Zelenski sa Vanceom: Trebamo smisliti plan kako zaustaviti Putina

Nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom JD Vanceom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ima još posla kako bi se okončao rat Rusije i Ukrajine.

“Veoma smo zahvalni na američkoj podršci, predsjedniku (Donaldu) Trumpu“, rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka sa Vanceom u Minhenu u Njemačkoj.

Zelenski je rekao da je imao “dobar” razgovor s Vanceom na marginama Minhenske sigurnosne konferencije.

“Naš prvi sastanak, ne posljednji. Stvarno trebamo više razgovarati, raditi više i pripremiti plan kako zaustaviti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina”, rekao je Zelenski, prenio je Tanjug.

Ukrajina želi okončati rat, rekao je, dodavši, “ali su nam potrebne stvarne sigurnosne garancije, i mi ćemo nastaviti naše sastanke i rad”.

‘Viši tim uključen u pregovore’

Sa svoje strane, Vance je nakon razgovora rekao da SAD ima za cilj “trajni mir” u Ukrajini, “mir koji neće istočnu Evropu gurnuti u sukob za samo nekoliko godina”.

Vance je kazao da će daljnji razgovori uslijediti “u danima, sedmicama i mjesecima koji dolaze”, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.

Upitan kako SAD planira ići naprijed ako Ukrajina nije voljna sjesti za sto sa Putinom, Vance je kazao da je viši tim uključen u pregovore i da je “važno da se okupimo” kako bismo razgovarali, dodajući da je to sve što će za sada reći.

Zelenski je bio među prvim čelnicima koji su se obratili na konferenciji u Minhenu, postavivši svoje uslove nakon američkog pritiska za rješenje rata.

“Sastat ću se samo s jednim Rusom, s Putinom, i to tek nakon što dogovorimo zajednički plan s Trumpom i Evropom. Onda ćemo sjesti i zaustaviti rat. Spreman sam se sastati samo u tom slučaju”, rekao je ranije Zelenski na konferenciji za novinare.

Vance u svom govoru nije, kako se očekivalo, iznio detalje mirovnog plana za Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik poručio je ranije da je ruski lider Vladimir Putin jedini ruski zvaničnik sa kojim je on spreman razgovarati, a da će to učiniti tek kada Ukrajina usaglasi zajednički plan sa Trumpom i evropskim liderima.

Govoreći na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, Zelenski je rekao da mu je Tramp dao svoj lični broj telefona i kazao mu da ga može pozvati kad god želi, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

„Mirovni sporazum može biti samo plan za okončanje rata, o čemu se prvo mora razgovarati i što se mora podržati između Ukrajine i američkog predsjednika. Važna je i uloga sigurnosnih garancija. Na kraju krajeva, govorimo o sigurnosnim garancijama kao glavnoj tački u dokumentu o okončanju ili prekidu rata za Ukrajinu i za cijelu Evropu”, dodao je.

‘Nikada nećemo priznati okupirane teritorije kao ruske’

Prema njegovim riječima, Ukrajina je već dio Evrope i bit će ravnopravan dio Evropske unije.

Naglasivši značaj uloge Evrope, takođe je podsetio na doprinos Evropljana odbrambenoj i humanitarnoj podršci pruženoj tokom rata.

Zelenski je još rekao da će Ukrajina morati udvostručiti svoju vojsku na 1,5 miliona ljudi ukoliko se ne bude mogla pridružiti NATO-u.

Priznao je da je SAD protiv pridruživanja Kijeva toj alijansi, izrazivši uvjerenje da Washington zapravo nikada nije ni vidio Ukrajinu kao članicu NATO-a, već da “samo pričaju o tome”.

“SAD trenutno nije spreman govoriti o ulasku Ukrajine u NATO, pa će Ukrajini biti potrebno duplo više borbenih brigada”, rekao je Zelenski u razgovoru sa novinarima u Minhenu, prenosi Ukrinform.

“Današnja Amerika i predsjednik Trump nisu spremni da govore o NATO-u, odnosno da o tome govore otvoreno… Oni smatraju da Ukrajina ne može da bude u NATO-u jer je to eskalacija sa ‘Rusima'“, naglasio je Zelenski, dodajući da će, ako njegova zemlja ne uđe u NATO, onda morati sarađivati sa Evropom.

Istovremeno je dodao da je za Ukrajinu članstvo u NATO-u najprihvatljivija opcija za sigurnost zemlje i „najjeftinija“, jer bi za sigurnost van NATO-a Ukrajini bila potrebna vojska od 1,5 miliona ljufi.

Odgovarajući na pitanja o takozvanim „crvenim linijama“, Zelenski je još jednom naglasio da Ukrajina pravno nikada neće priznati okupirane teritorije kao ruske.