‘Film pod opsadom’: Kako je umjetnost pomogla Sarajlijama da prežive rat

Prvi sarajevski filmski festival, kojeg je pod motom ‘Poslije kraja svijeta’ 1993. organizirao Haris Pašović, u središtu je dokumentarnog filma Srđana Šarenca.

Haris Pašović i njegove kolege filmadžije su donijeli 143 filma u opkoljeno Sarajevo i prikazali ih na festivalu 'Poslije kraja svijeta', podsjeća Šarenac (Ustupljeno Al Jazeeri)

Tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1425 dana i postala najduža u historiji, glavni grad Bosne i Hercegovine je svoj identitet i postojanje, između ostalog, branio i kulturom.

Iako izložen stalnom granatiranju, u Sarajevu su tokom opsade organizirane brojne pozorišne predstave, koncerti i izložbe, ali i filmski festival. Organizirao ga je bosanskohercegovački reditelj Haris Pašović 1993. godine, pod motom “Poslije kraja svijeta”, a u organizaciji su mu pomogle kolege i mladi iz tima Festivala MESS koji su prevodili i titlovali filmove te pravili rasporede njihovog prikazivanja.

Svjestan važnosti uloge umjetnosti u ratnim okolnostima i činjenice da su kulturni događaji njegovim sugrađanima predstavljali istinsko sklonište, filmski reditelj, scenarista i producent Srđan Šarenac odlučio je prvi sarajevski filmski festival, koji je trajao od 23. septembra do 3. oktobra 1993. godine, staviti u središte svog novog dokumentarnog filma.

“Zamislite da 18 mjeseci živite pod granatama, bez vode, struje, grijanja i neko vam kaže da će kino opet da radi. To zvuči potpuno nemoguće, zar ne? Haris Pašović i njegove kolege filmadžije su donijeli 143 filma u opkoljeno Sarajevo i prikazali ih na festivalu ‘Poslije kraja svijeta’. Čak 20 hiljada Sarajlija je došlo u kino. Oni su se barem na tren osjećali kao da nisu u ratu. Toliko ljudi je gotovo nemoguće danas, u mirnodopskim uslovima, privući na jedan događaj”, kaže Šarenac u razgovoru za Al Jazeeru.

“Mislim da je vrlo značajno pokazati da nam je umjetnost pomogla da preživimo rat”, dodaje.

Ohrabriti ljude u ratnim područjima

Dokumentarac Film pod opsadom (Cinema under siege) je u procesu realizacije, no Šarenac nam otkriva da ćemo u njemu, između ostalih, gledati poznatog američkog glumca Jeremy Ironsa – poznatog po filmovima Čovek sa željeznom maskom, Lolia i Borgije – kao i meksičku rediteljicu Danu Rothberg koja je u ratno Sarajevo “prokrijumčarila” 143 kopije filmova koji su prikazani.

“Iskreno se nadam da će Annie Liebowitz, koja je dizajnirala plakat ovog festivala, biti u filmu. Također smo u pregovorima sa njemačkim rediteljem Wimom Wendersom, čiji je film Until the End of the World prikazan u Sarajevu te 1993. godine”, kaže Šarenac.

Šarenac: Mislim da je vrlo značajno pokazati da nam je umjetnost pomogla da preživimo rat (Ustupljeno Al Jazeeri)

Dodaje kako vrijedno prikuplja arhivske snimke i svjedoke festivala.

“Ako je neko ko čita ovaj članak bio u publici ovog ratnog filmskog festivala, i želi da iznese svoja iskustva i sjećanja molim da se javi na moj e-mail production@novi-film.com”, poručuje.

Nada se da će ga, nakon što bude gotov, premijerno prikazati upravo u Sarajevu, pred domaćom publikom. Ono što je sigurno je da je riječ o dokumentarcu koji će predstavljati nemjerljivo vrijedan zapis o bosanskohercegovačkoj kinematografiji i važnosti koju je umjetnost imala u opkoljenom Sarajevu.

“Ovim filmom želim ohrabriti ljude koji se nalaze u ratnim područjima širom svijeta i nadam se da će koristeći kulturu lakše prebroditi ratne strahote u kojima se nalaze”, ističe Šarenac.

Podrška za snimanje filma

Nakon što je nagrađen na najvećem koprodukcijskom marketu “Sunny Side of the Doc” u Francuskoj, projekt Srđana Šarenca dobio je tri nagrade na prvom Industryju AJB DOC Film Festivala: Miadoc nagradu – poziv na koprodukcijski market u Rimu, Progress nagradu – korištenje arhivskih snimaka u vrijednosti od tri hiljade eura, te glavnu nagradu za najbolji projekat u Main Pitch kategoriji u vrijednosti od 25.000 dolara.

Dodjela nagrada na Al Jazeera Documentary Industry Days @ AJB DOC (AJB DOC Film Festival)

“Kada snimate film, to je vrlo neizvjesno putovanje, kao da se otisnete čamcem sa jedne obale okeana i nadate se da ćete doći do drugog kontinenta. Napraviti uspješan film je veliki podvig i nagrade meni znače jedno veliko ohrabrenje da idem u ispravnom smjeru”, ističe Šarenac.

“Želim da se u zahvalim timu AJD Industry Days platforme, Al Jazeere Balkans i Al Jazeera Documentary kanala što su mi omogućili da predstavim dokumentarni projekat Cinema Under Siege stranim koproducentima, distributerima i predstavnicima festivala. Meni samom je mnogo teško uspostaviti kontakte te je AJD Industry Days pravi pogodak. Organizatori su sve te sjajne ljude doveli u Sarajevo gdje sam imao priliku da im prezentiram film, i jako sam ponosan što je filmski projekat Cinema Under Siege nagrađen sa tri nagrade”, dodaje.

Na pitanje koji su najveći izazovi produkcije dokumentarnih filmova u Bosni i Hercegovini, Šarenac ističe kako na cijelom području jugoistočne Evrope igrani, dokumentarni, animirani filmovi ne mogu da zarade novac koji bi pokrio troškove njihovog snimanja.

“Samim tim su komercijalno neisplativi za privatne finansijere”, ističe.

“Filmski fondovi i televizijske kuće su jedina mjesta gdje možete dobiti podršku da jedan film nastane. Do sada sam imao uspješnu saradnju sa Al Jazeerom Balkans. Upravo na Al Jazeeri Balkans je prikazan moj film Selo bez žena koji je Institut za dokumentarni film iz Praga uvrstio u selekciju najboljih 20 filmova iz Istočne Evrope u 21. vijeku. Al Jazeera Balkans je bila moj partner i na mojim filmovima Dvije škole i Bugarski san”, zaključuje Šarenac.

Izvor: Al Jazeera