Krim – ključna tačka u najvećem sukobu Istoka i Zapada od hladnog rata

Krimski poluotok, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine, nalazi se u središtu najgoreg sukoba Istoka i Zapada od hladnog rata, piše agencija Reuters.

To je pitanje dovelo do još jednog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog ovih dana. Trump je kritizirao ukrajinskog čelnika zbog odbijanja priznanja ruske okupacije Krima kao dijela američkog mirovnog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini.

Zelenski je rekao da Ukrajina nikada neće ustupiti Krim Rusiji.

Historijat

Krim, koji zalazi u Crno more na jugu Ukrajine, pripojila je u Rusko Carstvo, zajedno s većinom etnički ukrajinske teritorije, Katarina Velika u 18. stoljeću. Ruska crnomorska pomorska baza u Sevastopolju osnovana je ubrzo nakon toga.

Više od pola miliona ljudi ubijeno je u Krimskom ratu (1853 – 1856) kada su se sukobile suprotstavljene geopolitičke sile Rusija i Osmansko Carstvo, uz podršku Velike Britanije i Francuske. Rat je preoblikovao Evropu i utro put Prvom svjetskom ratu.

Poluotok je 1921. godine, tada uglavnom naseljen muslimanskim Tatarima, postao dio Sovjetskog Saveza. Tatare je masovno deportirao sovjetski vođa Josif Staljin na kraju Drugog svjetskog rata zbog navodne saradnje s nacistima.

Krim je ostao dio Rusije unutar Sovjetskog Saveza do 1954. godine da bi ga tada Staljinov nasljednik Nikita Hruščov, inače Ukrajinac, predao tadašnjoj Sovjetskoj Republici Ukrajini.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine povremeno su se događali politički sukobi oko njegovog statusa između Moskve i Kijeva prije nego što je Rusija silom zauzela Krim 2014. godine.

Rusko osvajanje Krima

Rusija je poslala snage na Krim i preuzela kontrolu nad poluotokom nakon što je proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut tokom masovnih demonstracija u februaru 2014. godine.

Nakon što je Krim na spornom referendumu glasao za pridruživanje Rusiji, Moskva je formalno pripojila Krim 18. marta 2014. godine, a Putin je tada rekao da je Krim oduvijek bio i ostaje neodvojivi dio Rusije.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Američke Države i mnoge druge države osudile su aneksiju. SAD i Evropska unija nametnuli su Rusiji sankcije zbog njenih poteza.

Malo je država priznalo Krim kao dio Ruske Federacije, ali Kremlj je rekao da je pitanje zatvoreno “zauvijek”.

Stav Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski isključio je mogućnost ustupanja teritorije koju su okupirale ruske snage i rekao je da se ukrajinski suverenitet Krima mora vratiti diplomatskim putem.

Vojni značaj

Ruska crnomorska baza u Sevastopolju, koju je svojevremeno unajmila od Ukrajine, daje Moskvi pristup Mediteranu.

Moskva često koristi Krim kao mjesto lansiranja raketnih i napada dronovima na Ukrajinu otkako je 24. februara 2022. poslala desetke hiljada vojnika u susjednu državu u onome što Putin naziva “specijalnom vojnom operacijom”. Ukrajinske snage su, također, ispaljivale rakete na Krim od početka ruske invazije 2022. godine.

Nakon otvorene invazije 2022. godine Rusija je de facto provela blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, što je ozbiljno ograničilo izvoz žitarica, koji je bio ključan za prijeratnu ekonomiju Kijeva. To je rezultiralo porastom svjetskih cijena hrane i prijetnjom gladi u državama s nižim prihodima.

Sporazum poznat kao Crnomorska inicijativa za žitarice postignut je u julu 2022. kako bi se omogućio siguran prolaz iz određenih luka, ali je kasnije propao.

Geografske odlike

Planinski poluotok povezan je s ostatkom Ukrajine uskim pojasom zemlje na sjeveru. Na istoku ga od Rusije dijeli uski Kerčki moreuz. Most koji je Rusija izgradila preko moreuza oštećen je tokom rata.

S površinom od 27.000 kvadratnih kilometara, Krim je nešto manji od Belgije ili Sjeverne Makedonije, a glavni grad mu je Simferopolj.

Prije rata je imao dva miliona stanovnika. Ukrajinski popis stanovništva iz 2001. pokazao je kako gotovo 58 posto stanovništva čine etnički Rusi, 24 posto su etnički Ukrajinci, a 12 posto su Tatari.

Ekonomija

Umjerena klima Krima učinila ga je popularnim turističkim odredištem za Ukrajince i Ruse prije rusko-ukrajinskog rata. Posebno je zanimljiva Jalta gdje su se sovjetski, američki i britanski pobjednici Drugog svjetskog rata sastali 1945. kako bi razgovarali o budućem obliku Evrope.

Prije invazije 2022. godine činio je tri posto bruto domaćeg proizvoda Ukrajine. Pšenica, kukuruz i suncokret glavne su poljoprivredne kulture.

Krim ima tvornice za hemijsku preradu, a željezna ruda se iskopava u Kerču, na istoku poluotoka. Ukrajina ima dva terminala za žito na Krimu – u Kerču i Sevastopolju.