Izbori u Izraelu: Pet ključnih stvari koje treba znati

Izraelci u utorak izlaze na parlamentarne izbore.

Ovi izbori – prvi nakon napada na Izrael pod vodstvom Hamasa 7. oktobra 2023. i naknadnog genocidnog rata protiv Palestinaca u Pojasu Gaze – smatraju se jednim od najvažnijih u historiji zemlje.

Oni će odrediti smjer izraelske vlade u vrijeme dok je zemlja i dalje uključena u više dugogodišnjih sukoba, suočava se sa sve većim međunarodnim kritikama i bori se sa sve dubljom unutrašnjom polarizacijom.

Evo pet stvari koje treba znati o predstojećim izborima:

Koje su glavne stranke i šta pokazuju ankete?

Svaka stranka koja pređe izborni prag od 3,25 posto ulazi u parlament, s mandatom na četiri godine.

Postoje dva glavna bloka koja se bore za sastavljanje sljedeće vlade.

Prvi je koalicija naklonjena premijeru Benjaminu Netanyahuu, koju predvodi njegova stranka Likud, a kojoj su se pridružile brojne krajnje desne i ultraortodoksne stranke. Među njima su Ujedinjeni judaizam Tore (UTJ) i Shas – obje konzervativne vjerske stranke – te Otzma Yehudit i Vjerski cionizam–Zehut, koje predvode krajnje desni ministri Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich.

Glavnu opozicijsku koaliciju čine četiri pokreta pod vodstvom Jevreja: stranka Yashar, koju vodi bivši načelnik Glavnog štaba izraelske vojske Gadi Eisenkot; Demokrati, koje vodi bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Yair Golan; stranka Yisrael Beiteinu, koju vodi bivši ministar finansija Avigdor Lieberman; te savez „Zajedno”, koji vodi bivši premijer Naftali Bennett, a kojem se pridružio i vođa opozicije u Knessetu Yair Lapid.

Najnovije ankete, objavljene prije nego što je u petak na snagu stupila zabrana objavljivanja novih istraživanja, pokazale su da nijedan blok nije na putu da osigura parlamentarnu većinu od 61 zastupničkog mjesta. Anketa javnog servisa KAN predviđa da bi opozicijski savez mogao osvojiti 52 od 120 zastupničkih mjesta u Knessetu, dok bi Netanyahuov blok osvojio 50. Preostala mjesta pripala bi strankama koje nisu dio tih blokova – uključujući dvije glavne političke liste s arapskom većinom: Ra’am (poznatu i kao Ujedinjena arapska lista) te Zajedničku listu, savez stranaka Hadash, Balad i Ta’al.

Međutim, i blok koji podržava Netanyahua i onaj koji mu se protivi zasad su praktički isključili mogućnost udruživanja sa strankama koje predvode Arapi.

Zbog takve razjedinjenosti, izraelske stranke očekuju teški pregovori nakon izbora kako bi se uspjela sastaviti vladajuća većina. Ako ti pokušaji propadnu, Izrael bi mogao dobiti manjinsku vladu koja ovisi o podršci stranaka izvan vladajuće koalicije – ili bi, u najgorem slučaju, mogao krenuti prema novom krugu izbora.

Koji su ključni problemi?

Izraelci se u ovom izbornom ciklusu suočavaju s nizom unutrašnjih i međunarodnih kriza.

Na unutrašnjem planu raste zahtjev za utvrđivanjem odgovornosti zbog sigurnosnih propusta – uključujući one koji su prethodili napadima u oktobru 2023. godine – a prisutni su i gnjev zbog izuzeća ultraortodoksne zajednice od služenja vojnog roka te zabrinutost zbog stalnih pokušaja Benjamina Netanyahua da provede pravosudne reforme za koje kritičari tvrde da potkopavaju izraelski liberalno-demokratski poredak.

„Sekularne i liberalne opozicijske frakcije u Izraelu smatraju da su ovi izbori posljednja prilika za spašavanje izraelske demokratije i obnovu institucija koje su oslabile tokom uzastopnih mandata Benjamina Netanyahua”, izjavila je za Al Jazeeru Mairav Zonszein, izraelsko-američka komentatorica i viša analitičarka u organizaciji International Crisis Group.

Javnost, iscrpljena ratom, također razmatra kako bi Izrael trebao postupiti u brojnim vojnim sukobima; mnogi birači traže sigurnost i ekonomsku stabilnost, no istovremeno se protive ustupcima u Pojasu Gaze, na okupiranoj Zapadnoj obali i u Libanu.

Zašto su ovi izbori toliko važni?

