Pojedini Jevreji odbijaju vojnu službu i protive se izraelskoj okupaciji

Prema izraelskim propisima, period obaveznog služenja vojnog roka je 32 mjeseca za muškarce starije od 18 godina i 24 mjeseca za žene.

Pojedini mladi Jevreji odbijaju služenje vojnog roka, tvrdeći da izraelska vojska vrši represiju nad Palestincima (AP)

Jedan dio mladih Jevreja u Izraelu odbija služiti vojni rok u kontekstu nedavnog rata s Islamskim pokretom otpora (Hamas). Također se protive i okupaciji palestinskih teritorija, bombardiranju Gaze i ubijanju civila.

Prema izraelskim propisima, period obaveznog služenja vojnog roka je 32 mjeseca za muškarce starije od 18 godina i 24 mjeseca za žene. Svako ko to odbije može se suočiti sa zatvorskom kaznom do 200 dana, kao i društvenim pritiskom.

I pored toga, jedan dio mladih Jevreja odbija služenje vojnog roka, čak i po cijenu zatvorske kazne, kako kažu. Kao argument za to navode da izraelska vojska progoni Palestince i čini nepravdu prema njima.

U izjavi za agenciju Anadolija, mladić Tal Mitnick (18 godina), koji živi u oblasti Bat Yam južno od Tel Aviva, rekao je da izraelska vojska vrši represiju nad Palestincima. Kaže kako je upravo završio srednju školu i da se odbija pridružiti vojsci.

Prema njegovim riječima, izraelska vojska je operativna ruka jevrejske elite u ovom regionu, a zasnovana je na ugnjetavanju palestinskog naroda. Mitnick odbija da bude dio tog ugnjetavanja. Ističe da su ljudi koji misle poput njega u Izraelu u manjini, rekavši da se ta situacija počela polako mijenjati.

Odbijanje regrutacije

Slične stavove dijeli i Ariel Davidov (19 godina), koji živi u naselju blizu okupiranog Jerusalema. Kaže kako je od malih nogu bio u kontaktu sa grupama za zaštitu ljudskih prava. Davidov, koji je svjedočio tome da izraelske snage koriste prekomjerno nasilje nad Palestincima u naseljima Istočnog Jerusalema, kao što su Sheikh Jarrah, Silwan i Isawiya, napominje da je učestvovao u protestima protiv pokušaja judaizacije Svetog grada.

Kaže kako je razlog zbog kojeg odbija služiti vojni rok u izraelskoj vojsci taj da ne želi biti “dio nepravde i nemorala“, kako je rekao. Dodaje da genocid traje od početka cionizma. To nije počelo 1948. (godina kada je Izrael osnovan) ili 1967. (godina okupacije Istočnog Jerusalema, Zapadne obale i Gaze). Prije toga je postojao kolonijalizam doseljenika. Željeli su iskoristiti Palestinu i njen narod za svoje interese. Međutim, ova situacija ne može trajati vječno, rekao je.

„Mnogi moji bliski prijatelji odbili su služenje vojnog roka. Otkako sam se počeo baviti ljudskim pravima, grupa kojoj pripadam poziva sve da odbiju vojni rok. To je glavni dio moje borbe. Mnogi moji prijatelji su otišli u zatvor jer su odbili služiti vojni rok“, dodao je.

Što se tiče Hamasovog napada 7. oktobra, Davidov je rekao: „Napad Hamasa me duboko pogodio, ali mislim da nije došao niotkuda (bez ikakvog razloga). Smatram da su okupacija i opsada Gaze glavni razlog za to“.

‘Svako ima pravo da živi slobodno’

Mlada Jevrejka Ella Kedar također je odbila služiti vojni rok. Izrazila je uvjerenje da svako ima pravo da živi slobodno.

„Ne želim služiti u vojsci koja provodi okupaciju i rasistički režim. Ne želim učestvovati u ugnjetavanju palestinskog naroda u ovom eksploatatorskom projektu koji provodi okupacija“.

U kontekstu izraelske agresije na Gazu, vođe religioznih Jevreja (Haredi) ponovo su naglasili da se protive regrutaciji u izraelsku vojsku. Učešće Hareda u vojsci jedno je od najosetljivijih i najzategnutijih pitanja u izraelskom društvu.

Sekularisti u izraelskom društvu ne slažu se s tim da religiozni Jevreji izbjegavaju regrutaciju, jer, kako kažu, dobijaju više koristi od onoga što nude Izraelu.

Izvor: Agencije