir i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin sastali su se s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, a razgovarat će i o tenzijama sa šefom sigurnosnih službi Mohsenom Rezaeijem.

Ovi sastanci spadaju među najznačajnije razgovore održane u Teheranu posljednjih mjeseci. Iako je zasad dostupno malo informacija o tome šta bi moglo biti tema razgovora, sastanci se održavaju u vrijeme intenzivnih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na rješavanje novog zaoštravanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

„Posjeta Teheranu u posljednji čas, u okviru sporazuma iz Meke, pokušaj je da se ravnoteža pomjeri u korist onih koji su spremni na kompromis prije nego što oružje ponovno progovori“, rekao je Ali Vaez, zamjenik direktora Programa za Bliski Istok i Sjevernu Afriku pri Međunarodnoj kriznoj grupi (International Crisis Group).

„Međutim, ako ne dođu s vjerodostojnim prijedlogom za prevazilaženje jaza između SAD-a i Irana, mogli bi ustanoviti da im, u utrci s vremenom, ne preostaje mnogo više od dobre volje.“

Očekuje se da će se razgovori baviti talasima raketnih i napada bespilotnim letjelicama koje jemenski pobunjenici Husi, saveznici Teherana, izvode na Saudijsku Arabiju, koja podržava međunarodno priznatu Vladu Jemena.

„Smatram da strane potpisnice sporazuma iz Meke nemaju mnogo mogućnosti za vojno djelovanje protiv Husa, ali Rijad svakako vrši sve veći pritisak kako bi se učinilo više, a njegova očekivanja od partnera rastu uporedo s intenziviranjem ofanzive iz Jemena“, izjavila je za Al Jazeeru Ayesha Siddiqa, viša istraživačica na Odsjeku za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu (King’s College London).

Međutim, uprkos aranžmanu o kolektivnoj sigurnosti, predviđenom Sporazumom o odbrani iz Meke, Saudijska Arabija ne može računati na to da će njeni saveznici, Turska i Pakistan, „moći sebi priuštiti slanje kopnenih trupa“ u Jemen, rekla je Siddiqa.

Najnovija diplomatska inicijativa vjerovatno je povezana s prošlosedmičnim posjetama pakistanskog vojnog zapovjednika Asima Munira Saudijskoj Arabiji i Iranu, kazala je Siddiqa. Ona se, također, poklapa s ograničenjima kopnene prekogranične trgovine između Islamabada i Teherana, koja je Pakistan uveo u vrijeme američke blokade Irana.

Iranske vlasti poručile su da se zalažu za „sigurnost koja proizlazi iz same regije“ dok su se pripremale za ove sastanke.

Umer Karim, istraživač saudijske vanjske politike i njenih posljedica po regionalnu sigurnost, rekao je da je malo vjerovatno da će sastanci u Teheranu smanjiti rizik od ponovnog izbijanja rata između Irana i SAD-a, koji bi vjerovatno doveo do novih previranja u regiji.

„Stoga se čini da su ovi razgovori prvenstveno usmjereni na sigurnost Saudijske Arabije te da Turska i Pakistan pokušavaju izvršiti pritisak na Iran kako bi ga naveli na kompromis“, rekao je za Al Jazeeru.

Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u institutu Chatham House, izjavila je da je „oprezno optimistična“ u pogledu učinka neposrednog sastanka, ali da je „manje optimistična“ kada je riječ o postizanju trajnog proboja.

„Iran ima snažne razloge da izbjegne još jedan veliki sukob i postoji mogućnost postizanja ograničenih dogovora, posebno kada je riječ o Jemenu“, rekla je. „Međutim, Husi imaju vlastite interese i proračune, a iranski utjecaj na njih nije apsolutan. Sprečavanje novih američko-izraelskih napada bit će još teže jer temeljna neslaganja između Teherana i Washingtona i dalje nisu riješena.“

Navodi se da američki predsjednik Donald Trump razmatra nove napade kako bi prekinuo diplomatski zastoj u odnosima s Iranom, koji je odbio pristati na bilo kakav mirovni sporazum s Washingtonom dok se ne ispuni nekoliko njegovih zahtjeva.

SAD i regionalne sile žele da se međunarodni pomorski saobraćaj i tranzit kroz Hormuški moreuz ponovno odvijaju bez prepreka i napada. Washington također želi ograničiti iranski nuklearni program i omogućiti međunarodnim inspektorima da procijene stanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija. Izrael navodi da želi svrgnuti rukovodstvo Islamske Republike.

Teheran želi ukidanje američke pomorske blokade južnih iranskih luka, zbog koje je izvoz sirove nafte zaustavljen, a većina trgovine poremećena. Također želi povratak na memorandum o razumijevanju koji su dvije zemlje dogovorile u junu.

SAD je to odbio, a predsjednik Trump izjavio je kako mu preostaje izbor da „dovrši posao“ pokretanjem velikih napada na iransku civilnu infrastrukturu. To bi moglo navesti Iran da uzvrati napadima na susjedne zemlje, kao što je učinio ranije tokom rata, kada je napadao američke baze u arapskim državama i njihovu infrastrukturu.

U međuvremenu, američki State Department je 21. oktobra izdao naredbu da zaposlenici Američke vlade, koji nisu angažirani na hitnim poslovima, kao i članovi njihovih porodica, napuste Saudijsku Arabiju radi vlastite sigurnosti, zbog prijetnje koju predstavljaju Husi.

Dok se u Iranu nastavljaju razgovori u kojima učestvuju Saudijska Arabija, Pakistan i Turska, analitičari smatraju da će potpisnice sporazuma iz Meke o zajedničkoj odbrani vjerovatno pokušati svesti na najmanju moguću mjeru posljedice po Saudijsku Arabiju u slučaju ponovnog izbijanja rata.

„Međutim, budući da se u iranskom strateškom promišljanju malo toga promijenilo i da uključeni akteri nemaju utjecaj potreban da utječu na iransko strateško razmišljanje, ovi pregovori neće donijeti mnogo rezultata“, rekao je Karim.