Finska također napušta sporazum o nagaznim minama
Premijer Petteri Orpo rekao je da će izlazak iz sporazuma iz 1997. omogućiti Finskoj da se ‘pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na svestraniji način’.

Finska planira napustiti Ottawsku konvenciju koja zabranjuje protupješadijske mine, nakon sličnih poteza drugih susjednih država koje graniče s Rusijom.
Premijer Petteri Orpo rekao je u utorak da će izlazak iz sporazuma iz 1997. omogućiti Finskoj da se “pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na svestraniji način”. Estonija, Latvija, Litva i Poljska, sve među najvjernijim saveznicima Ukrajine, napustile su sporazum prošlog mjeseca navodeći kao razlog potencijalnu prijetnju iz Moskve.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Identifikacija tijela ubijenih u Ukrajini: Forenzičari rade sa ograničenim resursima
- list 2 of 4Gradonačelnik: Rusija srušila dronove upućene na Moskvu
- list 3 of 4Le Parisien: Detalji o tajnoj ukrajinskoj operaciji Dronocid za uništavanje ruskih dronova
- list 4 of 4Trump najavio dodatno naoružanje za Ukrajinu
Orpo je rekao da Finska, koja sada čuva najdužu granicu NATO-a – 1.300 km – s Rusijom od pridruživanja vojnom savezu 2023, nije u neposrednoj opasnosti. Međutim, Moskva predstavlja dugoročnu prijetnju cijeloj Evropi, ustvrdio je.
Nakon što izađe iz sporazuma, Finska će moći ponovno skladištiti nagazne mine kako bi ih imala pri ruci ako se ukaže potreba.
Orpo je također najavio planove za povećanje potrošnje Finske za odbranu na najmanje tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2029, što ukazuje da će potrošnja do tog vremena porasti za oko tri milijarde eura.
Objava je uslijedila nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump udvostručio svoje napore da zaustavi rat u Ukrajini, što je dovelo do straha da bi pauza u sukobu mogla dati Moskvi priliku da se ponovno naoruža i gađa svoje susjede.
‘Tužno stanje’
Finska je zatvorila svoju kopnenu granicu dok Rusija njeno članstvo u NATO-u smatra opasnom historijskom greškom. Helsinki je od tada optužio Moskvu da militarizira migracije i produžio zatvaranje granice na neodređeno vrijeme.
Međutim, u ponedjeljak je finski predsjednik Alexander Stubb – koji je u više navrata upozoravao da treba biti čvrst prema Rusiji – rekao svom britanskom kolegi Keiru Starmeru da se Helsinki treba “mentalno pripremiti” za obnovu veza s Rusijom.
Rekao je da će trenutak svakog približavanja ovisiti o tome kada završi rat u Ukrajini, ali je rekao da se “ne može poreći” da će Rusija uvijek biti susjed Finske.
Upitan o Stubbovim komentarima, glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov opisao je rusko-finske odnose kao “tužne”, ali je dodao da je predsjednik Vladimir Putin otvoren za normalizaciju odnosa ako Helsinki želi obnoviti veze.
Istog dana, Stubb je rekao da bi nordijske zemlje trebale uspostaviti dobre bilateralne odnose sa SAD-om, osiguravajući da zemlja ostane angažirana u NATO-u.
Stubb se sastao s Trumpom u nedjelju, a njegov je ured nakon toga izjavio da je rekao američkom predsjedniku da je potrebno odrediti rok za prekid vatre između Rusije i Ukrajine.
Pričalo se da je Stubb možda napravio određeni napredak u pridobijanju povjerenja američkog predsjednika tokom putovanja, pothvat koji su evropski čelnici željeli postići.