Riječ je o prvim izborima u Izraelu nakon napada u oktobru 2023, a održavaju se u atmosferi jačanja krajnje desnih stavova i sve dubljih podjela oko smjera u kojem bi se zemlja trebala kretati.

„Dijelovi izraelskog društva oduvijek su bili skloni nasilju i desničarskoj retorici, no trendovi koji su otprije postojali dodatno su intenzivirani pod aktuelnom vladom”, rekao je za Al Jazeeru istaknuti izraelski sociolog Yehouda Shenhav-Shahrabani.

Izbori se također održavaju u trenutku kada je međunarodni položaj Izraela oslabio. Brojni izraelski saveznici uveli su sankcije protiv nezakonitih izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, dok mnoge druge države oštro osuđuju nastavak izraelskih napada u Pojasu Gaze i Libanu.

Kada se Netanyahu 24. septembra obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, deseci predstavnika iz raznih zemalja napustili su dvoranu, a neki su ga pritom izviždali i dobacivali mu uvrede.

Ishod predstojećih izbora mogao bi odrediti hoće li sljedeća izraelska vlada zadržati dosadašnji pristup prema međunarodnoj zajednici ili će pokušati popraviti narušene odnose.

Šta to znači za političku budućnost Benjamina Netanyahua?

Netanyahu, izraelski premijer s najdužim stažom – koji je zemlju vodio više od 15 od posljednjih 17 godina, a ukupno 19 godina – suočava se sa sve većim kritikama u zemlji i inozemstvu zbog navodnih sigurnosnih propusta koji su prethodili napadu 7. oktobra, kao i optužbi za korupciju s kojima se suočava još od 2019. godine.

Izborni poraz također bi Netanyahua učinio ranjivijim u kontekstu sudskog postupka za korupciju koji je u toku, a koji bi u slučaju osuđujuće presude mogao rezultirati zatvorskom kaznom.

Nova vlada mogla bi utjecati i na izglede za osnivanje istražne komisije o napadima iz oktobra 2023, kao i na Netanyahuov politički položaj, s obzirom na to da se suočava s nalogom za hapšenje zbog ratnih zločina koji je izdao Međunarodni krivičnu sud.

Šta je s palestinskim građanima Izraela?

Gotovo 7,3 miliona izraelskih građana ima pravo glasati na izborima u utorak, uključujući palestinske građane, kojih je blizu 1,2 miliona.

Istovremeno, otprilike tri miliona odraslih Palestinaca u Gazi, na okupiranoj Zapadnoj obali i u okupiranom Istočnom Jerusalemu nema nikakvog utjecaja na vladu koja kontrolira njihove granice, kretanje i pravni status.

Nedavna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi izlaznost među palestinskim građanima Izraela mogla dostići 60 posto, pri čemu se očekuje da će većina glasova pripasti arapskim listama, koje su glavni predstavnici palestinskih građana Izraela. Ako izlaznost dostigne 65 posto, te bi stranke mogle osvojiti čak 15 zastupničkih mjesta u Knessetu. Aktivisti ciljaju na izlaznost od 70 posto, što bi bio najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija; to bi ujedno podiglo izborni prag i onemogućilo ulazak manjih stranaka u parlament.

Prošlog mjeseca Centralna izborna komisija Izraela donijela je odluku o isključivanju „Zajedničke liste” (Joint List) i stranke Ra’am iz izbornog procesa.

Izraelski vrhovni sud ubrzo je poništio tu odluku, omogućivši arapskim strankama da ostanu u utrci. Ipak, sud je prisilio čelnika stranke Balad Samija Abu Shehadeha da se povuče iz izborne utrke zbog članka u kojem je napade od 7. oktobra opisao kao „važan historijski događaj”.

Uloga arapskih stranaka bit će značajna. Obje glavne koalicije za sada su isključile mogućnost udruživanja s njima, no bez njih nijedna koalicija možda neće uspjeti osigurati većinu.

Netanyahu je u više navrata pokušao prikazati svoje protivnike kao potencijalne partnere arapskih stranaka, tvrdeći da će vlada predvođena opozicijom tražiti njihovu podršku te da to može spriječiti jedino njegova stranka Likud.

Joseph Mansour, bivši saradnik izraelskog zastupnika u Knessetu Aymana Odeha, izjavio je da je političko izoliranje arapskih stranaka dio Netanyahuove političke strategije. To bi mu moglo omogućiti da ostane na dužnosti kao premijer tehničke vlade u slučaju da nijedna koalicija ne uspije formirati većinu.

„Ako podrška stranaka koje predvode Palestinci postane politički ‘toksična’, a opozicija ne uspije dostići 61 zastupničko mjesto, sam zastoj postaje još jedna pobjeda za Netanyahua”, napisao je Mansour za organizaciju Arab Center Washington DC.