Ukrajina obilježava 1000 dana ruske invazije, očekuje kraj rata sljedeće godine

Ukrajina u utorak obilježava hiljadu dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim trupama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima, dok se dužnosnici pripremaju na povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru.

Kao poticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Joe Biden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njezine mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta.

Ali dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru, a vojni stručnjaci upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata, piše Reuters.

Hiljade ukrajinskih građana su poginule, više od šest miliona živi kao izbjeglice u inozemstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je počela najveći sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Vojni gubici su katastrofalni, iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Tragedija je pogodila porodice u svakom uglu Ukrajine, gdje su vojne sahrane uobičajene u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni besanim noćima sirena zračne opasnosti i anksioznosti.

Osjećaj eskalacije je opipljiv

Sada povratak Trumpa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe – ne govoreći kako – dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina, te povećava izglede za razgovore o okončanju rata.

Nakon američkog odobrenja korištenja oružja dugog dometa, osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na ratnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama i sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Jedan visoki kijevski dužnosnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika.

Ukrajina u međuvremenu ima neke od svojih najboljih trupa koje pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u augustu kao adut za pregovaranje.

Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja, također, ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022, pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju obnovila svoj zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansirajući 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od augusta.

Uz odobrenje SAD-a da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska finansijska pomoć i pomoć u oružju, također, ostaju vitalni.

‘Nama treba pravi mir’

Unatoč dvije uzastopne godine umjerenog rasta, ukrajinska ekonomija još je na samo 78 posto u odnosu na period prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekad divovske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene.

Posmatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinskih civila, iako neki dužnosnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće sigurnosne garancije.

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima i, podržavajući paravojne pobune na istoku, ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti: neće biti ‘Minska 3’; ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.