Biblioteke na otvorenom privlače čitatelje u Rabatu

Daleko od užurbanog ritma u centru marokanske prijestolnice Rabata dvije mlade žene Ghaitha al-Tawil i Nour al-Basri odlučile su potražiti mir u prirodi. Ghaitha, koja živi u Casablanci, bila je u posjeti porodici u Saleu, a šetajući ulicama Rabata s prijateljicom Nour stigla je do parka „Nuzhat Hassan“, jedne od najstarijih i najuglednijih zelenih površina u gradu.

Dok su šetale među krošnjama i uživale u svježem zraku, pažnju im je privukao neuobičajen prizor: elegantna drvena konstrukcija u centru parka, okružena udobnim stolicama i stolovima. Bila je to „biblioteka“, otvorena prošlog mjeseca u okviru manifestacije „Rabat – svjetska prijestolnica knjige 2026.“

Otkriće među drvećem

Radoznalost je navela djevojke da uđu u biblioteku, gdje su pronašle police prepune raznolikih i privlačnih naslova: knjige iz književnosti, romane na arapskom, francuskom i engleskom jeziku, dječije priče i naučne enciklopedije.

Kratki predah koji su planirale u parku otkrio im je potpuno novu dimenziju. Ghaitha i Nour takvu inicijativu smatraju pametnom porukom i izuzetnom idejom.

„Pronaći knjigu na mjestu planiranom za šetnju je ohrabrujuće, sve se dešava bez ikakvog nametanja“, kaže Ghaitha.

Ta mlada žena, koja voli čitati još od djetinjstva, u biblioteci je pronašla prostor koji spaja zadovoljstvo čitanja i odmor.

„To što nas knjige prate dok uživamo u zelenilu prirode znači da čitanje više nije radnja ograničena na zatvoreni prostor naših domova, tradicionalnih biblioteka i kafića. Ovo je prevazišlo te okvire…“, dodaje Nour.

S druge strane, Fnaida, penzionirana profesorica prirodnih nauka, došla je u biblioteku pitati može li donirati određeni broj knjiga kako bi podržala ovaj kulturni projekt. Međutim, odgovor je bio negativan, zbog pravila kojima je reguliran rad projekta. Ona pokazuje snažnu želju da učestvuje u inicijativama koje mlade podstiču na čitanje, posebno zbog, kako kaže, njihove nezdrave zaokupljenosti društvenim mrežama.

Za nju je ovaj korak presudan za širenje svijesti, a posebno naglašava ulogu porodice.

„Ako očevi i majke povedu djecu u park da se igraju, a zatim sjednu s njima i izvjesno vrijeme čitaju priču ili enciklopediju, to će snažno doprinijeti tome da čitanje postane njihova svakodnevna navika“, govori.

Spontana interakcija

Iman Benaissa, voditeljica biblioteke u parku, sjedi ispred velike knjige za evidenciju i strpljivo, s osmijehom, odgovara na pitanja posjetitelja. Majka s kćerkom pita jesu li knjige besplatne; dvojica mladića prolaznika raspituju se o određenim naslovima; a jedna djevojka traži knjigu kojom bi počela svoje prvo iskustvo čitanja na otvorenom.

Iman potvrđuje da su knjige dostupne bez naknade i jednostavno objašnjava proceduru.

„Izaberite knjigu koja vam se sviđa. Zabilježit ću vaše ime, broj lične karte i naslov knjige, a potom je možete uzeti i sjesti na neku od stolica oko biblioteke i čitati. Vratite je čim završite”, kaže.

Navodi i da neki redovni posjetitelji parka sada svakog dana dolaze u biblioteku: čitaju knjigu, označe stranicu na kojoj su stali, a zatim se narednog dana vrate da nastave.

Biblioteke su postavljene na tri lokacije u Rabatu: u parku „Nuzhat Hassan“, na arheološkom lokalitetu Chellah i u parku „Hassan II“. Ta mjesta postala su privlačna jer objedinjuju užitak čitanja, mir prirode i dimenziju historije. Stvaraju kulturnu dinamiku čiji je cilj iznijeti znanje u otvorene prostore i ponovno povezati građane s knjigom.

Iz Ministarstva kulture navode da su urbane biblioteke zamišljene kao prostori integrirani u svakodnevni život stanovnika. Inicijativa je prvi korak plana koji će obuhvatiti i druga naselja te javne prostore, kako bi što više ljudi imalo lak pristup knjigama u okviru programa „Rabat – svjetska prijestolnica knjige 2026“. Program obuhvata i aktivnosti u bolnicama, popravnim ustanovama, domovima za siročad, stanicama i prijevoznim sredstvima.

‘Demokratizacija čitanja’: izazovi i prijedlozi

Predstavnici kulturnog i civilnog sektora u Rabatu pozdravili su ovaj korak. Abdelmoneim al-Harraq, bibliotekar i kulturni djelatnik u prijestolnici, smatra da iznošenje knjiga iz zatvorenih prostora direktno doprinosi „demokratizaciji čitanja“ i čini ih dijelom svakodnevnog života građana.

Dodaje da pretvaranje javnih ustanova u mjesta širenja znanja smanjuje kulturne nejednakosti i oživljava uloge parkova i arheoloških lokaliteta. Tako se sezonske manifestacije pretvaraju u održivu kulturu koja daje stvarni smisao sloganu: „Rabat, prijestolnica svjetla i knjige“.

Ipak, Al-Harraq upozorava na organizacijske izazove. Kao knjižar naglašava da ti besplatni prostori ne bi smjeli postati „neravnopravna konkurencija“ neovisnim knjižarama, koje se već suočavaju s krizama.

Pozvao je Ministarstvo kulture da biblioteke opskrbi izdanjima lokalnih izdavača i knjižara, kako bi se podržali stručnjaci u toj oblasti, umjesto da se potpuno oslanja na donacije.

U narednih nekoliko mjeseci očekuje se širenje inicijativa za čitanje izvan zatvorenih prostora. Planirano je otvaranje sličnih biblioteka u „Parku čudesnih eksperimenata“ i na tramvajskim stanicama, čime bi se ostvarila ambiciozna vizija prema kojoj će knjiga u Rabatu biti dostupna svuda i svima.